Mnogi su dali izniman doprinos u Vojno redarstvenoj operaciji Oluja95. Veliki broj je nažalost poginuo ili bio ranjen. A kad se spominje ova pobjeda poglavito treba istaknuti utemeljitelja RH i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, ratnog ministra Gojka Šuška, ali i ostale ratne zapovjednike poput generala, brigadira, pukovnika … Ante Gotovine, Josipa Lucića, Đure Dečaka, Marijana Marekovića, Miljenka Crnjca, Ivana Koradea, Mirka Norca, Damira Krstičevića, Ljube Ćesića Rojsa, Ivana Kapulara, Ivana Tolja, Miljenka Filipovića, Mile Ćuka, Nojka Marinovića, Matu Šarlija Daidža, Mladena Kruljca Zvonka Peternela, Renata Romića, Jozu Miličevića, Stanka Soptu, Željka Glasnovića, Miju Jelića, Ante Kotromanovića, Maria Sunjića, Danijela Kotlara i niz drugih.
Nu, ovo je prigoda da se ponovno podsjetimo i na jednog velikog i skromnog čovjeka, koji se nažalost rijetko spominje u zaslugama i za „Oluju“, a koji je uistinu bio stvarni simbol pobjedničke vojske. Riječ je o stožernom generalu Zvonimir Červenku, koji je bio na dužnosti načelnika Glavnog stožera OSRH od 15. srpnja 1995. do 16. studenog 1996. Organizirao je i obranu Zagreba, blokadu neprijateljskih vojarni i potaknuo ustrojavanje 14 zagrebačkih brigada. Za njegova zapovijedanja provedena je i Vojno redarstvena operacija Olujka95.
Červenko je rođen 13. studenog 1926., a umro 17. veljače 2001. te je uz najviše vojne počasti pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Opraštajući se na Mirogoju, 21. sječnja 2001., njegov prijatelj i suborac, general zbora Petar Stipetić, uz ostalo je rekao:
„Biti velik, a biti jednostavan, biti razborit i mudar u danima teških trpljenja čovjeka, a istodobno poštivati pravo svakoga na vlastiti identitet, mogu samo istinski velikani. Tvoje postojanje i djelovanje obilježilo je stvaranje hrvatskih oružanih snaga, a time i hrvatsku noviju povijest. S iznimnim osjećajem za pravednost zalagao si se za poštivanje časti i dostojanstva svakog djelatnika, vojnika, dočasnika i časnika. Nisi svoje suradnike učio samo vojničkim znanjima i ljubavi prema čovjeku i njegovoj vlastitoj slobodi, spoznaji da običan čovjek, kada je to potrebno, preko noći mora postiti vojnikom-ratnikom, ali uvijek mora ostati na prvom mjestu čovjekom“ – kazao je general Stipetić.
U vrijeme vladavine Josipa Broza Tita, Červenko se također borio za – Hrvatsku, iako je bio pukovnik JNA. Osudili su ga na godinu i pol strogog zatvora, kao „hrvatskog proljećara“, a tom su mu prigodom oduzeli čin i pravo na mirovinu, što drugim riječima znači da su ga otjerali na ulicu zbog zastupanja hrvatskih interesa. A znate tko je tada vodio istragu protiv Červenka? Ivan Fumić, pukovnik JNA! Da, to je taj isti Fumić koji je i danas iznimno aktivan u obrani bratstva i jedinstva. Tita i Jugoslavije! Više se zna o Fumiću nego o Zvonimiru Červenku!
Miroslav Mikuljan (1943.-2011.), ugledni redatelj i tv urednik, 2004. napisao je knjigu „Generalova priča“ po dokumentarnom filmu koji je snimio o Zvonimiru Červenku, a moja malenkost je tu knjigu priredila i uredila te objavila, a u njoj na str. 18. možete naći i kako je tekao razgovor između komunističkog isljednika Fumića i Červenka.
Fumić je tada, u istrazi, kazao Červenku: „Pa, nije to vama Červenko prvi put da vi ovako istupate“. „Je li“, velim ja, „a kada kako to?“ Fumić je odmah odgovorio: „“Ako hoćete baš da budem konkretan, bilo je to prije 9 godina!“ „Pa, što je, što sam ja tada rekao?“ – čudio se Červenko. „U prigodi proslave Vuka Karadžića vi ste rekli da je Vuk Karadžić velikosrbin jer je on rekao da je Hrvatska samo ono što se vidi sa zagrebačke katedrale“. Na to mu je general odgovorio: „Vjerojatno sam ja to rekao, iako se zaista ne sjećam kad je to bilo, jer se ne sjećam što je bilo prije 9 godina. Ali, to nisam ja rekao. To sam zapravo pročitao u knjizi gdje su rekli za Vuka Karadžića da je on to rekao. Zaista, nemam razloga slaviti Vuka Karadžića, jer on za mene nije ništa“.
Červenka je na Brozovom sudu strašno iznenadilo da su imali podatke o njemu i unazad devet godina!
Nakon robije u Staroj Gradiški, sve do početka devedesetih, čovjek koji je u Domovinskome ratu zapovijedao u Vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, nije mogao dobiti drugi posao, već je sakupljao pretplatu za tadašnju Radio-televiziju Zagreb.
A Fumić je u vrijeme komunizma živio odlično, a tako je nastavio sve do danas..
Dobro se podsjetiti i kako je Červenko najčešće završavao svoje govore: „Neka Bog čuva Domovinu nam Hrvatsku, neka Bog čuva pučane, i sve vojnike i domobrane, a zamolio bih ga da pričuva i mene, ako zaključi da ja to zaslužujem!“
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.)
