Škotski kraljevski nacionalni orkestar u Lisinskom: glazba s priznanjem dviju kraljica

Škotski kraljevski nacionalni orkestar u Lisinskom: glazba s priznanjem dviju kraljica

U ciklusu Lisinski subotom 18. listopada nastupit će znameniti Škotski kraljevski nacionalni orkestar, proslavljeni danski dirigent Thomas Søndergård i glasoviti švicarsko-talijanski pijanist Francesco Piemontesi.

Na programu su dva remek-djela: Prvi koncert za glasovir i orkestar u d-molu Johannesa Brahmsa i, vrlo prigodno, Treća simfonija u a-molu, Škotska, Felixa Mendelssohna!

Škotski kraljevski nacionalni orkestar osnovan je još 1891. godine, a prije gotovo pola stoljeća dobio je pokroviteljstvo britanske kraljice Elizabete II.

Orkestrom će dirigirati njegov glazbeni ravnatelj, dirigent Thomas Søndergård, kojeg je danska kraljica Margareta II. odlikovala Kraljevskim viteškim redom Dannebroga. Søndergård je ravnatelj i Orkestra iz Minnesote!

Solist za glasovirom bit će glasoviti švicarsko-talijanski pijanist Francesco Piemontesi.

Nakon koncerta, slijedi publici omiljen razgovor s umjetnicima; vodit će ga naša ugledna muzikologinja Bojana Plećaš Kalebota. Bit će to sigurno večer za pamćenje!

Orkestar koji snima i za videoigre

Posebno je zanimljivo što Škotski kraljevski nacionalni orkestar, osim snimaka klasične glazbe, sve više snima i soundtrackove za film, televiziju i – videoigre.

Pijanist Francesco Piemontesi, s druge strane, nedavno je snimio dva najzahtjevnija djela cijele glasovirske literature: Lisztove Transcendentalne etide i Sonatu u h-molu. Štoviše, lani je s njemačkim redateljem Janom Schmidt-Garreom dovršio dokumentarni film Alkemija klavira; razgovarao je s nekima od vodećih pijanista o njihovim pristupima glasoviru, njegovoj boji, pa čak i obliku!

Od siromaštva do slave

U teškom siromaštvu proveo je djetinjstvo kasnije proslavljeni Johannes Brahms. Kao sin kontrabasista i krojačice, obitelji je pomagao svirajući klavir u lučkim krčmama. Ipak je rano počeo učiti glazbu, pa je s 11 godina proglašen čudom od djeteta. Vjetar u leđa bio mu je susret i prijateljstvo sa slavnim parom Robertom i Clarom Schumann: Robert ga je ubrzo proglasio Beethovenovim istinskim nasljednikom.

Pretpostavlja se da je svoj Prvi glasovirski koncert Brahms zamislio 1854. godine, neposredno nakon Schumannova pokušaja samoubojstva. Dovršio ga je pet godina kasnije, ali prva izvedba, u kojoj je bio solist, praktički je propala. No, vjerovao je u svoje djelo i nastavio ga izvoditi, a kad je to počela činiti i Clara Schumann, slavna pijanistica, koncert je napokon priznat kao remek-djelo.

Simfonija „izrasla“ iz ruševina zamka

I dok je Brahms potekao iz siromaštva, u obilju je odrastao Felix Mendelssohn, unuk mislioca Mosesa Mendelssohna i sin bankara. Nadahnuće za svoju Škotsku simfoniju dobio je kao mladić, u okolnostima nalik – romantičnoj priči.

Naime, u Škotskoj je posjetio palaču Holyrood, bivšu rezidenciju škotske kraljice Marije I. (Stuart). Te 1829. godine duboko ga se dojmilo polurazrušeno, zaraslo zdanje i tu je „pronašao početak svoje Škotske simfonije“, kako je uzbuđeno pisao sestri Fanny. Dovršio ju je tek 13 godina kasnije, a praizvedbom je osobno dirigirao.

Škotski karakter simfonije najbolje se vidi u virtuoznom drugom stavku, s jednostavnom, zabavnom glavnom temom: podsjeća na melodiju gajdi i karakterističan škotski ritam!

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.