Na današnji dan prije 70 godina, Schumanovom Deklaracijom postavljeni su temelji današnje Europske unije. Nastala kao zajednica šest država, Unija se gradila postupno, kao projekt mira, pomirbe, demokracije, ljudskih prava, suradnje i uzajamne solidarnosti, za što joj je 2012. godine dodijeljena i Nobelova nagrada. Nakon nekoliko krugova proširenja, te s priključivanjem Hrvatske 2013. godine, Unija je narasla na zajednicu od 28 zemalja. Nažalost, ove nas je godine napustila Ujedinjena Kraljevina.
Hrvatska u prvoj polovici ove godine prvi put predsjeda Vijećem Europske unije, i to na početku novog ciklusa europskih institucija. Naš program počiva na četiri stupa: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Utjecajna Europa, pod geslom "Snažna Europa u svijetu punom izazova".
Otpočetka predsjedanja bavimo se složenim i iznimno važnim pitanjima za budućnost Europe: od osiguranja uređenog Brexita i postizanja dogovora EU‑27 o mandatu za pregovore o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, pregovora o višegodišnjem proračunu Unije, rasprave o Zelenom planu za Europu, do snažnog isticanja važnosti politike proširenja i jačanja odnosa sa susjedima, u geostrateškom, sigurnosnom i gospodarskom smislu. U prvi smo plan stavili i pitanja migracijskih izazova, klimatskih promjena i rastućeg populizma, s namjerom da se upravo ta pitanja ujedno rasprave i s našim građanima u okviru Konferencije o budućnosti Europe.
Međutim, pandemijom bolesti Covid-19 svijet se u svega nekoliko mjeseci suočio s izazovom bez presedana, s ogromnim političkim, gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama. Time je i naše predsjedništvo suočeno s neviđenim administrativnim i logističkim izazovima. Unatoč tome, naša je reakcija bila brza te smo pronašli rješenja koja su omogućila nastavak učinkovitog donošenja odluka u Vijeću, sada kada građani od Unije to najviše i očekuju.
Nakon uređenog Brexita, započeti su i konkretni pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021–2027., koji će se sada u promijenjenim okolnostima intenzivirati uz novi pristup. Postignut je dogovor o utvrđivanju nove metodologije za vođenje pregovora o proširenju, te su na poticaj Hrvatske i uz velike političko-diplomatske napore u ožujku donesene odluke Vijeća o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Nakon tog važnog uspjeha, na hrvatsku je inicijativu 6. svibnja održan i Zagrebački sastanak na vrhu s čelnicima Europske unije i država zapadnog Balkana, na kojemu je usvojena Zagrebačka deklaracija. Tom se deklaracijom učvršćuje jasna europska budućnost zemalja jugoistoka Europe i najavljuju redoviti zajednički sastanci na najvišoj razini. Tim se političkim uspjehom Hrvatska snažno pozicionirala i profilirala je svoje vanjskopolitičke prioritete na europskoj razini.
U kontekstu pandemije hrvatsko je predsjedništvo još koncem siječnja aktiviralo europski mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu, te je nastavilo kontinuirano održavati ministarske i druge sastanke radi koordiniranog djelovanja država članica u zajedničkoj borbi protiv ove pandemije.
U okviru Vijeća, osigurali smo učinkovite rasprave i brze dogovore o nizu europskih propisa i smjernica radi fleksibilnijeg korištenja sredstava iz europskih fondova, radi lakše nabave i proizvodnje medicinske opreme, te osiguranja protoka roba preko granica i prohodnih prometnih koridora. Usto pospiješili smo povratak europskih građana iz trećih zemalja, omogućili smo koordinirano praćenje razvoja epidemiološke situacije i olakšali donošenje odluka o smanjivanju ograničenja na nacionalnoj razini, što bi trebalo dovesti i do oživljavanja turizma.
Naš odgovor na ovu krizu je sveobuhvatan i snažan kako bismo sačuvali radna mjesta i poduzetništvo, osigurali brz i učinkovit oporavak te postigli održiv razvoj i konkurentnost europskog i nacionalnog gospodarstva, uz jačanje solidarnosti i otpornosti društava svih naših članica, ali i naših susjeda.
Ovo je vrijeme za odvažne odluke na europskoj razini.
U situaciji kada se Europska unija suočava s najvećim izazovima od Drugog svjetskog rata, Konferencija o budućnosti Europe može poslužiti kao važan okvir za promišljanje, otvorenu raspravu i utvrđivanje vizije naše zajedničke europske budućnosti, u dijalogu između svih država članica, europskih institucija i uz punu uključenost naših građana i drugih dionika.
Stoga pozivam sve države članice u Vijeću da što prije postignemo konsenzus te dogovor s drugim europskim institucijama o trenutku i načinu pokretanja ove Konferencije koja je bitna za dugoročnu budućnost Europe.
To je ujedno prilika da se u širokoj raspravi nastoje približiti različiti pogledi sjevernih, južnih, zapadnih i istočnih država članica, onih koji žele više ili manje ovlasti Unije, slabije i dublje europske integracije, odnosno veći ili manji zajednički proračun. No uvijek vodeći se glavnom misli vodiljom kao i našom ambicijom – da teme i pitanja, ali i odgovori, budu od izravnog interesa za svakodnevni život i boljitak naših građana.
Uime Vlade i hrvatskog predsjedništva Vijećem Europske unije želim svim sugrađanima kao i svim građanima Unije sretan Dan Europe.
Andrej Plenković
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković uputio je poruku u povodu Dana Europe
