Velika Gospa, odnosno svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, slavi se svake godine 15. kolovoza i jedan je od najvećih marijanskih blagdana u katoličkom kalendaru. Taj dan ujedno je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, kada vjernici diljem zemlje i šire hodočaste u marijanska svetišta, tražeći utjehu, mir i zagovor Majke Božje.
Na Veliku Gospu katolici se prisjećaju temeljne dogme svoje vjere – da je Blažena Djevica Marija, po završetku svog zemaljskog života, uznesena dušom i tijelom u nebesku slavu, gdje je sjedinjena sa svojim uskrsnulim Sinom, Isusom Kristom. Katolička vjera to prepoznaje kao vrhunac Marijina života i primjer onoga čemu se nada svaki vjernik – vječnom zajedništvu s Bogom.
Dogmu o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. godine, iako je štovanje tog otajstva staro gotovo koliko i samo kršćanstvo. Blagdan Velike Gospe obilježava se diljem svijeta, osobito u Europi i Latinskoj Americi, a u Hrvatskoj ima posebno snažno značenje.
"Kraljica Hrvata" kroz vjekove
Štovanje Blažene Djevice Marije duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj povijesti, vjeri i kulturi. Od najranijih dana kršćanstva na ovim prostorima, Hrvati su Majku Božju slavili i zazivali kao svoju zaštitnicu. U molitvama i pjesmama nazivana je „Kraljicom Hrvata“ i „najvjernijom odvjetnicom Hrvata“ (fidelissima advocata Croatiae), a njezin nebeski zagovor tražen je u svim važnim trenucima – osobnim i narodnim.
Marijine slike i simbolika nalaze se već u prvim stranicama Svetog pisma. U Knjizi Postanka, nakon što su Adam i Eva sagriješili, Bog obećava pobjedu nad zlom po „ženi“ i njezinu potomstvu – što vjernici prepoznaju kao najavu dolaska Marije i Krista. U Otkrivenju, posljednjoj knjizi Biblije, žena obasjana suncem simbol je dobrote, nade i života, suprotstavljena zmaju, simbolu zla. Marija tako postaje znak utjehe i pobjede dobra u svijetu.
Gospa u hrvatskoj umjetnosti i baštini
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je poznati lik Bogorodice u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a otkriven je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina, koja je jedno vrijeme bila i stolna crkva kninskog biskupa. Ovaj povijesni nalaz svjedoči o dubokom i trajnom poštovanju prema Mariji još od samih početaka hrvatske državnosti.
Danas je u Hrvatskoj Mariji posvećeno više od 1.160 crkava i kapela, uključujući osam katedrala. Među njima se ističu zagrebačka, splitska, pulska, dubrovačka, varaždinska, porečka, krčka i gospićka katedrala, kao i konkatedrala u Senju te brojne bivše katedrale na otocima i u povijesnim gradovima.
Hodočašća i molitve Majci Božjoj
Na blagdan Velike Gospe brojni vjernici kreću na hodočašća, od kojih su najpoznatija ona u:
Mariju Bistricu – nacionalno svetište Majke Božje Bistričke
Trsat – svetište Majke Božje Trsatske, najstarije u Hrvatskoj
Sinj – svetište Gospe Sinjske, zaštitnice Cetinske krajine
Aljmaš – svetište Majke Božje Aljmaške, omiljeno u Slavoniji
Remete, Nin, Arbanasi... – brojna svetišta u gradovima i mjestima diljem domovine
Blagdan Velike Gospe za mnoge je više od crkvenog slavlja – to je dan kad se obitelj okuplja, kad se prisjeća vjere predaka i moli za budućnost djece. Dan kad se u tišini i molitvi, često na koljenima, traži snaga, zaštita i mir.
U tom duhu, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije neka svima bude podsjetnik na ljepotu vjere, snagu predanosti i nadu koja dolazi iz neba – preko one koju s ponosom zovemo Majkom, Zagovornicom i Kraljicom Hrvata.
