Godišnji izvještaj o građevinskim radovima u Republici Hrvatskoj u 2017. godini za pravne osobe s pet i više zaposlenih potvrđuje tendencije u kretanju građevinske aktivnosti koje su bile vidljive iz ranije objavljivanih kvartalnih izvještaja temeljenih na skromnijem uzorku (tvrtke s 20 i više zaposlenih) te mjesečnih priopćenja o kretanju obujma građevinskih radova. Prema navedenom izvještaju DZS-a, u 2017. godini je u građevinskoj djelatnosti zabilježen porast broja radnika na gradilištima za 1,8%, rast odrađenih sati na gradilištima za 0,9% te porast vrijednosti izvršenih radova za 2,5%. Riječ je o trećoj uzastopnoj godini u kojoj raste vrijednost radova i broj odrađenih sati te o drugoj uzastopnoj godini obilježenoj povećanjem prosječnog broja radnika na gradilištima. Pozitivnu sliku donekle umanjuje činjenica da je dinamika rasta vrijednosti radova i odrađenih sati ipak bila niža od one ostvarene u prethodnoj godini. To upućuje na postupan i kolebljiv oporavak građevinske aktivnosti, koji je i dalje opterećen neriješenim naslijeđem iz razdoblja krize (građevinarstvo prednjači prema udjelu problematičnih kredita i opterećenošću predstečajnim postupcima), a pojavljuju se i novi izazovi (ponajprije izražen nedostatak radne snage potrebnih struka). U takvim je okolnostima vrijednost izvršenih radova u 2017. godini bila 41,6% manja nego u pretkriznoj 2008. godini uz 42,6% manji broj odrađenih sati rada i 37,6% manji broj radnika na gradilištima.
Strukturno je u prošloj godini zabilježen nastavak sada već četverogodišnjeg visokog rasta vrijednosti radova na zgradama (+12,8%) popraćenog padom vrijednosti radova na ostalim građevinama (-7,0%). Vrijednost radova na zgradama povećana je snažnije na stambenim (+19,4%) nego na nestambenim zgradama (+10,0%), dok je istodobno u padu vrijednosti radova u niskogradnji izraženiji pad zabilježen kod cjevovoda, komunikacijskih i energetskih vodova (-17,0%). Unatoč visokom iznosu raspoloživih sredstava iz fondova EU očit je nedovoljan obujam realizacije infrastrukturnih projekata koji bi podigli vrijednost radova na ostalim građevinama i time stabilizirali rast ukupne građevinske aktivnosti. Stoga je prošle godine udio vrijednosti radova na zgradama u ukupnoj vrijednosti izvršenih radova dosegnuo visokih 52,9%, što je najviši udio još od daleke 1998. godine, dok je istodobno udio vrijednosti radova na ostalim građevinama smanjen na skromnih 47,1%.
Kretanje vrijednosti građevinskih radova u 2017. godini, kao i u prethodnim godinama, bilo je regionalno neujednačeno pa je rast zabilježen tek u devet županija. Pritom je najviši rast zabilježen u Zadarskoj (+39,0%), Istarskoj (+23,9%) i Karlovačkoj županiji (+23,5%), dok su najviši pad vrijednosti građevinskih radova imale Koprivničko-križevačka (-29,9%) i Virovitičko-podravska županija (-24,6%). Vrijednost građevinskih radova prati veličinu, ekonomsku snagu i gospodarski rast županija pa je tako u prvih pet županija realizirano više od polovine, a u prvih deset županija nešto više od 78% ukupne vrijednosti građevinskih radova u Hrvatskoj. Pritom najveći udio bilježe Grad Zagreb (16,3% ukupne vrijednosti), Splitsko-dalmatinska (10,6%) i Istarska županija (10,2%). Međutim, vrijednost građevinskih radova veću nego u pretkriznoj 2008. godini prošle su godine premašile jedino Istarska i Šibensko-kninska županija, što ne čudi jer je Šibensko-kninska županija jedina županija koja bilježi kontinuitet rasta vrijednosti u protekle tri godine, dok Istarska županija spada među četiri županije s dvogodišnjim kontinuitetom rasta, a bilježila je relativno skroman pad građevinske aktivnosti u kriznim vremenima.
Podaci o obujmu i vrijednosti građevinskih radova u 2017. godini potvrđuju oporavak građevinske aktivnosti koji je ipak bio relativno skroman, odnosno niži od dinamike ukupnog gospodarskog rasta, te strukturno neusklađen pri rastu aktivnosti u visokogradnji i padu radova u niskogradnji. Recentni podaci upućuju na nastavak pozitivnih tendencija, pri kojima jača doprinos građevinarstva ukupnom gospodarskom rastu, a takva bi se situacija trebala nastaviti ako se dinamizira korištenje sredstava iz fondova EU, realiziraju planirani veći infrastrukturni projekti te riješe problemi koji opterećuju građevinske tvrtke, osobito oni povezani s nedostatkom radne snage.
