S Davorom Bobićem, ravnateljem Varaždinskih baroknih večeri razgovarali smo pred početak festivala, koji se ove godine održava 51. godinu za redom u drugačijem ozračju i u vremenima novog normalnog. Evo što nam je rekao o pripremama, programu i umjetnicim i sastavima koji nastupaju, te posebnim mjerama za publiku, jer zbog pandemije oko tidesetak posto onih koji vole taj festival neće biti u mogućnosti pratiti ga uživo.
S obzirom na to da je Slovenija partner ovogodišnjih VBV, kako se uključila u program?
Smatram da se uključila sjajno. Upravo su mi javljali iz Ljubljane, gdje bila generalna repeticija, nazovimo ‘’koncert’’, kojeg su izveli u Ljubljani na trgu i kažu da je bilo senzacionalno s brojem posjetitelja od oko tisuću ljudi. Veselimo se Sloveniji zato što smo uspjeli dovesti ono najbolje što Slovenija ima u smislu dovođenja onih glazbenika koji preferiraju autentičnu izvedbu barokne glazbe. Tu smo se zaista namučili, gotovo godinu dana, Domen Marinčić koji je inače ravnatelj muzičkog festivala u Radovljici i ja osobno smo uz duge pregovore i mnoge razgovore uspjeli napraviti maksimum. Vrlo me veseli što se ponovno vraćamo konceptu zemlje partnera,a posebno da je to susjedna zemlja Slovenija, država s kojom smo dijelili sudbinu u povijesti, a osim toga nama je bilo važno što Slovenija u svoje programe također uključuje i djela hrvatskih baroknih autora. Iznimno mi se sviđa ta podjela programa, razmjena umjetnika. Smatram da je to od velike važnosti. Da samo spomenem kako nam ‘’Ingenium’’ ansambl izvodi glazbu iz naših zbirki koje su pronađene u Ptuju i Varaždinu, zatim ‘’Schola Labacensis’’ jedan divan ansambl koji će izvesti djela Plaveca, slovenskog kompozitora rane glazbe, a također i hrvatske kompozitore poput Vinka Jelića. Dolaze nam njihovi najbolji umjetnici kao što su to Stina Strehar, Bor Žuljan, Tanja Vugrin...Također tu je i crnogorski stanovnik Ljubljane - Egon Mihajlović, a naravno moram spomenuti, na samom otvorenju pridružuje nam se Musica Cubicularis pod vodstvom Domena Marinčića te sjajna, iznimna blok flautistica Maruša Brezavšček, poznati tenor Aco Aleksandar Biščević i naša Ivana Lazar. Također imamo i dvije barokne plesne točke koje izvode Tanja Skok i Sebastia Bover, iz Španjolske.
Kako je program koncipiran u odnosu na lokacije?
Pa svaka lokacija je pomno izabrana, ono što moram reći, što mi je iznimno drago, primjerice jutarnji koncert uz baroknu kavu koji će se održati 26. rujna, kad nastupa Camerata Garestin - bit će to sakralni prostor tj.rvi put ćemo imati jutarnji koncert u crkvi Sv. Florijana, a baroknu kavu ćemo podijeliti kod restorana Bedem. Vodimo veliku brigu na kojoj lokaciji će biti održan koji koncert, naime namjerno smo odlučili da ovi jači, tj. koncerti primamljiviji za publiku budu održani u našoj prekrasnoj koncertnoj dvorani u HNK koja je obnovljena, koja stvarno izaziva divljenje svih gostiju. Naravno, također smo vodili računa i o mjerama, o tome da upotrijebimo što veće sakralne prostore vezano uz to da tamo možemo smjestiti primjeren broj publike.
Opet, moram spomenuti, hrvatsku glazbenu baštinu koja je namjerno stavljena u župnu crkvu djevice Marije, kraljice svete krunice u Remetincu, kao prekrasan primjer barokne crkve te smatram da je to jedna idealna lokacija, a također nam je za ove manje koncerte vrlo bitno da se to jedno ozračje duhovnosti može prenijeti preko naših prekrasnih crkava, preko naših dvoraca, naših muzeja tako da npr. koncert Egona Mihajlovića, ‘’Zrcaljenje Versaillesa’’ koje on izvodi na čembalu, će se odvijati u galeriji Sermage što je upravo idealna lokacije za izvođenje takvog jednog recitala.
Žao mi je zbog vremenske prognoze koja je predviđena za otvaranje, radili smo program dulje od godinu dana te smo htjeli napraviti spektakularan događaj na Korzu čisto zbog ovih prekrasnih veduta kojima naše korzo pruža jednu prekrasnu scenografiju tako da na žalost vrijeme nam nije izašlo u susret jer i najmanja vlaga smeta takvoj vrsti instrumenta. Iz tog razloga, ipak smo se odlučili na naš tradicionalni, katedralni prostor no ja mislim da će kvaliteta izvedbe i program biti na jednoj vrlo visokoj razini te se naravno očekuje i velik broj gostiju, a nadamo se da ćemo kao svake godine biti jedan ugledan festival koji ima nacionalni i svjetski značaj.
Koncert uz baroknu kavu održava se u dvorcu Trakošćan, je li uključen Belec?
Belec ima svoj koncert, on je naš neizostavni prostor, ono što moram reći, ove godine je sedamnaest koncerata u gradu Varaždinu, a šesnaest koncerata izvan grada. To je ukupno trideset i tri koncerta. Ako gledate da smo prošle godine imali točno sedamnaest koncerata, ove godine ih je gotovo duplo. Posebice mi je drago spomenuti četiri sjeverne hrvatske županije koje su se uključile kao lokacije na kojima održavamo koncerte i ono što znam reći svima jest da je velika misija festivala da festival i koncerti započinju u Varaždinu te da se to jedno kulturno ozračje proširi na sve četiri županije tj. na čak šesnaest mjesta izvan grada. Također, uz glavni program tu se nalazi i popratni sadržaj, jedanaest izvrsnih umjetničkih popratnih sadržaja su jedna zaista impresivna brojka, a u odnosu na prošlu godinu jedan stvarno veliki iskorak. Naravno problemi oko organizacije su zbog globalne pandemije koronavirusa, ali dajemo sve od sebe da se svi programi, koncerti održe u što boljim uvjetima i vjerujem da će sve biti u najboljem redu.
Koji domaći umjetnici i sastavi nastupaju ove godine?
Ono što sam spomenuo ministrici kulture, što mi je posebice drago, od trideset i tri programa dvadeset i dva izvode hrvatski glazbenici, jedanaest programa izvode slovenski glazbenici. Dakle, jako vodimo brigu o hrvatskim izvođačima jer u ovo doba pandemije moramo biti svjesni da su umjetnici strašno stradali poput nekih ostalih djelatnosti s velikim padom prihoda tako da stvarno vodimo veliku brigu oko naših umjetnika. Prije svega moram spomenuti neke poput zbora HRT-a koji nam je ove godine gost zatim prekrasan program ‘’4 akademije’’ kojime smo dali priliku hrvatskim studentima akademija hrvatskih učilišta da nastupaju na festivalu... Po tradicij tu je i Varaždinski komorni orkestar, Hrvatski barokni ansambl svakako, zatim naša ‘’Camerata Garestin’’. Svakako moramo spomenuti Zagrebačke soliste koji su dio ovoga festivala, a također smo dali priliku mladima - Marta Lončar, Diego Leverić koji imaju koncert u Trakošćanu školovali su se na glazbenim akademijama u inozemstvu i time prvi puta nastupaju zajedno na festivalu baroknih večeri. Dali smo također priliku mladoj Luciji Spevec da nastupi uz pratnju lutnjiste Igora Para, zatim prvi puta su tu i umjetnici ansambla ‘’Early delight’’ koji će nastupiti s programom ‘’San ljetne noći’’ na Trakošćanu 25. rujna. Moram spomenuti i da su već oba koncerta potpuno rasprodana što nam govori o tome koliko je ustvari velik interes za te koncerte uz baroknu kavu.
Sponzori i mecene festivala su više manje isti?
Ono što sam već spomenuo u prethodim interviewima jest da su dodana vrijednost festivala upravo ljudi. Ljudi poput mladog ‘’tehničkog’’ tima zatim Koncertnog ureda Varaždin su u stvari nositelji festivala. Unatoč ovim izazovnim vremenima, suživota uz pandemiju virusa COVID-19, naši sponzori ostali su nam vjerni. Primjerice jedan Varteks koji sam u ovim vremenima muku muči s likvidnošću, pa zatim oni ljudi koji žele ostati anonimni koji nam pomažu, čije logotipove firmi možete vidjeti u našem katalogu. To su nam najveća ohrabrenja. U vremenima kada vidite da je svakome teško, kad se nosimo s ovim izazovnim vremenima koje nitko nije očekivao, kad vam u susret izađu ljudi i firme i time podržavaju ovaj festival vjerujući u njegovu kvalitetu i njegovu programsku odrednicu, mislim ta je to iznimno velika stvar.
Koliko će vas VBV koštati ove godine?
Ove godine nešto više. Prošle godine smo pali na milijun i šesto, ove godine će to iznositi milijun i osamsto. Sve je to iza onih daleko zlatnih vremena kada smo se kretali između dva i pol do tri milijuna kuna. Na žalost smatram da se u skorije vrijeme nećemo moći prisjetiti tih vremena, ali nekako uspijevamo i s ovakvim budžetom napraviti ovako velik festival. Slični festivali u Europi ili nisu bili održani, a ove godine, ako budu održani, imaju jako velike proračune bez obzira na pandemiju. Naši direktni konkurenti, festivali u Njemačkoj i Austriji nemaju budžete ispod dva milijuna eura. Dakle mi smo s budžetom od 250 tisuća eura, uspoređujući s njihovim budžetom od dva milijuna eura morali imati gotovo istu kvalitetu festivala. Normalno da u takvim uvjetima stvarno možemo biti ponosni da i s takvim sredstvima možemo biti konkurentni na jednoj međunarodnoj razini, a po organizaciji i programskoj odrednici mnogi nas smatraju jednim od najboljih festivala takve vrste u svijetu.
Još samo da pozovem publiku i trebamo li dati upute kako da se odgovorno ponašaju tijekom festivala?
Sukladno mjerama koje nam je uputio Stožer, moramo se čvrsto držati tih odrednica. Svi festivali klasične glazbe i općenito glazbeni festivali imali su takav naputak. Dakle moramo provjeravati COVID potvrde, koristiti brza testiranja što naravno, ruku na srce, neće dovesti jedan dio publike koji bi u suprotnom došao na koncerte. Moram priznati da ćemo u vrijeme pandemije sigurno imati 30% manje publike koja nam je bila vjerna te se nadam, ako Bog da, kada se ova situacija smiri da ćemo ponovno imati brojke kao prije 2020. godine. Dapače, interes za ovakvu vrstu glazbe ne jenjava i bez obzira na ovu otežanu situaciju smatram da će biti velik broj publike što je pokazatelj kako je ustvari kultura jedan veliki dio segmenta svakodnevnog života svakoga od nas.
