U Bruxellesu je 23. veljače 2026. održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva, kojim je predsjedala ciparska ministrica dr. Maria Panayiotou. Republiku Hrvatsku predstavljao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Ministri su održali raspravu o ZPP-u nakon 2027., s naglaskom na ulogu nacionalnih preporuka za ZPP u sklopu izrade budućih Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Ministar Vlajčić istaknuo je kako preporuke Europske komisije mogu biti koristan instrument strateškog usmjeravanja, ali isključivo ako uvažavaju specifičnosti država članica i ostave dostatnu fleksibilnost u odabiru intervencija. Posebno je naglasio kako je iznimno važno da preporuke budu dostupne najmanje 12 mjeseci prije roka za podnošenje prvog nacrta plana, kako bi države članice mogle pravodobno i kvalitetno pripremiti programske dokumente.
Španjolska, Francuska i Portugal podsjetili su na pismo 20 država članica kojim se traži prebacivanje odredbi specifičnih za ZPP i ZRP iz Uredbe o Nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima u sektorske uredbe, za što je ponovno izražena široka potpora. Hrvatska je ponovila svoju potporu toj inicijativi koja bi trebala pridonjeti većoj pravnoj jasnoći i dosljednosti zakonodavnog okvira.
Europska komisija predstavila je izvješće o evaluaciji Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama. Hrvatska je podržala daljnje jačanje minimalnog obvezujućeg okvira na razini EU-a, kojim se osigurava jednaka razina zaštite poljoprivrednika u svim državama članicama. Posebno je naglašena potreba sprječavanja praksi koje dovode do prodaje proizvoda ispod razine održivih proizvodnih troškova te jačanja mehanizama zaštite identiteta podnositelja pritužbi kako bi se smanjio tzv. „faktor straha“. Također je predloženo razmatranje uspostave sustava praćenja cijena na razini EU-a, kojim bi se omogućilo definiranje referentnih vrijednosti održive proizvodnje.
Latvija je ukazala na izazove u provedbi trenutnog kontrolnog okvira za ZPP, istaknuvši potrebu administrativnog rasterećenja poljoprivrednika i administracije. Ministar Vlajčić složio se s potrebom jačanja proporcionalnosti u revizijskom pristupu te istaknuo kako bi sustav trebao biti snažnije usmjeren na unaprjeđenje i korektivne mjere, a ne primarno na financijske korekcije, uzimajući u obzir znatne administrativne i tehničke izazove uvođenja novih digitalnih alata i sustava praćenja.
Portugal je predložio uspostavu europskog mehanizma reosiguranja za prirodne katastrofe u poljoprivredi. Hrvatska je toj inicijativi dala načelnu potporu, istaknuvši kako sve učestalije klimatske nepogode zahtijevaju razvoj novih instrumenata, koji bi osigurali financijsku stabilnost na nacionalnoj i europskoj razini u slučaju katastrofalnih šteta.
Rumunjska je izvijestila o teškoj situaciji u sektoru svinjogojstva, a ministar Vlajčić je u raspravi naglasio kako su i hrvatski proizvođači suočeni s padom otkupnih cijena ispod razine proizvodnih troškova, što posebno ugrožava male proizvođače kojima prijeti napuštanje proizvodnje.
Ministri su raspravljali i o strateškim prioritetima EU-a u odnosu na Organizaciju za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Hrvatska je istaknula važnost snažnog i jedinstvenog nastupa EU-a u FAO-u te potrebu da Unija, kao najveći donator, razmotri zajedničkog kandidata za budućeg glavnog direktora FAO-a.
