Najuspješnija kulturno-umjetnička društva iz Varaždinske županije predstavila su se u nedjelju u Ludbregu na 7. Županijskoj razglednici, koju je organizirala Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije zajedno s domaćinima, KUD-om „Anka Ošpuh“ Ludbreg.

Na smotri, koja je održana pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Ludbrega, nastupili su pobjednici županijskih smotri: Puhački orkestar KUD-a HŽ Varaždin, Puhački orkestar grada Ludbrega, DS “Komedijaši” KUU Stažnjevec, MPZ KUD-a “Rudolf Rajter” Ivanec, VS “Zipka” KUD-a “Marof” Novi Marof, VS “Acapella” KUD-a “Zavičaj” Sračinec, TS KUD-a “Klaruš” Maruševec, TS KUD-a “Toplice” Varaždinske Toplice, TS KUD-a “Mak” Trnovec, KUD “Salinovec” Salinovec, KUD “Mak” Trnovec.

Svi oni su prošle godine županiju uspješno predstavljali na državnim susretima u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. 

Prošla godina bila je najuspješnija godina od postajanja naše Zajednice. Naša društva uspješno su se natjecala na smotrama i susretima koje je organizirao Hrvatski sabor kulture. Naših 10 udruga nastupilo je u 11 kategorija i u svim tim kategorijama osvojili smo neku od nagrada. Odnosno imamo šest prvih mjesta, tri druga mjesta, dva treća mjesta, nagradu za najbolji tekst što se tiče kazališnog amaterizma, kao i pohvalu za izvedbu izvornog folklora – nabrojao je predsjednik Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije Zlatko Peharda.

Mješoviti pjevački zbor KUD-a Rudolf Rajter iz Ivanca osvojio je Grand Prix i Zlatnu plaketu na 57. Susretu hrvatskih pjevačkih zborova u Pazinu. Ženska vokalna skupina „Zipka“ KUD-a „Marof“ osvojila je je Zlatnu plaketu u kategoriji folklornih malih vokalnih sastava i komornih zborova na 21. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava u Đurđevcu. Članovi KUD-a Mak iz Trnovca osvojili su pak 1. nagradu na 31. Susretu hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu. Gradski puhački orkestar KUD-a HŽ Varaždin osvojio je Zlatnu plaketu u A kategoriji na 37. Susretu hrvatskih puhačkih orkestara u Zagrebu, dok je Puhački orkestar Grada Ludbrega osvojio Zlatnu plaketu s pohvalom u C kategoriji na istom natjecanju. Nagrada za najbolji dramski tekst pripala je Marini Đurasek za tekst predstave „Željezne hortenzije“ u izvedbi Dramske skupine Komedijaši KUU Stažnjevec na 64. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama.

Čestitke na odličnim rezultatima, kao i na predanom radu na očuvanju tradicijskih plesova, pjesama i kajkavskoga jezika je svim društvima, njihovim članovima, voditeljima i predsjednicima uputila je zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.

Županijska razglednica manifestacija je koja na najljepši način prikazuje bogatstvo kulturno-umjetničkog stvaralaštva naše županije. Danas imamo priliku uživati u nastupima najboljih od najboljih. Svaka pjesma, svaki takt i svaki pokret na ovoj pozornici odraz su naše baštine, tradicije i identiteta koje s ponosom trebamo čuvati i prenositi budućim naraštajima. Zahvaljujem i čestitam organizatorima, kao i svim sudionicima na njihovom trudu i entuzijazmu koji ulažu u očuvanje i promociju naše kulturne baštine – rekla je zamjenica Zagorec naglasivši kako će Varaždinska županija i nadalje biti njihov partner u realizaciji programa jer kultura je i mora biti srce svake zajednice.

U Centru za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ dobrodošlicu je svima zaželio i gradonačelnik Ludbrega, ujedno i saborski zastupnik Dubravko Bilić.

Drago mi je što je Ludbreg već tradicionalno domaćin ove manifestacije i što možemo ugostiti najbolje od najboljih. Očuvanje identitet u današnjem svijetu postaje sve važnije i moramo ga zajednički graditi. Stoga zahvaljujem svima koji velik dio svog slobodnog vremena posvećuju ne samo u razvijanje onoga što oni vole, nego da bi sačuvali ono što svi zajedno moramo voljeti, a to su naša tradicija, naši običaji, naš identitet – napomenuo je Bilić.

Nakon nastupa koji su oduševili publiku, predsjednicima društava i voditeljima uručena su priznanja Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije za osvojena prva mjesta na županijskim smotrama te uspješne nastupe na državnim smotrama.

Plaketu za izuzetan životni doprinos unaprjeđivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije, a koju dodjeljuje Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije ove godine pripala je Radojku Kadoviću iz KUD-a „Marof“.

U svijetu heavy metala, samo nekoliko umjetnika može tvrditi da je promijenilo povijest, a još manje može reći da je to učinilo dvaput. Uđite u svijet zvan APOCALYPTICA. U subotu, 23. kolovoza 2024., na Ljetnoj pozornici, Apocalyptica će publici ponuditi nevjerojatnu izvedbu svojih obrada pjesama Metallice, u jedinstvenoj kombinaciji klasične glazbe i heavy metala.

Ovaj nastup predstavlja nastavak izuzetno uspješnog albuma "Plays Metallica by Four Cellos" iz 1996. godine, kao i drugog albuma "Plays Metallica Vol. 2" koji su objavili 2020. godine. Apocalyptica će izvoditi kultne hitove  Metallice u svom prepoznatljivom stilu, s naglaskom na virtuozne izvedbe na violončelima.

“Biti u mogućnosti ponovno izvoditi Metallica pjesme na ovaj način je uvijek posebna prilika. Već oko 20 godina razgovaramo o snimanju novog albuma Metallice, jer je još uvijek bilo toliko sjajnih pjesama koje smo željeli odsvirati! Čekali smo savršen trenutak za to. Pomisliti na onog tinejdžera u meni koji sada svira svoje omiljene pjesme izaziva mi trnce! Od možda 20 pjesama, devet ih je završilo na albumu, a morali smo smisliti i koje će pjesme s posljednjih albuma također funkcionirati.“, rekao je Eicca Toppinen, osnivač i lider benda povodom izlaska albuma "Plays Metallica Vol. 2".

Za koncerte na ovoj turneji redovito se traži ulaznica više, stoga nemojte propustiti priliku vidjeti Apocalypticu uživo i doživjeti žestoku kombinaciju klasične glazbe i metala na Ljetnoj pozornici u Opatiji. Ulaznice su već u prodaji, a broj mjesta je ograničen.

Ansambl LADO zaključit će slavljeničku godinu izvođenjem svečanih božićnih koncerata, koji će biti izvedeni u prosincu diljem zemlje, čiji program potpisuje aktualna umjetnička direktorica Zrinka Posavec. Program je obilježen najljepšim božićnim napjevima iz Dalmacije, Sjeverozapadne i Istočne Hrvatske.

Prva izvedba božićnog koncerta bit će 15. prosinca u Crkvi Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu, nakon koje slijede koncerti 16. prosinca u Novskoj, 17. prosinca u Mariji Gorici i 19. prosinca u Lipovljanima. Zagrebačka publika ove će godine čak dva puta imati priliku gledati i slušati Ladov božićni program; 18. prosinca u Župi sv. Nikole biskupa u zagrebačkom Stenjevcu te, već tradicionalno, 20. prosinca u Bazilici sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.

Posljednji koncert održat će se 21. prosinca 2024. u Varaždinu i to u Katedrali Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo. Na sve je Ladove koncerte ulaz slobodan, osim onog u Varaždinu, za koji su ulaznice po cijeni od 10 eura krenule u prodaju početkom prosinca. Božićni koncerti Ansambla LADO započeti su 1990. godine, prateći tada pokrenuti projekt Crkvena godina u hrvatskom pučkom kazivanju te su do dandanas prepoznatljiv repertoarni standard jedinog nacionalnog profesionalnog folklornog ansambla. Ovogodišnji koncert donosi božićne kolende i napjeve iz Dalmacije Joška Ćalete, izbor božićnih pjesama iz Slavonije, Baranje i Bačke u obradi Dražena Kurilovčana, a kajkavsko je govorno područje predstavljeno pjesmama iz Prekmurja, Međimurja i Gradišća. Publiku će posebno raznježiti i za blagdansko vrijeme pripremiti posljednji blok najpoznatijih tradicijskih božićnih pjesama u vrhunskoj obradi za orkestar i zbor naših skladatelja i obrađivača – Dražena Kurilovčana, Božidara Potočnika i Tomislava Uhlika. Koncertom će dirigirati Joško Ćaleta i Jurica Petar Petrač.

Ansambl LADO je djela za obljetnički božićni koncert, kojim obilježava 75 godina djelovanja, odabrao iz velike riznice božićnog repertoara. Riječ je o manjem dijelu glazbene građe, kojim nas vodi kroz ovo radosno božićno vrijeme, donoseći molitveno slavlje bogate hrvatske glazbene tradicije.

FOTO: Samir Cerić, Kovačević, TEKST: Vjekoslav Šago

Dva baleta koja su označila prekretnicu u plesnoj umjetnosti Žar-ptica i Petruška Igora Stravinskog premijerno će biti izvedena 15. studenoga u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Orkestralnu suitu iz baleta Žar-ptica koreografirat će Maša Kolar, suvremena domaća koreografkinja, dok će Petrušku na scenu zagrebačkoga HNK-a postaviti Edward Clug koji je zagrebačkoj publici dobro poznat i kao plesač i kao koreograf.

Žar-ptica magično je biće koje donosi i sreću i nesreću onomu tko je uhvati, a radnja baleta prati putovanje glavnog junaka, princa Ivana, koji dolazi u čarobni vrt Koščeja Besmrtnog gdje susreće Žar-pticu. Maša Kolar umjetničkom interpretacijom skladbe Igora Stravinskog, L'Oiseau de feu Suite iz 1919. g., uprizoruje događaj koji se zbio u noći kada carević Ivan u magičnom vrtu zlatnih jabuka lovi Žar-pticu. Koreografska interpretacija koncertne suite, za razliku od originala, sada stavlja u fokus Žar-pticu koja u sceni magičnog vrta biva najaktivnija Inspiracija vizualnog rješenja kostima i scenografije bila je potaknuta legendarnim plakatom Borisa Bućana, koji je 1982. godine dizajnirao povodom baletne večeri Igora Stravinskog Žar-ptica i Petruška čime se htjelo odati počast ali i nastaviti kanon ovoga vrhunskog glazbeno-scenskog djela.

Petruška je također jedno od iznimno važnih djela u kontekstu baletne povijesti. Praizvedeno 1911. godine, ovo djelo omogućilo je Mihailu Fokinu da na sceni prikaže svoje revolucionarne ideje kojima se suprotstavio dotad uspostavljenim konvencijama klasičnog baleta te u potpunosti reformirao baletnu umjetnost tog vremena. Balet govori o tradicionalnoj ruskoj lutki Petruški napravljenoj od slame i piljevine, no iako nije živa, ona može oživjeti i voljeti. Glazba baleta protkana je grotesknim i fantastičnim elementima dočaravajući šarenilo i vrevu sajma, narodno veselje i strast. Praizvedba ovoga baleta bila je godinu dana nakon velikog uspjeha Žar-ptice, označivši tako novi smjer u razvoju baletne umjetnosti. Edward Clug, koji se u koreografskoj karijeri dosad više puta bavio Stravinskim, donosi novu interpretaciju Petruške. Ovaj je balet prvi put koreografirao za Balet moskovskoga kazališta Boljšoj pri čemu je zadržao originalnu strukturu i narativnost djela koju je prenio u suvremenu estetiku i moderni plesni jezik. Želja mu je bila na neki način koreografski doprinijeti ostavštini koju je Stravinski ostavio baletnoj umjetnosti, a upravo je u glazbi pronašao neiscrpan izvor inspiracije, ali i izazov koji ga je tjerao da pronalazi nova rješenja i pronađe drukčiji koreografski pristup ovome kultnom baletnom djelu.