U Hrvatskoj, rimokatolički blagdan Tijelova je državni praznik. Dan je posvećen slavljenju Isusove tjelesne prisutnosti u kruhu svete pričesti, u skladu s katoličkom dogmom. Prva tradicija za Tijelovo je prisustvovati misi. To ima smisla samo zato što je cijela osnova blagdana obilježavanje ustanove Euharistije, koja je središnji dio svake mise. Neposredno nakon mise započinje ulična procesija u mnogim mjestima i gradovima Hrvatske. Mogu nastupiti i ulični bendovi koji će nastupati na javnim trgovima, šarenim sagovima ili drugim ukrasima postavljenima na putu kojim će putovati parada, te se odvijati razni prigodni zabavni i kulturni događaji.
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je državni praznik koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranoga višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti. Izmjenama iz 2001. godine praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan - Dan Hrvatskog sabora. Istim izmjenama spomendan Dan Hrvatskog sabora 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti. Od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja (praznik), 25. lipnja obilježava se Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora (spomendan).[1] Zbog dvaju datuma koji su postali spomendani, za razliku od jednog prijašnjeg, praznikom je proglašen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji se obilježava 18. studenoga. izvor: wikipedija
