„Svaka osoba koja je ikada poticala, vršila pritisak, prijavljivala ili prijetila odmazdom za jedno od ovih Covid 19 cjepiva suučesnik je u zločinu protiv čovječnosti a taj zločin je masovno ubojstvo iz nehaja“.(Dr. McCullough Issues Warning to Clot Shot Pushers: You Are Complicit in Crimes Against Humanity ).
Usprkos tomu što su u javnosti nastupali neovisni stručnjaci i aktivisti i novinari koji su podastirali sumnju u sigurnost i učinkovitost cjepiva, pa i u kvalitetu i sastav, HALMED nije pokrenuo niti raspravu niti postupke na koje je obvezan Zakonom RH kako bi proveo dodatne analize kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti genskih pripravaka tzv. “cjepiva”. Drugim riječima u ljude je uštrcavana injekcija čiji sadržaj zdravstveni vinovnici nisu znali, tj. oslonili su se na tzv. deklaraciju proizvođača koju navodno, kako propisi kažu, provjerava EMA. Provjerava se samo deklaracija…..
HALMED, kao ni Vlada, a niti HZJZ nisu ništa napravili po pitanju farmakovigilancije, a što je logični zahtjev s obzirom na tako široku primijenu neispitanih proizvoda! Gdje je centralna baza podataka tzv. cjepljenih osoba i njihovog zdravstvenog stanja nakon primanja proizvoda? Tko su osobe zadužene za praćenje posljedica na razini RH? Gdje su pripadajuće odluke? Na koji je način olakšana prijava eventualnih smetnji s obzirom da se zna da liječnici nemaju vremena ni obraditi svoje pacijente a kamoli cijeli dan potrošiti na ispunjavanje formulara prijave nuspojava.
Članak pravilnika iz europske konvencije 2020. jasno pokazuje da se mjere u slučaju 'emergency situations' nikako ne mogu kositi s ljudskim pravima: https://strasbourgobservers.com/2020/03/27/covid-19-and-the-european-convention-on-human-rights/
Vrlo je zanimljiva analiza u ovom kontekstu i teksta iz Springerovog časopisa. „ … u zabrinjavajućem broju država, rukovoditelji su dominirali donošenjem odluka nad odgovorom na pandemiju do te mjere da se činilo da su "radili po dekretu", djelujući s tolikom diskrecijom da djeluju "iznad zakona". Ponavljajući zabrinutost mnogih međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, izvješća V-Dem za 2021. opisuju globalni trend prema demokratskom padu kroz sve veću autokratizaciju država korištenjem prijetnje pandemije od strane određenih vlada za konsolidaciju moći unutar izvršne vlasti. „Takva negativna praksa iz perspektive vladavine prava pogoršana je tamo gdje je podjela vlasti oslabljena marginalizacijom parlamenata i minimiziranjem sudskog nadzora.“ Što se dulje proteže pandemijska vladavina, to se više normalizira takva koncentrirana uporaba moći i ekstremne mjere koje ograničavaju prava i građanske slobode, postat će to duboko zabrinjavajuća 'nova normalnost' u svijetu nakon pandemije.
(…) Pandemija je razotkrila kritična pitanja iz perspektive vladavine prava: mjere protiv COVID-19 često su bile nesigurne u svom značenju, proizvoljne u primjeni i upitne pravne osnove. Nadzor je u mnogim državama često bio ograničen ili ga je nedostajalo, a zakoni uvedeni tijekom pandemije riskirali su trajne promjene u ravnoteži moći prema izvršnoj vlasti. To su trendovi kojima se treba oduprijeti. Međutim, pandemija je također pokazala potencijal za demokratske inovacije i angažman građana u procesima donošenja odluka, te na taj način otkriva put naprijed za odupiranje pritiscima prema nazadovanju vladavine prava i demokratskom padu. Aktivan politički i demokratski angažman u najširem i najrazličitijem rasponu društva ključan je za (ponovnu) izgradnju povjerenja javnosti u upravljanje i institucije te njihovu sposobnost upravljanja krizom.(…) (https://link.springer.com/article/ 10.1007/s40803-022-00168-8).
Zastupnik EU parlamenta g. Vilibor Ivan Sinčić postavio je pitanje Europskoj komisiji o ugovoru koji je Unija sklopila s Pfizerom odnosno smrtima koje se pripsuju cjepivima. Nemamo do danas jasne I konačne odgovore kao ni potpisani dokument bez redakcija i zatamnjenih dijelova, ali imamo na žalost vijest o smrti EU zastupnice koja je pokušala ovo pitanje do kraja raščistiti u odnosu na Europsku komisiju, gđ. Michèle Rivasi.
Dana 8. listopada 2021. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je: „Naši su ugovori vrlo jasni. Pravo EU-a ima prednost nad nacionalnim pravom, uključujući ustavne odredbe”. Od kraja 2019. Europska unija pregovara s Vijećem Europe o svom pristupanju Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Dana 27. siječnja 2021. Vijeće Europe usvojilo je rezoluciju o cjepivima protiv COVID-19. Parlamentarna skupština poziva države članice i Europsku uniju da: 'osiguraju da građani budu obaviješteni kako cijepljenje NIJE obavezno i da nitko nije pod političkim, društvenim ili drugim pritiskom da se cijepi ako to ne želi' i 'kako bi se osiguralo da nitko ne bude diskriminiran zbog necijepljenja, zbog mogućih zdravstvenih rizika ili zbog neželje cijepljenja'.
Kako je Europska unija primijenila ovu rezoluciju? (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/ detail/en/statement_21_5163). Promicanje ljudskih prava i praćenje poštivanja tih prava u njegovim zemljama članicama doista su temeljni posao Vijeća Europe; https://www.coe.int/en/web/human-rights-intergovernmental-cooperation/accession-of-the-european-union-to-the-european-convention-on-human-rights . Nije li ova rezolucija u suprotnosti s uvođenjem obveznog cijepljenja za EU službenike? Evo i odgovora izvjesnog Didiera Reyndersa u ime Europske komisije (E-004802/2021). “Europska unija nije članica Vijeća Europe. Sukladno tome, rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe nema pravni učinak na Uniju ili njezine institucije. U skladu s člankom 168. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, države članice odgovorne su za definiranje svojih nacionalnih zdravstvenih politika te organizacija i pružanje zdravstvenih usluga i medicinske skrbi. Nacionalne vlade stoga odlučuju o specifičnim mjerama na temelju nacionalne epidemiološke i socijalne situacije svake zemlje. Konkretno, odgovornost za politike, programe i usluge cijepljenja leži na državama članicama. To se također odnosi na zakonodavstvo o cijepljenju. Ni Komisija ni druge institucije Unije nisu nametnule obvezno cijepljenje dužnosnika i drugih službenika EU-a.” Rezolucija 2361 (2021), (https://pace.coe.int/en/files/29004/html; točka 7.3.1.) izrijekom kaže: „…osigurati da građani budu obaviješteni da cijepljenje nije obavezno i da nitko nije pod političkim, društvenim ili drugim pritiskom da se cijepi ako to ne želi učiniti”; točka 7.3.2. „kako bi se osiguralo da nitko ne bude diskriminiran zbog necijepljenja, zbog mogućih zdravstvenih rizika ili odsustva želje za cijepljenjem;”
U svezi s odgovorom dobivenim iz Unije zanimljiva je i prepiska gospodina Andrije Klarića i HALMEDA. Gospodin Klarić inzistira na dokazima o provedenoj analizi bilo od proizvođača ili EMA-e (odnosno dokaz koji je HALMED uvažio o kontroli kvalitete proizvoda prije odobravanja). Odgovori HALMEDA baš i nisu u suglasju s onima iz Unije. HALMED tvrdi da proizvođač provodi rutinsku kontrolu onečišćenja u obliku rezidualne DNA za svaku seriju cjepiva prema zahtjevu kakvoće koji osigurava da količine onečišćenja ne prijeđu razinu za koju su EU regulatorne agencije i Europska agencija za lijekove (EMA) tijekom postupka davanja odobrenja procijenile da je sigurna za primjenu u ljudi: „Naposljetku, sukladno EU propisima, svaka serija cjepiva podliježe kontroli od strane nadležnog laboratorija u EU-u (engl. Official Medicines Control Laboratory, OMCL) u kojem se provodi provjera proizvodne dokumentacije za konkretnu seriju i analiza uzoraka svake serije cjepiva prema smjernicama Europskog ravnateljstva za kakvoću lijekova i zdravstvenu skrb Vijeća Europe (EDQM). Više informacija dostupno je pod poveznicom“ https://www.edqm.eu/en/ocabr-activities-related-to-covid-19-vaccines.
Na pitanje jesu li lotovi koji su administrirani u Hrvatskoj kontaminirani kao što su oni uzorci opisani u prilogu, HALMEDOV je odgovor „Svaka serija mRNA cjepiva koja se stavlja na promet u EU-u, pa tako i u RH, ispitana je od strane proizvođača i nadležnog laboratorija (OMCL) u EU-u prema OCABR smjernici EDQM-a!“
Tražen je uvid u dokumentaciju tj. analizu provedenu od strane proizvođača ali i analizu OMCL. Konkretno se to odnosi na 1. Dokumentaciju o unaprijed postavljenim zahtjevima kakvoće za predmetne proizvode; 2. licencu za proizvodnju predmetnih proizvoda i povijesti inspekcije tvrtke Lonza kao proizvođača mRNA predmetnih proizvoda. U licenci za proizvodnju Lonze stoga mora stajati eksplicitno navedena aktivna tvar mRNA, što znači da treba postojati trag prethodnog odobrenja za navedeno od strane EMA-e ili HALMED-a i na 3) Izvješće o inspekciji i eventualni popis ispravka svih kritičnih opažanja koja su prethodila odobrenju proizvodnje. Ukoliko se uopće provela ova inspekcija, je li to bila potpuna fizička inspekcija ili inspekcije na daljinu (virtualna)? Ako su proizvodni standardi doista na razini, tada bi cjepiva protiv COVID-a trebala pokazivati varijacije u broju nuspojava od serije do serije ne veće od cjepiva protiv gripe. Ali vidimo da je broj prijava nuspojava ne samo puno veći u prosjeku, već i mnogo varijabilniji. To znači da niti jedan proizvođač nije uspio proizvesti svoje proizvode dosljedne kvalitete. HALMED-ov je odgovor na ovo: „Za nijednu seriju mRNA cjepiva nisu utvrđena DNA onečišćenja iznad količina za koje je tijekom davanja odobrenja utvrđeno da su sigurne za primjenu u ljudi.“ Na inzistiranje o dokazu za ovu HALMEDovu tvrdnju tj. kolika je koncentracija, odnosno količina DNA po bočici, izmjerena za svaku od serija uvezenih u Hrvatsku, HALMED odgovara „Prilikom ispitivanja onečišćenja, proizvođač koristi analitičke metode koje su odobrene od EU regulatornih agencija temeljem ocjene opsežne dokumentacije koja uključuje detaljan opis metode i potpunu validaciju koja uključuje točnost, preciznost (ponovljivost i intermedijarna preciznost), specifičnost, limit detekcije, limit kvantifikacije, linearnost i raspon svake metode. Na ovaj način, strogom regulatornom ocjenom osigurano je da su rezultati metoda koje proizvođač provodi pouzdani, a metode prikladne za svrhu za koju se koriste. Dodatna regulatorna potvrda ocijenjene dokumentacije proizvođača realizira se u vidu inspekcija svih mjesta proizvodnje, uključujući i mjesta provođenja analitičkih ispitivanja koja moraju imati proizvodnu dozvolu za provođenje ovih aktivnosti.“
Gospodin Klarić, prije njega i gđa.Arna Šebalj ali i brojni građani RH pitaju se kada je HALMED u pitanju: Na temelju čega se izjavljuje da usprkos dostavljenim dostavljenim sumnjama, nije bilo potrebno pokrenuti adekvatne procese provjere iako su po Zakonu i vlastitom Statutu to dužni provesti ? I te kako je potrebno da HALMED pokrene istragu i utvrdi kako utvrditi štetu odnosno kako zaštiti hrvatske građane od medicinskih proizvoda koji nisu kvalitetni s obzirom da su Zakonom za tu aktivnost ovlašteni, a ujedno i odgovorni.
Nešto više o pravnoj pozadini za tužbe oko Covid „cjepiva“može se prema preporuci odvjetnice Renate Holzen naći na poveznici (https://childrenshealthdefense.eu/eu-affairs/renate-holzeisen-covid-vaccines-violate-european-legislation/). Nije naodmet spomenuti i ništetnost Ugovora s dobavljačima vakcina. Odgovornost od štete (nuspojave, smrti itd) nečega što je javno nametnuto ne mogu biti isključiva odgovornost građana (kako se navodi), pa čak ne samo ljudi u vladajućim organima koji su to potpisali (to krši mnoge postojeće Zakone ali i Ustav). To što prodavatelj priznaje da su nuspojave i dugoročni učinci injekcija nepoznati i mogući te da proizvod nije dovoljno ispitan tek otvara odgovornost proizvođača jer se s njihove strane uoće ne navodi niti jedan mehanizam praćenja, liječenja, istraživanja s obzirom na ovakvu tvrdnju, niti mehanizam povlačenja u slučaju utvrđivanja istih. Dakle radi se o namjernoj intenciji mogućeg ozlijeđivanja za koju nema zastare niti olakotnog Ugovora.
Ništetnost Ugovora tim je veća s obzirom da javnost nikada nije bila upoznata sa sadržajem ni prije niti nakon potpisivanja, niti je imala prilike dati svoje mišljenje ili glas (npr. referendumom) – ako se odgovornost za troškove, zdravstvenu skrb i smrti prenosi na porezne obveznike i ljude koji su poslužili kao pokusne životinje u zemljama koje su potpisale sporazume (tko ih je potpisao točno i kako? Vlade? U čije ime ako nema transprentnosti izvještavanja?), a čime se krše temeljni Zakoni i Ustav, onda to mora biti u najmanju ruku javno dostupno. Kršenjem Ustavnih postavki i Zakona došlo je de facto do 'državnih udara' – čime su shodno tomu i ništetni Ugovori koji su potpisivani u takvim uvjetima te nisu legalno ni demokratskim putem procesirani. Zašto pravnici (čast izuzecima) u našoj zemlji šute? Znamo da demokracija više ne funkcionira zadnjih desetljeća, znamo da pravni sustavi pretežno ne funkcioniraju sve zbog korupcije ali i nadnacionalnih mehanizama upravljanja (novi feudalizam preko multionacionalki i nevladinih organizacija koje vrte milijarde bez oporezivanja i bez nadzora) polako su zamijenili postojeće državne sustave. To ne znači da to treba prihvatiti niti da nema dobrih novih rješenja. Dapače! Samo treba početi slušati pametne ljude. A povijest je pokazala da u ekstremnim situacijama kada je patnja prevelika, na scenu stupaju narodi no tada više nitko ne može predvidjeti ishod.
https://epoha.com.hr/2023/12/29/kresimir-pavelic-neki-pravni-aspekti-tzv-cjepiva-protiv-covid-a/
