Vukovar je jučer i danas mjesto posebnog pijeteta i prisjećanja na žrtvu koju je taj grad podnio za slobodu domovine. Odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara, slomljenoj 18. studenoga 1991. nakon gotovo tromjesečne opsade grada od strane bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi zajednički vijenac na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i svijeću upalili su predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba.
Komemorativnim skupom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta" u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice, u nedjelju je počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 27. obljetnice stradanja tog grada. U Koloni sjećanja bilo je oko 65.000 ljudi, a uz državni vrh bili su tu i brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici vojno-diplomatskog zbora, te mnogi drugi uglednici.Mnogo je još tuge vezano uz Vukovar, a dok jedni tuguju za poginulima mnoge obitelji još traže svoje nestale i pravednu kaznu za počinjene zločine. Iako se već 27 godina u Vukovaru nastoji zaboraviti i izgraditi kakav takav suživot u ponovno izgrađeni grad vratilo se međutim tek polovica od predratnog broja stanovništva, a danas je i sve više mladih koji u njemu ne vide svoju perspektivu.
Kolonu sjećanja predvodili su vukovarski branitelji i članovi obitelji poginulih, zatočenih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja grada Vukovara iza kojih su koračali pripadnici Hrvatske vojske sa 186 ratnih stjegova i njih 100 s beretkama gardijskih brigada. Zastavu 204. vukovarske brigade čiji su pripadnici branili Vukovar u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nosio je kao i uvijek do sada umirovljeni pukovnik Antun Dugan. Saborski zastupnik i sam vukovarski branitelj Predrag Matić rekao kako nije siguran da bi poginuli branitelji bili zadovoljni za što su dali svoje živote. Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je na obilježavanju obljetnice pada Vukovara, kako taj grad ima snažnu potporu svih institucija vlasti, posebno Vlade, te da se pregovara i o posebnom sustavu olakšica s Europskom komisijom."Došli smo u 20. kolonu sjećanja nakon okončanja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, izraziti poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, svih koji su dali život za slobodnu demokratsku Hrvatsku, prema žrtvi grada Vukovara, simbola Domovinskog rata, svima onima koji su utkali sve ono što su imali u budućnost Hrvatske i svih nas koji danas živimo u njoj, rekao je Premijer. Podsjetio na i na niz projekata koji se provode nakon ondje održane sjednice prije dvije godine, među ostalim, zbrinuto je više od 490 obitelji, izgrađene su nove zgrade ili su obnovljene, a fond za Vukovar je povećan za 50 posto.
"Predstoji nam da jačamo i stvorimo uvjete za ulazak privatnih poduzetnika u Vukovar, za otvaranje radnih mjesta, da se izbalansira očiti nedostatak u demografskom smislu koji je ovdje nastao proteklih godina iz razumljivih razloga, te da na taj način pomognemo lokanoj samoupravi da privlači investitore i da ljudi u konačnici ostaju u ovom najljepšem gradu", istaknuo je.
Premijer Plenković smatra kako se za Vukovar treba stvoriti poseban režim potpora koji bi imao drugačiji sustav olakšica nego što je to u ostalim dijelovima Hrvatske, pa i Europske unije, što se mora prethodno dogovoriti s Europskom komisijom.
"Pregovori traju, a mi smo čvrsti u toj namjeri jer smatramo da su specifični razlozi i okolnosti koji su se ovdje dogodili takvi da ih se na razini Europske unije treba i može tražiti", ustvrdio je.
Upitan što se promijenilo nakon prosvjeda u Vukovaru zbog neprocesuiranja počinitelja ratnih zločina, Plenković je rekao kako je u ovom mandatu Vlada napravila veliki iskorak, više nego u brojnim godinama prije, počelo se raditi na puno sustavniji način, DORH ima dovoljno sredstava kada je riječ o ukupnom funkcioniranju, a što se tiče fokusa na procesuiranje ratnih zločina i pravosudnog dijela nema nikakvog problema.Komentirajući dolazak predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke i saborskog zastupnika Milorada Pupovca u Vukovar, rekao je kako je on sam odlučio doći jučer, a svojim je dolaskom poslao poruku pijeteta i poštovanja prema žrtvi Vukovara."Svaka komemoracija treba prije svega podsjetiti na istinu, na poštovanje prema žrtvama, ali i otvoriti stranice prema budućnosti, stranice, pomirbe, suživota", istaknuo je.
"Jedna od ključnih ostavština prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana je upravo mirna reintegracija i na tragu te njegove politike razumijevanja, da treba smanjiti svaku mogućnost za nove poginule, ranjene žrtve, bolne i trajne ožiljke, on je vodio sjajnu politiku, da uz pomoć međunarodne zajednice osigura mirnu reintegraciju", rekao je premijer.Po njegovim riječima, proces pomirbe suživota je težak proces, što potvrđuju i govori svjetskih čelnika na stotoj godišnjici kraja Prvog svjetskog rata. "Živimo na kontinentu gdje proces pomirbe zahtijeva puno ulaganja, znanja o povijesti, dobre volje i suradnje za budućnost", naglasio je.
Upitan je li Tuđmanova odluka o aboliciji bila dobar potez, Plenković je rekao kako se treba napraviti jasna distinkcija Zakon o oprostu za kaznena djela od ratnog zločina."Ratni zločini su prije svega zločini protiv bolesnih, civila, ranjenika, zarobljenika, tu nema amnestije i oprosta i to treba istražiti do kraja i procesuirati. Oni ne zastarijevaju ni po našem pravu, niti po međunarodnim konvencijama ", istaknuo je.Na pitanje novinara o tome tko je kriv što u Vukovaru nije zaživio projekt interkulturalne škole, premijer je rekao kako je i to jedan od primjera koji pokazuje koliko je taj proces zahtjevan."Treba proći određeno vrijeme, kroz proces suživota mora se izgraditi povjerenje, a gradnja povjerenja ide od malih koraka do stvaranja opće klime. Na državi je da stvori opću klimu, a u konkretnom životu to su postupci koji zahtijevaju dosta vremena. Previše je ovdje ožiljaka da bi to išlo preko noći", rekao je premijer prije početka komemoracije u dvorištu vukovarske bolnice.
Dan ranije kolona sjećanja uz polaganje vijenaca na masovnu grobnicu upriličena je i u Škabrnji u znak sjećanja na masovni pokolj i pogrom. Ujutro 18. studenoga 1991. srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 hrvatskih branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.
Izvor: Hina/ vlada RH
