U sklopu ovogodišnje, već tradicionalne Noći muzeja, Dvor Trakošćan predstavio je posjetiteljima suvremenu digitalnu instalaciju koja na inovativan i simboličan način interpretira slojevitu i intrigantnu povijest tapeta Male biblioteke. Riječ je o projektu koji spaja znanstvena istraživanja, konzervatorsku praksu i umjetničku interpretaciju, stvarajući novo muzejsko iskustvo u kojem povijesni interijer oživljava.
Središnji dio instalacije čini AI-generirani filmski narativ, osmišljen kao svojevrsni digitalni vodič kroz proces obnove i reinterpretacije rijetkih flokiranih zidnih tapeta iz 19. stoljeća. Kroz animiranu i „oživjelu“ građu tapeta, posjetitelji upoznaju simboliku cvjetnih motiva, tehnologiju njihove izrade te ,,skrivenu’’ toksičnost pigmenata na bazi bakra i arsena, kao i olova korištenog u impregnaciji papira. Cvjetovi tako postaju aktivni pripovjedači vlastite povijesti, vodeći publiku kroz estetski privlačnu, ali i potencijalno opasnu baštinu.
Film započinje interpretacijom latinske ploče na ulaznoj kuli dvorca, na kojoj se dvorac Trakošćan simbolično obraća posjetiteljima i otkriva zaslužne za svoju obnovu. Riječ je o Jurju Draškoviću i njegovoj supruzi Sofiji rođenoj Baillet de Latour, zahvaljujući kojima je dvorac u 19. stoljeću iz ruševina obnovljen u elegantnom obliku kakav poznajemo danas. U sklopu te obnove uređen je i interijer, uključujući Malu knjižnicu s tapetama ukrašenima motivima božura i akantusova lišća.
Juraj Drašković ispred obnovljenog dvorca Trakošćan, filmski kadar s AI-generiranim likom obnovitelja Juraja Draškovića
Tapete su metaforički povezane s Baudelaireovom zbirkom Cvjetovi zla iz 1857. godine, razdoblja u kojem su, najvjerojatnije i same postavljene. Baudelaire u svojoj poeziji ljepotu gradi iz tamnih tema poput poroka, bolesti i raspadanja, stvarajući stihove koji su formalno zavodljivi, a sadržajno uznemirujući. Isti princip očituje se i u cvjetnim motivima tapeta: na prvi pogled dekorativni i profinjeni, dok u sebi skrivaju otrovnu prirodu materijala od kojih su izrađeni. Upravo ta dvoznačnost ljepote i opasnosti povezuje tapete s poetikom simbolizma i čini temelj naracije instalacije.
Dodatni povijesni sloj otkriven je ispod tapeta, gdje su kao izolacijski materijal korištene austrijske novine Die Grazer Zeitung. U njima se nalaze i oglasi za hiromantiju slavne francuske gatare Madame Lenormand, što svjedoči o tada raširenom interesu za spiritualizam, kulturnom fenomenu koji se u istom razdoblju prelama i u simbolističkoj književnosti.
Instalacija je realizirana u suradnji s iProdukcijom te se nadovezuje na opsežan konzervatorsko-interpretativni projekt obnove tapeta, u kojem je ključnu ulogu imala restauratorica Dvora Trakošćan Valentina Meštrić, uz sudjelovanje stručnjaka iz Austrije (Schönbrunn), Hrvatskog državnog arhiva, Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te laboratorija Archeolab u Puli, uz potporu Ministarstva kulture i medija. Interdisciplinarna suradnja omogućila je da se rijedak primjer srednjoeuropskih „otrovnih“ tapeta ne samo očuva, nego i suvremeno reinterpretira, bez fizičkog kontakta posjetitelja s originalnim, potencijalno opasnim materijalom.
Ovaj projekt tako ne predstavlja samo atraktivan dodatak Noći muzeja, već i primjer odgovornog pristupa interpretaciji osjetljive baštine u 21. stoljeću. Spajajući umjetnu inteligenciju, znanstvena istraživanja i storytelling, Trakošćan potvrđuje svoju ulogu prostora u kojem prošlost nije statična, već aktivno komunicira s publikom.
Upravo zbog takvog inovativnog pristupa, projekt je prijavljen na međunarodnu prestižnu nagradu Museums + Heritage Awards, u kategoriji International Exhibition of the Year.
Instalacija i prateća mini-izložba otvorene su za posjetitelje do kraja ožujka 2026. godine, nakon čega započinje novi, opsežniji projekt uređenja prvog kata dvorca, s replikama povijesnih tapeta iz arhive Dvora Trakošćan.
Noć muzeja 2026, Trakošćan
https://www.hia.com.hr/kultura/galerije-i-muzeji/item/48511-cvjetovi-zla-male-biblioteke-dvorca-trakoscan#sigProId2d5a220b8d
