Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi predstavljeno je danas u Riznici Međimurja kao 16. zaštićeno nacionalno kulturno dobro Međimurja.
U tom povodu u riznici je održana prezentacija i konferencija za novinare na kojoj su govorili župan Matija Posavec, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula ravnateljica Muzeja Međimurja, Maša Hrustek Sobočan, viša kustosica MMČ-a Janja Kovač, te čuvarica umijeća Biserka Vučenik, koja je zaboravu otela ovo blago.
Črne pisanice ukrašavaju se cvjetnim motivima batik tehnikom, odnosno nanošenjem voska, a u prošlosti su bile vrlo cijenjene, te osobito korištene u svečanom činu sestrenja i bratimljenja, običaju uz bijelu nedjelju, kojeg danas više nema u svakodnevici, no čuvari međimurske baštine izvode ga u svojim scenskim nastupima i tako čuvaju da ne padne u zaborav.
Muzej Međimurja iz Čakovca i Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga iz Donje Dubrave još su u travnju 2019. godine prijavili prijedlog za upis umijeća izrade črnih pisanica u Donjoj Dubravi, a u procesu je značajnu ulogu odigrala i upravo Biserka Vučenik koja godinama novim naraštajima prenosi vještinu izrade. Nakon što je prijedlog prošao, za potrebu izrade završnog dokumenta tražila se dodatna ekspertiza koju su proveli stručnjaci Muzeja Međimurja Čakovec i Etnografskog muzeja u Zagrebu.
Ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan naglasila je da je umijeće izrade črnih pisanica 4. listopada 2023. upisano je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara, na osnovu rješenja Ministarstva kulture i medija: “Črnim pisanicama posvećen je i jedan dio Muzeja nematerijalne baštine - Riznica Međimurja, koji je 2021. godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih. Izradu črnih pisanica od zaborava je u Međimurju spasila upravo Biserka Vučenik koja godinama radi na prezentaciji umijeća, i kojoj s ponosom čestitamo što joj je ime upisano u registar nositelja ovoga umijeća, uz njezina sina Marka Vučenika te KUU Seljačka sloga Donja Dubrava“, istaknula je ravnateljica, dok je Janja Kovač, viša kustosica našega Muzeja, koja je intenzivno radila na procesu prijave umijeća, približila sudionicima simboliku te tehniku ukrašavanja ovog „barokno crnog“ starinskog ukrasa iz riznice naših starih.
Župan Međimurske županije Matija Posavec zahvalio je čuvarima baštine iz KUU-a Seljačka sloga Donja Dubrava, Biserki Vučenik i stručnom timu Muzeja na predanosti koja je dovela od zaštite kulturnoga dobra: „Međimurje ima bogatu povijest, bogato kulturno nasljeđe, što predstavlja naš identitet, a to je najvrjednije što imamo. Zato nam je svima na ponos ovaj novi upis u Registar, a na nama je da čuvamo, pronosimo i pokažemo svijetu još jednu lijepu priču iz bogate riznice naše baštine“, rekao je župan, a direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula dodao da je posrijedi novi dokaz koliko Međimurje ima sjajne entuzijaste: „Međimurje je regija koja ima najviše zaštićenih nematerijalnih dobara u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika, što je rezultat sjajnog rada stručnjaka, predanosti entuzijasta , a mi ćemo jednako predano raditi na prezentaciji toga blaga“, naglasio je Grula.
Biserka Vučenik, skromno je dodala: “Tko čeka, taj dočeka! Zahvaljujem ravnateljici Muzeja i ostalim stručnjacima što su prepoznali moj rad i pridonijeli ovom konačnom rezultatu.“
Članice donjodubravske Seljačke sloge - Ivana i Dora – prikazale su običaj sestrenja i bratimljenja, kojim je u doba naših starih, uz prijateljstvo, carevala i crna pisanica.
Podsjetimo, uz novo zaštićeno nematerijalno dobro iz riznice međimurske baštine, dosad je u nacionalni Registar upisano 15 kulturnih dobara s našega područja, koje vrijedi spomenuti i ovoj prigodi: međimurska popevka (upisana i na UNESCO-vu listu blaga čovječanstva), umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske (također upisano i na UNESCO-vu listu), medičarski obrt na području SZ Hrvatske, svetomarska mikrotoponimija, štrigovska skupina govora, tradicijsko lončarstvo na području SZ Hrvatske, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskome zagorju, umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač, umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč, umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske, umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, umijeće ispiranja zlata – zlatarenje u Međimurju, hrvatske tradicije slavljenja svetoga Martina biskupa, te umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja i – na kraju - umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi.
