Biljke su danas svuda oko nas – na balkonima, u dnevnim boravcima, u urbanim vrtovima. Pretvorile su se u lifestyle trend i simbol življenja u skladu s prirodom. No svaka sadnica je puno više od dekoracije – može biti i nositelj bolesti ili štetnika koji prijete cijelom ekosustavu.
Na to podsjeća kampanja #PlantHealth4Life, koja se već treću godinu provodi diljem Europe. Ovogodišnje izdanje okuplja 26 država članica EU-a, pet kandidatkinja za članstvo te Švicarsku. U Hrvatskoj kampanju provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja je danas u Botaničkom vrtu u Zagrebu okupila stručnjake, roditelje, putnike i ljubitelje prirode kako bi pokazala da svatko od nas može biti dio rješenja. U dinamičnoj panel raspravi razgovaralo se o tome kako male odluke – poput pažljivog odabira biljaka, odgovornog ponašanja na putovanjima ili edukacije djece mogu spriječiti velike probleme u budućnosti.
„Strani biljni štetni organizmi šire se na nova područja brže nego ikad. Dolaze iz udaljenih krajeva svijeta i udomaćuju se na poljima, u voćnjacima, šumama, ali i u našim vrtovima i parkovima. U sprječavanju njihova širenja možemo doprinijeti svi“, izjavio je Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a.
Biljke – tihi junaci svakodnevice
Možda ih uzimamo zdravo za gotovo, no biljke proizvode 80 posto hrane koju jedemo, čiste zrak koji udišemo i hrane životinje koje uzgajamo. Njihovo zdravlje znači stabilne prinose, dostupnu i cjenovno prihvatljivu hranu, ali i očuvanje bioraznolikosti. Kada ta ravnoteža pukne, posljedice se osjećaju svugdje.
Primjer je azijska strizibuba, kukac čije već ime ukazuje na njegovo strano porijeklo. Osim opasnosti za voćarstvo taj kukac može činiti velike štete uništavajući stabla u našim parkovima, javnim zelenim oazama ili vrtovima. Narančin trnoviti štitasti moljac, također „došljak“ iz daleke Azije, štetnik je na agrumima i vinovoj lozi. Međutim, novi dom našao je i u brojnim vrtovima, parkovima i javnim perivojima. Sličan primjer je hrastova mrežasta stjenica,
biljni štetnik porijeklom iz Sjeverne Amerike. Taj sitni kukac čini štete ne samo u hrastovim šumama, nego i urbanom zelenilu, parkovima i drvoredima. Šimširov moljac, invazivni štetnik iz istočne Azije danas zadaje brige proizvođačima ukrasnog bilja, ali narušava i izgled i zdravlje brojnih vrtova, okućnica i javnih površina.
Različite perspektive, ista poruka
„O zdravlju bilja rijetko razmišljamo dok se ne dogodi problem, a nisu se globalizirali samo ljudi nego mikroorganizmi i nametnici“ upozorio je dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, dok je Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dodala da prevencija i edukacija ostaju najveći izazov: „Ljudi vole egzotične biljke, ali rijetko provjeravaju njihovo porijeklo.“
Da tema ne pripada samo stručnjacima, pokazala je i osobna dimenzija rasprave. Gabriela Vukić, majka i influencerica, naglasila je da briga o biljkama počinje kod kuće i odgojem djece: „Ako ih odmalena učimo da prirodu treba čuvati, oni će tu vrijednost nositi cijeli život“. Putnička perspektiva došla je kroz iskustvo novinarke Ive Kordić, koja je naglasika kako: „naše divljenje prirodi i znatiželja moraju ići ruku pod ruku s odgovornošću. Kreativni pogled ponudila je cvjetna dizajnerica Maja Subotić: „U održivom cvjećarstvu estetika nikad ne ide bez dubljeg promišljanja. Svaka biljka ima priču i važno je znati odakle dolazi.“
Kreativna radionica kao podsjetnik
Nakon rasprave, sudionici i brojni predstavnici javnog života su se okušali u izradi kokedama – visećih kugli od mahovine i zemlje. Japanska tehnika pokazala je ono što je event naglasio: ljepota i održivost moraju ići ruku pod ruku.
Zaključak je jednostavan - štiteći bilje, štitimo život, a male odluke čuvaju velike stvari: okoliš, zdravlje i budućnost generacija koje dolaze. Aktivnosti svakog pojedinca ključne su za održavanje zdravlja bilja. Posjetite web stranicu kampanje i saznajte kako biti dio odgovorne zajednice.
