Na završetku zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u Ljubljani govorio je glavni tajnik Mark Rutte. To je njegov prvi službeni posjet nakon sedam godina od posjeta dotadašnjega glavnog tajnika Saveza. Ovaj se posjet događa nakon lipanjskog summita NATO-a, na kojem je došlo do velike promjene na vrhu, jer su se čelnici država članica obvezali na povećanje proračunskih izdataka za obranu do 2035. godine, kada će se taj doprinos članica povećati na pet posto bruto domaćeg proizvoda.
Ljubljana je bila prilika koju je Mark Rutte iskoristio da pred 300 nazočnih predstavnika parlamenata država članica, na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, odgovori na dileme i nejasnoće oko potrebe povećanja tih izdataka. To u biti otvara put jačoj suradnji sa SAD-om, prvom zemljom Saveza, koja je već bila na putu izlaska iz ove svjetske organizacije obrane i sigurnosti.
Poznato je da je predsjednik SAD-a Donald Trump praktično promijenio smjer politike otvorene i obilne vojne pomoći ratom ugroženoj Ukrajini, koja sada mora moliti saveznike da za sve isporuke vojnog materijala i drugih ratnih usluga plaćaju izdatke izravno SAD-u. To je novi i težak teret za Europu, koja već ima velike brige zbog stanja na Balkanu, posebice na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Upravo u te dvije države Slovenija ima najveće vojne kontingente u sastavu udruženih snaga vojnih misija NATO-a.
Iako je Rutte stigao posljednjeg dana zasjedanja u Ljubljani, u posjetu je dao primat osobnom nastupu na zasjedanju, gdje je naglasio ulogu parlamentaraca u izvršavanju obveza sa summita u Haagu, posebno prve obveze o povećanju izdataka za temeljnu obranu već ove godine za 3,5 posto BDP-a.
Naravno, uloga glavnog tajnika NATO-a jest i da upozorava na stanje ratne ugroženosti i opasnosti, pa je u svom govoru parlamentarcima rekao da „živimo u opasnom svijetu, gdje prijetnja ratne opasnosti nije nešto udaljeno, jer ruske rakete nove generacije mogu za samo nekoliko minuta pogoditi europske prijestolnice“, istaknuo je Mark Rutte, izražavajući želju i potrebu da nazočni parlamentarci potiču svoje vlade na izvršenje obveza prema savezništvu.
Govoreći konkretno o stanju u Ukrajini i njezinoj borbi protiv ruske agresije, glavni tajnik je rekao: „Ne smijemo podcjenjivati ruske prijetnje, ni precjenjivati njihovu vojnu moć. Ipak, Rusija ostaje vrlo opasna, pa i u iznenadnim sabotažama po Europi. Zbog svega toga NATO je pokrenuo akciju PURL, u kojoj europske članice i Kanada financiraju nabavu oružja za Ukrajinu.“
Rutte je pozitivno, s pohvalom, ocijenio reakciju snaga NATO-a na upade ruskih dronova u poljski zračni prostor i borbenih zrakoplova u zračni prostor Estonije, ali je odbacio mišljenja da bi „trebalo oboriti svaki ruski zrakoplov koji bi ušao u zračni prostor NATO-a. To se čini samo kao krajnja mjera, ako zrakoplov predstavlja prijetnju“, rekao je glavni tajnik na zasjedanju Parlamentarne skupštine u Ljubljani.
Na završetku godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a predsjednik skupštine Marcos Perestrelo apelirao je na sve parlamentarce da moraju građanima objasniti „zašto treba povećati izdatke za obranu, jer jedino tako možemo spriječiti rat, zaštititi našu slobodu i očuvati naš način života“, rekao je predsjednik skupštine u obrazloženju preporuka čiji je cilj jačanje obrambene moći i moći odvraćanja, posebice u pogledu kršenja zračnog prostora saveznica na istoku i drugih neprijateljskih djelovanja Rusije.
U jednoj od preporuka ističe se potreba jačanja djelovanja NATO-a protiv zlonamjernih vanjskih utjecaja s namjerom potkopavanja stabilnosti zapadnog Balkana.
U posebnoj rezoluciji o Ukrajini preporučuje se „pravodobna i stalna nabava ključnih borbenih sredstava, prije svega opreme za protuzračnu zaštitu, preciznog oružja dalekog dometa i odgovarajućeg streljiva“.
Susret premijera Slovenije Roberta Goloba i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea protekao je u dvorcu Brdo u znaku isticanja ključnih potreba i spremnosti na nužne troškove. Mark Rutte potvrdio je svoje uvjerenje da „Slovenija ima kredibilan plan povećanja proračunskih izdataka za obranu i sigurnost, što je za pohvalu. Vrlo je značajno da ispunimo te obveze“, rekao je Rutte.
O ratu u Ukrajini, prema riječima Goloba, „nažalost nemamo dobrih vijesti. Vjerujemo, kao i Zelenski, da bi rješenje u Gazi moglo pozitivno utjecati na traženje rješenja za Ukrajinu. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu u Ukrajini imaju cilj iscrpljivanje stanovništva, posebice sada pred zimu. Mi sudjelujemo u vojnoj pomoći Ukrajini, prije svega u financiranju protuzračne obrane. Što se tiče zapadnog Balkana, Slovenija smatra da treba učiniti sve za stabilizaciju regije i ne dopustiti ponovno bujanje napetosti. Unutar NATO-a djelujemo u funkciji stabilizacije i mira, što je i u dugoročnoj perspektivi članstva svih država regije, kako u EU, tako i u NATO-u“, rekao je Golob nakon razgovora s glavnim tajnikom.
Na plenarnom zasjedanju govorili su i slovenski premijer Golob i ukrajinski predsjednik Zelenski. Golob je, kao i većina sudionika, svoje razmišljanje o potrebi jačanja obrambenih kapaciteta povezao s potrebom većih financijskih izdataka. Zelenski je (putem videoveze) apelirao na sve predstavnike parlamenata država članica NATO-a da pojačaju podršku obrani Ukrajine, posebice u sustavima protuzračne i proturaketne obrane. Ukrajinski predsjednik i ovu je priliku iskoristio da pozove sve države Saveza da prestanu kupovati rusku naftu i da pooštre sankcije protiv Moskve.
Osvježen saznanjima stečenima u Ljubljani, glavni tajnik Mark Rutte već je pri dolasku u Bruxelles, na zasjedanje ministara obrane Europske unije ove srijede, izjavio kako vjeruje da će se „financiranju daljnje nabave američkog oružja za Ukrajinu pridružiti više država, u okviru NATO-ove inicijative PURL. Njemačka, Kanada i Norveška već su obećale dvije milijarde eura, pa ima razloga za pretpostavku da će se ovoj inicijativi pridružiti veći broj država“.
Iz programa ovoga zasjedanja, na kojem sudjeluje i ministar obrane Ukrajine Denis Šmihal, može se uočiti da će se u posebnom panelu govoriti o jačanju obrambene spremnosti Europske unije. Čini se da je to pitanje sada ključno, jer je dugo vremena bilo u sjeni djelovanja NATO-a, a ta se sjena pokazala u nedovoljno brzoj i učinkovitoj reakciji EU-a u proteklim godinama ruske agresije na Ukrajinu.
Sada EU ozbiljno i odgovorno računa na vlastite napore u obrani i sigurnosti te vjerojatno nikad više neće u tome tražiti ili prihvatiti oslonac u SAD-u. U SAD-u kažu da je tako pravednije i poštenije, dok u EU-u sada žale što se toga nisu ranije sjetili – iako ih je na takvo rješenje potaknuo upravo Trumpov potez.
Ivan Botteri
