S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske.
Negativni demografski trendovi postaju sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta u Hrvatskoj. Prisutni su u svim županijama. U jednima su manji, dok su u drugima alarmantni. Rast broja stanovnika u posljednjih deset godina bilježe samo Grad Zagreb te Zadarska i Istarska županija. Ono što je zajedničko tim trima županijama je viši priljev od odljeva stanovništva u emigracijskim i međužupanijskim migracijskim procesima. S druge strane, dinamikom negativnih demografskih kretanja ističu se slavonske županije te njima teritorijalno bliska Sisačko-moslavačka županija. Te su županije suočene s problemom najdinamičnije emigracije, iseljavanja u druge županije, niskoga prirodnog prirasta, niskoga vitalnog indeksa, bržega starenja stanovništva i posljedično, pada broja stanovnika. Stanovnici tih županija u većem broju odlaze iz zemlje ili odlaze u druge županije (najviše Grad Zagreb i primorske županije) zbog ekonomskih ograničenja u vlastitoj županiji.
U posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika, od kojih su najvažniji kontinuirano, katkad i intenzivno iseljavanje stanovništva u europske i prekomorske zemlje te svjetski ratovi i Domovinski rat.
Iako se u razdoblju od 150 godina stanovništvo Hrvatske udvostručilo, to je malen porast u usporedbi s drugim zemljama (npr. u istom se razdoblju stanovništvo Nizozemske povećalo 3,5 puta). Stanovništvo je uglavnom raslo, osobito visokom stopom potkraj 19. st., kad je ušlo u prvu etapu demografske tranzicije, obilježene visokim stopama prirodne promjene. Početkom 20. st. povećava se, međutim, iseljivanje, pa se stopa porasta stanovništva smanjuje, a izbijanjem Prvoga svjetskog rata i epidemije španjolske gripe prvi je put došlo do smanjenja broja stanovnika. Nakon blagog oporavka 1920-ih, ponovno su slijedila ratna zbivanja i drugo smanjenje stanovništva. Brži porast stanovništva od 1960-ih do 1980-ih usporavalo je smanjenje prirodne promjene, izravno povezano sa smanjenom stopom nataliteta, te izraženo iseljivanje na »privremeni rad«. U takvim je okolnostima stanovništvo Hrvatske ubrzano prošlo kroz demografsku tranziciju. Već je kraj 1980-ih obilježen niskom stopom prirodne promjene, što ni u kom slučaju nije bilo u skladu sa stupnjem gospodarskog razvoja. S tako oslabljenom bazom stanovništva (osobito onoga reproduktivnoga) Hrvatska je 1990-ih prošla kroz još jedan rat i za život nesigurno poraće, a posljedica treće smanjenje broja stanovnika u 20. stoljeću.