Premijer Plenković rekao je danas u Mostaru da je trajna obveza i stalna politika Hrvatske osigurati ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini i da će oni kao najmanji konstitutivni narod biti legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama. Ponovio je svoju punu potporu zemlji na njezinom euroatlantskom putu.Premijer Andrej Plenković danas je u posjeti Mostaru, Bosna i Hercegovina, gdje se susreo s predsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem. U izjavi za medije nakon sastanka, premijer je istaknuo da hrvatska vlada kontinuirano i snažno podržava Bosnu i Hercegovinu na njenom putu prema Europskoj uniji i NATO-u, jačajući bilateralne odnose i nastojeći riješiti otvorena pitanja.
Dodao je da su u pogledu institucija, svi oblici suradnje dviju zemalja posljednjih godina značajno ojačani. Izrazio je posebno zadovoljstvo činjenicom da je Ured za Hrvate izvan Hrvatske udvostručio sredstva dodijeljena za projekte u Bosni i Hercegovini za vrijeme mandata ove Vlade. Premijer je podsjetio da je prvu polovicu ove godine obilježilo hrvatsko predsjedništvo Vijećem Europske unije. Naglasivši da je nažalost to predsjedništvo ometala pandemija Covid 19, rekao je da se niz aktivnosti mora provesti putem video konferencija.
Zagrebački samit vraća politiku proširenja na dnevni red EU
Jedna od tako važnih konferencija, dodao je, bio je i samit u Zagrebu. "Ovo je inicijativa Hrvatske koja je posvećena našem neposrednom susjedstvu, zemljama jugoistočne Europe, zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini. Kada sumiramo ovu politiku proširenja, uspjeli smo postići jedan sjajan rezultat, a to je deblokiranje odluke o otvaranju pregovora sa Sjeverom. Makedonija i Albanija, kao i nova Komisija na čelu s Ursulom von der Leyen, uspjeli su predložiti usvajanje nove metodologije za pregovore o proširenju u kratkom roku, koja je suštinski povoljnija za sve zemlje koje će voditi pregovore ", rekao je premijer. Najavio je da će Europska komisija uskoro predstaviti snažan paket podrške svim zemljama jugoistočne Europe, s podrškom koju kontinuirano pruža u kontekstu borbe protiv Covida 19.
Kada je riječ o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, premijer Plenković rekao je da je trajna obveza i stalna politika Hrvatske osigurati ravnopravnost Hrvata i da Hrvati kao najmanji konstitutivni narod u BiH budu legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama. "Na tom ćemo putu voditi naš dijalog, zagovarati rješenja koja će biti prihvaćena od strane svih naroda i svih političkih stranaka. To je prije svega pitanje Bosne i Hercegovine, ali vjerujemo da određene postojeće poteškoće treba riješiti na način koji će omogućiti učinkovito funkcioniranje Bosne i Hercegovine ", rekao je.
Pitanje ravnopravnosti u BiH je presudno
Premijer Plenković dodao je da je Hrvatska više nego jasno priopćila temu jednakosti Hrvata u BiH svim tijelima Europske unije. "Važno je da Bosna i Hercegovina napreduje u ispunjavanju svih kriterija. Svi koji razumiju funkcioniranje Bosne i Hercegovine znaju da je pitanje jednakosti ključno za postizanje rezultata", rekao je. Komentirao je i trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini sa sigurnosnog aspekta u kontekstu migrantske krize.
Govoreći da Hrvatska pažljivo prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, naglasio je da političke stranke moraju uzeti u obzir političke stranke i aktere u toj zemlji, te da hrvatska politika nikada nije bila uplitanje u dnevnu politiku Bosne i Hercegovine.
Migracijsku krizu treba riješiti prije svega na grčko-turskoj granici
Što se tiče migrantske krize, podsjetio je da je početkom ožujka posjetio grčko-tursku granicu s čelnicima Europske unije i rekao da je poruka koja je tada poslana bila kristalno jasna. "Pitanje migracijske krize i putovi zapadnog Balkana i istočnog Sredozemlja moraju se najprije riješiti na grčko-turskoj granici", rekao je. Pohvalio je politiku novog grčkog premijera Mitsotakisa, koji čuva vanjske granice Europske unije, u odnosu na scenarij iz 2015. i 2016. kada je bivši premijer Tsipras svima otvorio granice kako bi "mogao proći kroz Grčku prema zemljama jugoistočne Europe i dalje prema zapadnoj Europi". "To je cijela smisao politike Europske unije da granicu treba zaštititi tamo gdje je prva, tj. Vanjska", dodao je. Naglašavajući da je granica između Hrvatske i BiH najduža hrvatska granica, rekao je da Hrvatska ulaže maksimalne napore u suradnji s policijom Bosne i Hercegovine i pokušava zajednički riješiti pitanje migracije.
Nismo za fizičke prepreke na granici s BiH
"Hrvatska se priprema za Schengen, od Europske komisije dobili smo zeleno svjetlo. Članstvom u eurozoni to je jedan od dva preostala elementa dublje integracije", rekao je premijer Plenković. Podsjetio je da hrvatsku granicu trenutno čuva oko 6.000 policajaca i ponovio da je protiv podizanja žice između Hrvatske i BiH na granici, naglasivši da takva poruka neće biti dobra između dvije susjedne i prijateljske zemlje.
"Ako dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije, to pitanje možemo riješiti bez fizičke prepreke, a to je ono što ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina ne žele. I garantiram, ako ponovno dobijemo povjerenje hrvatskih birača za još pola ekonomskog oporavka i zajedničkog rada. , da se to neće dogoditi ni u budućnosti, već da ćemo pitanje migracije riješiti dijalogom i suradnjom ", rekao je na kraju premijer Plenković.
PVRH
