Ako je vjerovati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je u subotu navečer izjavio da su „postigli okvirni sporazum s Iranom, koji predviđa ponovno otvaranje Hormuškoga tjesnaca“, onda se doista može dogoditi, kako je rekao, „nastavak pregovora o rješavanju preostalih spornih točaka u vezi s iranskim nuklearnim programom, uključujući i pitanje zaliha obogaćenoga urana pohranjenoga kod Teherana“. I u Trumpovoj izjavi ima raznih pretpostavki, kao i tvrdnji da se „još čeka konačna potvrda Irana i različitih drugih država“ te da je „još uvijek moguće da se neki elementi sporazuma promijene“.
U tome, za sada još upitnom sporazumu, predviđeno je i 60-dnevno primirje tijekom kojega bi, kako se navodi, „Hormuški tjesnac bio otvoren za plovidbu bez ograničenja, a Iran se obvezuje da će u tom vremenu ukloniti mine koje je položio u taj tjesnac“. U tom slučaju SAD bi uklonio blokadu iranskih luka i dio sankcija, čime bi se Iranu omogućio izvoz.
Iako u sporazumu piše da se „Iran obvezuje da nikada neće imati nuklearno oružje“ te da je spreman na pregovore o prekidu programa obogaćivanja urana, ali samo ako „SAD pristane na pregovore o ukidanju sankcija i blokade iranske imovine“, sve navedeno dolazi u obzir jedino ako svi pristanu na ono što piše u sporazumu i ako se postigne dodatni dogovor o prekidu sukoba između Hezbolaha i Izraela u Libanonu. To bi bio i posljednji uvjet za povlačenje američke vojske iz kriznoga područja Perzijskoga zaljeva.
Istodobno se s iranske strane izražava sumnja u realnost ponovnoga otvaranja Hormuškoga tjesnaca jer, navodno, iranska strana nastoji da Hormuški tjesnac i dalje bude pod iranskim nadzorom, kako se navodi u izjavi za iransku tiskovnu agenciju.
Možda nešto više jasnoće u taj, za sada okvirni sporazum, unosi pakistanski premijer Shehbaz Sharif, koji posreduje u pregovorima između SAD-a i Irana. U čestitki Trumpu „za izvanredne napore u postizanju mira“ rekao je: „Očekujem da će Pakistan uskoro ugostiti sljedeći krug pregovora između SAD-a i Irana.“
Kada se sve ovo, uz brojne pretpostavke i uvjetne tvrdnje, uzme u obzir, može se reći da se, poslije nekoliko pokušaja s jedne i druge strane, a vjerojatno i pod utjecajem drugih svjetskih sila, krenulo u dogovaranje o mirnom rješenju spora i sukoba u ovom dijelu svijeta.
Svijet je danas snažno povezan i vrijedi se zapitati kako će ovo „olakšanje“ utjecati na stanje ratne krize u Ukrajini.
Činjenice govore da je kriza oko Perzijskoga zaljeva donijela dodatne prihode od nafte i SAD-u i Rusiji, a štetu Europi i Kini. Europa se ponovno okreće Ukrajini i udaljava od SAD-a, iako popušta oštrina Trumpovih riječi prema Europi. Na to svakako utječe stvarno stanje na bojištu u Ukrajini, već u petoj godini ruske agresije, koja je odavno prošla sve planirane rokove ostvarivanja pobjede nad susjednom Ukrajinom i širenja teritorija prema Europi.
Dobro je uočiti da globalna zaoštravanja ne rješavaju glavni problem, primjerice u slučaju većih napada ili izravne agresije, kao što je slučaj s Iranom i Ukrajinom. No i jedno i drugo imaju toliko veliko globalno značenje da potiču na trijezno razmišljanje i zaključivanje. Kriza nafte nikome dugoročno ne odgovara, pa tako ni krizno stanje u Europi.
Odlučnost i spremnost Ukrajine da, uz pomoć saveznika, ali nažalost često i bez nje, zadivljujuće pruža otpor i nanosi sve veće gubitke agresoru, izaziva odgovore ruske strane. No Ukrajina je i na to spremna te prijeti snažnim uzvraćanjem po najosjetljivijim ciljevima.
Evo i današnjega primjera: Rusija je u nedjelju rano ujutro izvršila opsežan kombinirani napad na Ukrajinu jurišnim bespilotnim letjelicama i raketama lansiranima sa zračnih, morskih i kopnenih platformi. Iz radarskih sustava ukrajinske vojske evidentirano je 690 napada iz zraka, i to 90 raketa te 600 bespilotnih letjelica. Među raketama su zabilježeni pojedinačni letovi, glavni smjerovi udara i vrste raketa: jedna balistička raketa srednjega dometa, dvije aerobalistične, tri protubrodske, 30 balističnih raketa Iskander i 54 krstareće rakete.
Ukrajinska protuzračna obrana do kraja jutra oborila je 55 raketa i 549 bespilotnih letjelica. Zabilježeno je 16 pogodaka ruskih raketa i 51 pogodak ruskih bespilotnih letjelica. Stanovništvo je još u subotu navečer upozoreno da slijedi veliki napad ruskih zračnih snaga te da se skloni u podzemna skloništa.
Javno se govori i prikazuje da je do temelja izgorjelo veliko prodajno-zabavno središte Kvadrat, dok je od velike Lukjanivske tržnice ostao samo pepeo. Velike stambene zgrade iznutra su zapaljene i uništene.
Posebno zabrinjava uporaba rakete Orešnik, koja može nositi i nuklearnu bojevu glavu, a brzinom od 12 tisuća kilometara na sat doseže domet i do pet tisuća kilometara.
Rekli smo što se događalo u nedjelju, a sada se operativno priprema odgovor ukrajinske strane. Vrlo vjerojatan cilj bit će središte Moskve. Ove godine ukrajinska vojska oslobodila je prostor od 600 četvornih kilometara, dok se Rusija priprema za ljetnu ofenzivu.
Sve upućuje na to da i jedna i druga strana nastoje biti što uspješnije na bojištu jer se čini da velike sile neće imati strpljenja čekati ishode beskonačnih borbi u kojima nema pobjednika na vidiku. Ruski politički vrh mogao bi zaključiti da su pozicije Rusije sve slabije. Vojni vrh pod sve je većim pritiskom političkoga vrha i samoga predsjednika Vladimir Putin.
Ovaj nedjeljni napad izgleda kao potez očaja jer se, u povratnom udaru ukrajinske vojske koji zasigurno slijedi, može očekivati i znatno veća pomoć zapadnih saveznika. Tako bi barem trebalo biti.
