Ante Gavranović
Lišeno ideoloških i drugih nepovoljnih konotacija, skup koji je okupio 500.000 posjetitelja, otvorio je poslovno mogućnost da Zagreb postane (redovito) odredište velikih mega-priredbi. Ovo tim više što jedino Zagreb (hipodrom) ima fizičke mogućnosti za takvo što.
No, to je u žižu zanimanja stavilo i pitanje u kojoj mjeri koristimo kulturu u promociji turizma i pojedinih destinacija. Ako je vjerovati izvješćima koja stižu s pojedinih područja, u tijeku turističke glavne sezone puno je koncerata, kazališnih i drugih priredbi, festivala, što svakako oplemenjuje i obogaćuje ponudu. U Hrvatskoj se godišnje priređuje više od 1000 turističkih manifestacija, uključujući razne sajmove, koncerte, eno-gastro događanja, folklorne priredbe, sportske susrete i kulturne festivale.
Pitanje: Možemo li biti zadovoljni našom ponudom kulturnog turizma? svakako zaslužuje temeljitu analizu jer odgovor nije jednoznačan. Ovisi o kriterijima s kojih se promatra: kvantitativno, kvalitativno, s aspekta održivosti, međunarodne konkurentnosti i zadovoljstva posjetitelja. Ukratko, možemo biti djelomično zadovoljni ponudom kulturnog turizma. Temeljna vrijednost – bogata i raznolika baština – postoji, ali nedostaje sustavna valorizacija, suvremena interpretacija i ravnomjerna distribucija. Hrvatska ima sve preduvjete da postane kulturno-turistički lider regije, ali to zahtijeva veća ulaganja, obrazovanje kadrova i strateški pristup razvoju kulturnog turizma.
Neiskorištena bogata baština
Hrvatska ima iznimno bogatu kulturnu baštinu: od antičkih lokaliteta (npr. Pula, Salona), preko srednjovjekovnih gradova (Dubrovnik, Trogir, Šibenik), do nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a (klapsko pjevanje, medičarski obrt, Sinjska alka). To predstavlja snažan temelj za kulturni turizam. Osnova je vrlo kvalitetna i raznolika, što je rijetkost u globalnim razmjerima. Na toj osnovi zasigurno možemo biti zadovoljni jer rijetko koja zemlja takve veličine ima toliko kulturnih resursa.
Iako imamo znamenitosti, često nedostaje inovativna interpretacija i moderna infrastruktura (interaktivni muzeji, digitalne ture, storytelling, dvojezični sadržaji). Mnogi lokaliteti nisu dovoljno „turistički prevedeni“ za suvremenog posjetitelja. Praktično, imamo potencijal, ali često ne idemo u korak s trendovima i potrebama suvremenog kulturnog turista. Analiza pokazuje da je većina kulturnih manifestacija i atrakcija koncentrirana u nekoliko gradova – prvenstveno Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Manji gradovi i ruralna područja, iako bogata baštinom, slabije su turistički iskorištena. U svakom slučaju potrebno je jače uključivanje „nevidljivih“ regija.
Isto tako, kulturni turizam često je još uvijek sporedna aktivnost u širem kontekstu „sunca i mora“. Nije dovoljno integriran u sveukupnu turističku strategiju Hrvatske, iako se vidi pomak s manifestacijama poput festivala (npr. Motovun Film Festival, INmusic). Kultura se razvija kao proizvod, ali još uvijek ne nosi turizam na način na koji bi mogla. Iako kulturni turizam ima potencijal za produljenje sezone, podaci pokazuju da Hrvatska i dalje ima izraženu sezonalnost. Zimi, kulturni sadržaji u mnogim gradovima nisu dovoljno razvijeni za održiv posjet, što znači kulturni turizam još uvijek nije u dovoljnoj mjeri u funkciji smanjenja sezonalnosti.
Filmski festivali kao dio kulturno-turističke ponude Hrvatske
Zmimo kao primjer filmske festivale. U Hrvatskoj se godišnje organizira oko 30 do 40 filmskih festivala, što je iznimno velik broj s obzirom na veličinu zemlje. Ti festivali pokrivaju širok raspon žanrova – od igranog i dokumentarnog filma do animacije i studentskih ostvarenja – te se održavaju u različitim sredinama: od velikih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke, do manjih gradova kao što su Motovun, Vukovar ili Karlovac. Ovaj broj manifestacija nije prevelik, već odražava snažnu kulturnu vitalnost zemlje.
Najpoznatiji festivali – poput Pulskog filmskog festivala, Motovun Film Festivala, Animafesta i ZagrebDoxa – imaju međunarodnu reputaciju, redovito privlače domaće i strane posjetitelje te izravno doprinose turističkom prometu, osobito izvan glavne sezone. Time se kulturni turizam dodatno afirmira kao sredstvo produljenja sezone i diversifikacije ponude.
Ipak, brojnost festivala postavlja i određene izazove. Neki manji festivali imaju slab doseg i oslanjaju se isključivo na javno financiranje, što otvara pitanje njihove dugoročne održivosti. Također, povremeno dolazi do tematskih preklapanja i vremenskih kolizija među festivalima, što može utjecati na njihovu vidljivost i konkurentnost. Broj filmskih festivala u Hrvatskoj nije prevelik u apsolutnom smislu, ali bi kvaliteta i diferencijacija trebale biti ključni kriteriji za njihovu daljnju održivost i razvoj. Hrvatska bi mogla profitirati od bolje koordinacije i moguće specijalizacije pojedinih festivala, umjesto gomilanja sličnih formata.
Brojne kulturne manifestacije obogaćuju ponudu
Uz filmske festivale, nezaobilazne su i druge manifestacije poput: Dubrovnik Summer Festival – najdugovječniji i najugledniji kazališno-glazbeni festival u regiji; Varaždinske barokne večeri, s fokusom na povijesnu glazbu i ambijentalnu baštinu; INmusic festival u Zagrebu – najpoznatiji glazbeni festival međunarodnog karaktera; brojne tradicijske manifestacije poput Sinjske alke, Đakovačkih vezova i Rapske fjere koje oživljavaju baštinu i privlače publiku iz cijelog svijeta. Neizbježne sutakođer, Splitske ljetne igre, priredbe u Zadru, Gričke večeri u Zagrebu, Špancirfest u Varaždinu, Vinkovačke, jeseni, Đakovački vezovi . da spomenemo samo najpoznatije.
U Hrvatskoj postoji više destinacija s izraženom i raznovrsnom kulturnom ponudom u turizmu, a one se ističu po bogatoj povijesti, spomeničkoj baštini, kulturnim manifestacijama i suvremenoj kulturnoj produkciji. Evo pregleda najznačajnijih mjesta: Dubrovnik sa svojom povijesnom jezgrom pod zaštitom UNESCO-a; Split sa Dioklecijanovom palačoma (UNESCO) – živi antički spomenik i Galerijom Meštrović; Zagreb - glavni grad s cjelogodišnjom kulturnom scenom, brojnim muzejima (MSU, Mimara, MUO, Etnografski, Muzej prekinutih veza), Zagrebačkim ljetnim festivalom. Posebno se ističe Advent, a ponudu obogaćuju mnoge izložbe, koncerti, kazališta i umjetničke inicijative u tijeku cijele godine; Pula - Rimski amfiteatar (Arena) – mjesto brojnih koncerata i najstarijeg filmskog festivala u Hrvatskoj; Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020., Riječke ljetne noći, art scene u napuštenim industrijskim prostorima, Luka različitosti – koncept kulturne raznolikosti; Zadar - Forum, crkva sv. Donata, Morske orgulje i Pozdrav Suncu; Šibenik - Katedrala sv. Jakova (UNESCO), Međunarodni dječji festival, Tvrđave sv. Mihovila i Barone – koncerti i multimedija; Varaždin - Špancirfest – festival ulične umjetnosti i glazbe, Barokne večeri – renomirani glazbeni festival, povijesna jezgra s baroknom arhitekturom i dvorcima; Osijek i okolica (Baranja, Vukovar) - Tvrđa – barokna vojna jezgra, Pannonian Challenge – urbana kultura i sport, Kulturno nasljeđe Slavonije, tambura, folklor, Festival antike u Vinkovcima, Vukovarski festival filma.
Ostale značajne točke: Motovun i Grožnjan – umjetnički gradići u Istri (Motovun Film Festival), Hum, Roč – glagoljaška baština, Trogir – UNESCO grad s ljetnim kulturnim programima, Hvar – ljetne priredbe, kazalište iz 1612. godine, Korčula – viteške igre (Moreška), renesansna baština. Zajedničko svim tim manifestacijama jest njihova kulturno-turistička vrijednost: one potiču lokalnu kreativnost, oživljavaju prostor i baštinu, te omogućuju autentičan doživljaj destinacije. Iako brojnost kulturnih događanja u maloj zemlji poput Hrvatske može izazvati zabrinutost zbog preklapanja i održivosti, iskustvo pokazuje da kvalitetni programi nalaze svoju publiku i imaju pozitivan odjek u javnosti, u struci i na turističkom tržištu. Stoga, kulturne manifestacije – osobito one koje spajaju umjetničku izvrsnost, lokalni identitet i međunarodni interes – ostaju važan resurs u oblikovanju budućnosti održivog i sadržajno bogatog turizma u Hrvatskoj.
Valja naglasiti da su posjećenost i ekonomski učinak kulturnih manifestacija u Hrvatskoj značajni, iako se rijetko sustavno analiziraju u javnosti. Ipak, dostupni podaci i stručne analize pokazuju da kulturne manifestacije imaju više razina utjecaja: turističku, gospodarsku, kulturnu i društvenu.
Prema podacima Ministarstva kulture i medija te Hrvatske turističke zajednice najveći festivali privuku desetke tisuća posjetitelja. Primjerice: Pulski filmski festival: ~20.000 posjetitelja godišnje, INmusic festival: do 25.000 posjetitelja po danu, Dubrovnik Summer Festival: više od 60.000 gledatelja tijekom sezone, ZagrebDox i Animafest: svake godine okupljaju tisuće gledatelja, uključujući veliki broj stranih turista i profesionalaca. Manje lokalne manifestacije (folklorni, eno-gastro i povijesni festivali) okupljaju između 2.000 i 15.000 ljudi, ovisno o lokaciji i vrsti programa.
Istraživanja pokazuju da više od 10% stranih turista dolazi s motivacijom kulturnog sadržaja, pri čemu manifestacije imaju ključnu ulogu. Spomenuli smo da je važan i ekonomski učinak. Uzmimo za primjer potrošnju posjetitelja: Ulaznice, smještaj, ugostiteljstvo, prijevoz, suveniri. Npr. gosti INmusic festivala u prosjeku potroše više od 300 € po osobi tijekom boravka, što stvara milijunski prihod lokalnoj ekonomiji.
Važan je i multiplikativni učinak: Manifestacije generiraju posao za lokalne obrtnike, tehničke timove, vodiče, ugostitelje i umjetnike. To je prigoda za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, posebno u ruralnim i slabije razvijenim sredinama.
Bilo bi nekorektno ne spomenuti neizravne koristi, u koje ubrajamo brendiranje destinacije (npr. Motovun ili Varaždin su postali sinonimi za specifične kulturne festivale).Medijska promocija: događanja često generiraju besplatnu promociju kroz medije, društvene mreže i međunarodne reportaže.
Kulturne manifestacije u Hrvatskoj imaju snažan ekonomski i imidž učinak – posebno kad su dobro organizirane i strateški integrirane u lokalnu turističku ponudu. Njihova vrijednost nadilazi puku brojku posjetitelja: one jačaju lokalni identitet, zajednicu i kreativnu ekonomiju.
MDF - ULTRA - ŽRČE
Izdvojit ćemo tri vrlo specifične manifestacije koje izazivaju posebnu pozornost. To su Međunarodni dječji festival u Šibeniku, ULTRA u Splitu te ŽRČE na otoku Pagu.
Jubilarno, deseto okupljanje ljubitelja elektronske glazbe, ULTRA u Splitu, održano je od 11. do 13. srpnja 2025. na stadionu Park Mladeži u Splitu. Posjetitelji su stigli iz više od 140 zemalja svijeta, a dočekala su ih brojna osvježenja, svjetski poznati izvođači te glazbena i destinacijska pustolovina iz snova. Nakon samog festivala slijedilo je sada već tradicionalno Destination ULTRA putovanje hrvatskim otocima – Bračem, Hvarom i Visom. Domaća inačica, festival ULTRA Europe, drugo je najveće događanje odmah nakon festivala u Miamiju, koji već tri godine zaredom nosi titulu najboljeg festivala na svijetu i koji se već jedanaestu godinu za redom održalo upravo u Splitu! Na festivalu je nastupilo preko 250 izvođača. ULTRA EUROPE FESTIVAL 2025 time je obilježio ulazak u novo desetljeće jednog od najvećeg glazbenog festivala u Europi! Riječ je o tri noći ispunjene nevjerojatnom energijom. S pozornice će odjekivati snažni ritmovi najboljih svjetskih DJ-a, uz produkciju i scenski dizajn koji pomiču granice u novu eru elektronske glazbe! Ukupan broj posjetitelja prošlogodišnje Ultre dosegao je 150 tisuća, a od toga je 68 posto stranih posjetitelja.
ŽRČE je jedna od najljepših novaljskih, ali i hrvatskih plaža. Šljunčana plaža bijelih oblutaka smještena je na sjeveroistočnom dijelu otoka Paga u uvali Zrće, udaljena od Novalje 2 km.
Plaža Zrće je fenomen hrvatskog turizma, hrvatska Ibiza, gdje zabava traje 24 sata. Najpopularniji klubovi za nezaboravnu zabavu su Aquarius, Papaya i Kalypso. Svi ti klubovi poznati su po žestokoj house glazbi, hip-hopu, r’n’b…. Animiraju vas go-go plesači i plesačice dan i noć. Aquarius i Papaya cijelo ljeto organiziraju festivale uz poznata imena.…
Uspostava ravnoteže ponude za turiste i lokalno stanovništvo
Zaključno, zadovoljstvo kulturnom ponudom varira ovisno o sezoni, profilu posjetitelja i lokalnoj strategiji upravljanja turizmom. Tamo gdje postoji kontinuitet kulturnih sadržaja i izvan glavne sezone (npr. Dubrovnik, Zagreb, Split), zadovoljstvo ostaje relativno visoko tijekom cijele godine. Ključ održivosti je upravo u ravnoteži između ponude za turiste i potrebe lokalnog stanovništva.
