Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se 12. siječnja s glavnim tajnikom Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora Markom Rutteom, koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj. Susret su započeli obilaskom borbenih aviona Rafalea, besposadne letjelice Bayraktar i Black Hawk helikoptera u Vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, a potom su u Banskim dvorima razgovarali o vodećim sigurnosnim izazovima, jačanju europske obrane i modernizaciji Hrvatske vojske. Održali su i sastanak s predstavnicima hrvatske vojne industrijePo dolasku u Zagreb, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, uz premijera Andreja Plenkovića, ministra obrane Ivana Anušića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomira Kundida, razgledao je novu vojnu opremu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Vojarni „Pukovnik Marko Živković" na Plesu.
Pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva predstavili su mu najnoviju opremu koju je Hrvatska nabavila te mu izložili šest od 12 borbenih aviona Rafalea, tri bespilotne letjelice Bayraktar te helikopter Blackhawk.
Modernizacija hrvatskih obrambenih snaga
„Ovi borbeni zrakoplovi doprinijeli su boljoj operativnoj sposobnosti naših zračnih snaga. Prošle godine isporučeno nam je svih 12 zrakoplova Rafale i od početka ove godine potpuno smo preuzeli nadzor nad hrvatskim nebom s našim zrakoplovima“, poručio je načelnik Glavnog stožera Kundid.
Kao ključno je istaknuo tranziciju hrvatskih oružanih snaga s istočne na zapadnu vojnu opremu i tehnologiju. "Prioritet nam je opremanje, modernizacija i razvoj naših operativnih sposobnosti. Provodimo mnogo različitih projekata koji će pridonijeti većoj razini naše borbene moći", dodao je te naveo nabavku i novih borbenih tenkova, sustava protuzračne obrane srednjeg dometa i raketnog sustava.
Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo jer je glavni tajnik Rutte imao prigodu vidjeti dio eskadrile te steći uvid u vrlo zbiljan i sustavan proces zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom koji je u potpunosti kompatibilan s NATO-om i koji je dugoročno osnažio hrvatski obrambeni sustav.
Za obranu u 2025. izdvojeno preko 1,9 milijardi eura
Nakon sastanka u Banskim dvorima, u izjavi za medije, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da posjet glavnog tajnika NATO-a dolazi u zahtjevnim sigurnosnim okolnostima za Europu i svijet, situaciji globalne nesigurnosti koja zahtijeva punu pažnju, uključenost i pripravnost.
Na sastanku ga je, izvijestio je, upoznao s brojnim aktivnostima hrvatske Vlade u pogledu ispunjavanja preuzetih obveza u proteklim godinama, prije svega obveza izdvajanja dva posto BDP-a za obranu.U tom je kontekstu dodao da je Hrvatska, u proračunskom smislu, 2025. godinu završila s 2,08 posto izdvajanja za obranu, ukupno milijardu i 931 milijun eura, dok je proračun Ministarstva obrane bio nešto veći od 1,5 milijardi eura. Što se tiče postotka tih sredstava koji se odnosi na modernizaciju, dodao je, on je iznosio gotovo 34 posto.
Te su aktivnosti upotpunjene kupnjom modernih tehnologija, poput samohodnih haubica Caesar te borbenih tenkova Leopard.Hrvatska za obranu koristi i nove instrumente Europske unije, dodao je, poput instrumenta SAFE iz kojeg joj je na raspolaganju 1,7 milijardi eura zajma.
O odgovornosti Hrvatske kao članice Saveza, kazao je premijer, svjedoči i sudjelovanje u čak pet misija, s oko 270 pripadnika Hrvatske vojske, na Kosovu, Poljskoj, Mađarskoj, Litvi te u Iraku.
Za Ukrajinu 15 paketa vojne pomoći do sada
Razgovarali su i o Ukrajini, a premijer Plenković istaknuo je da je hrvatska Vlada u proteklih nekoliko godina dala 15 paketa vojne pomoći, kao i doprinos listi prioriteta koju koordinira NATO za kupnju naoružanja koje se proizvodi jedino u SAD-u. „Ukrajina ne brani samo svoju slobodu, nego brani demokraciju, vrijednosti pa i sigurnost Europe i zato je važno da razumijemo da su posljedice ruske agresije bile više nego očite na cijelom kontinentu i na našu energetsku situaciju“, istaknuo je Plenković.Najavio je da će u proljeće 2027. godine Hrvatska po prvi puta biti domaćin neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a. „Želimo da naše sudjelovanje, kao zemlje koja nije tako velika kao neke druge, bude uvijek ozbiljno i odgovorno te da uvijek budemo pouzdan i odgovoran partner“, poručio je.
Rutte: Snažan doprinos Hrvatske kolektivnoj sigurnosti
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte istaknuo je da je Hrvatska, od pridruživanja Savezu 2009. godine, uvažena članica NATO-a. „Hrvatska značajno pridonosi našoj kolektivnoj sigurnosti, ne samo na našem istočnom krilu i zapadnom Balkanu, nego uzduž cijelog Saveza“, poručio je dodajući da se nedavno susreo s hrvatskim vojnicima u misiji u Poljskoj. Glavni tajnik Rutte pozdravio je napore hrvatske Vlade na modernizaciji obrambenih sposobnosti te iskorake hrvatske vojne industrije, osobito u području inovacija. Hrvatska već ulaže više od 2 posto BDP-a u obranu, te radi na tome da do 2035. ostvari zadani cilj na summitu u Haagu od 5 posto ulaganja, dodao je. Pozdravio je i to što je Hrvatska i službeno od 1. siječnja ove godine preuzela punu odgovornost u zaštiti hrvatskog zračnog prostora.
Rusija nas neće odvratiti od nepokolebljive pomoći Ukrajini
Hrvatska izvršava i obveze koje su saveznici preuzeli u nepokolebljivoj podršci Ukrajini, istaknuo je glavni tajnik dodajući da je od početka ruske agresije 2022. godine Hrvatska uputila preko 300 milijuna eura vojne pomoći Ukrajini.Ruska brutalna agresija na Ukrajinu se nastavlja, upozorio je glavni tajnik Rutte dodajući da smo prošloga tjedna svjedočili upotrebi raketa Orešnik te kontinuiranim napadima na civile i energetsku infrastrukturu. „Rusija nas pokušava odvratiti od potpore Ukrajini, ali neće nas odvratiti“, poručio je dodajući da je ukrajinska sigurnost, sigurnost svih nas. Pod vodstvom premijera Plenkovića, naglasio je, Hrvatska je uistinu bila važan partner Ukrajini.
Hrvatska igra i važnu ulogu u osiguravanju stabilnosti na zapadnom Balkanu, kazao je Rutte ističući dugogodišnje sudjelovanje u misiji KFOR.
Sigurnost Arktika je prioritet svih saveznika
Odgovarajući na pitanja novinara, glavni tajnik Rutte istaknuo je da se svi saveznici slažu o važnosti Arktika i arktičke sigurnosti te da postoji rizik od veće aktivnosti Rusije i Kine na tom području. Od osam arktičkih zemalja, dodao je, sedam je članica NATO-a, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Danska, Island, Finska, Norveška, Švedska, dok jedna nije, a to je Rusija. Kao Savez, zajedno s naših sedam arktičkih saveznika, moramo surađivati kako bismo osigurali sigurnost Arktika i te regije koji je vitalan dio NATO-ovog teritorija, istaknuo je. „Poruka svih saveznika i članica Europske unije jest da se saveznici moraju međusobno poštovati“, poručio je premijer Plenković odgovarajući u kontekstu arktičke sigurnosti na izjave koje stižu iz američke administracije vezane uz Grenland.
Dodao je kako je siguran da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će Sjedinjenim Američkim Državama osigurati sigurnost poštujući činjenicu da je Grenland dio Danske. „Kvalitetan dijalog može ovu situaciju riješiti na dobrobit svih i za opću globalnu sigurnost“, smatra premijer.
Razgovori o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu
Osvrnuli su se i na mirovni plan za Ukrajinu te u tom kontekstu na moguće članstvo Ukrajine u NATO-u. Kada je riječ o članstvu Ukrajine u NATO-u, Rutte je podsjetio na izjavu nakon summita u Washingtonu 2024. o nepovratnom putu Ukrajine prema NATO-u, koja još uvijek stoji. Istovremeno, dodao je, neki su saveznici, uključujući Mađarsku i Sjedinjene Američke Države, ili protiv ili vrlo sumnjičavi u vezi punopravnog članstva Ukrajine.
Ono o čemu trenutno razgovaramo u Koaliciji voljnih je kako nakon mirovnog sporazuma osigurati da Rusija više nikada ne napadne Ukrajinu, rekao je Rutte.Premijer Plenković pozdravio je snažnu želju Sjedinjenih Američkih Država da stvore preduvjete za mir. Da bi se taj mir osigurao, dodao je, potrebna je i Rusija, koja je agresor na ukrajinskom teritoriju.
U ovom trenutku imamo problem, pojasnio je, što Rusija najprije želi dogovor, a onda prekid vatre, dok je cijela koncepcija Koalicije voljnih najprije prekid vatre, a potom koraci prema mirovnom sporazumu.Taj sporazum, upozorio je, ne bi nikada trebao biti takav da se Ukrajina i de jure odrekne svojih okupiranih područja.
Istodobno, Rusija želi ponovno uspostaviti odnose s SAD-om, a nakon toga doći u situaciju da se postojeći režim sankcija postupno skida te nakon toga postići punu rehabilitaciju na međunarodnoj sceni.Što se tiče pozicije Hrvatske, premijer je ponovio da prisutnost hrvatskih vojnika u Ukrajini nije opcija, ali ćemo kao mnoge druge članice Koalicije voljnih nalaziti načine da pomognemo Ukrajini političkom, humanitarnom i energetskom potporom.
Sigurnosna jamstva za Ukrajinu itekako su važna, naglasio je premijer Plenković, ali i dodao kako je u ovom trenutku više nego jasno da ne postoji konsenzus saveznika da se Ukrajina primi u članstvo NATO-a.
Sigurnost zračnog prostora
Upitan o razini sigurnosti NATO-ovog zračnog prostora, glavni tajnik Rutte pohvalio je Hrvatsku zbog preuzimanja odgovornosti za svoj vlastiti zračni prostor od 1. siječnja ove godine.Rekao je i kako je organizirana takozvana istočna straža koja je u primjeni na istočnim granicama.
Premijer Plenković istaknuo je da novim Rafaleima Hrvatska ima sposobnost reakcije od maksimalno 15 minuta od bilo kakve dojave.
Nakon situacije s padom drona u Hrvatskoj prije nekoliko godina cijela je spremnost dignuta na višu razinu, poručio je.
NATO nije u krizi; SAD nas potiče sve da trošimo više za obranu
Što se tiče odnosa unutar saveza, osobito sa Sjedinjenim Američkim Državama, glavni tajnik NATO-a kazao je da vjeruje da predsjednik Trump čini prave stvari za NATO potičući sve da troše više kako bismo se izjednačili s potrošnjom SAD-a.
Rutte je dodao da je apsolutno uvjeren da bez američkog predsjednika članice NATO-a ne bi dosegnule dva posto izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine, što uključuje 3,5 posto za obrambene potrebe i 1,5 posto za povezane investicije u kibernetičku obranu, kritičnu infrastrukturu i civilnu pripravnost.
„NATO nije u krizi“, naglasio je Rutte.
Premijer Plenković zaključio je da promijenjene okolnosti u proteklih nekoliko godina sve izvukle iz pozicije uljuljkanosti, u smislu sigurnosti koju smo svi uzimali zdravo za gotovo.
„Danas to nije dovoljno, danas se moramo oslanjati na svoje snage, biti jako dobro interoperabilni sa saveznicima i stvarati preduvjete da oni koji žele destabilizirati svijet pa i uzimati tuđi teritorij protivno međunarodnom pravu imaju što manju marginu da to rade“, poručio je.
Pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva predstavili su mu najnoviju opremu koju je Hrvatska nabavila te mu izložili šest od 12 borbenih aviona Rafalea, tri bespilotne letjelice Bayraktar te helikopter Blackhawk.
Modernizacija hrvatskih obrambenih snaga
„Ovi borbeni zrakoplovi doprinijeli su boljoj operativnoj sposobnosti naših zračnih snaga. Prošle godine isporučeno nam je svih 12 zrakoplova Rafale i od početka ove godine potpuno smo preuzeli nadzor nad hrvatskim nebom s našim zrakoplovima“, poručio je načelnik Glavnog stožera Kundid.
Kao ključno je istaknuo tranziciju hrvatskih oružanih snaga s istočne na zapadnu vojnu opremu i tehnologiju. "Prioritet nam je opremanje, modernizacija i razvoj naših operativnih sposobnosti. Provodimo mnogo različitih projekata koji će pridonijeti većoj razini naše borbene moći", dodao je te naveo nabavku i novih borbenih tenkova, sustava protuzračne obrane srednjeg dometa i raketnog sustava.
Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo jer je glavni tajnik Rutte imao prigodu vidjeti dio eskadrile te steći uvid u vrlo zbiljan i sustavan proces zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom koji je u potpunosti kompatibilan s NATO-om i koji je dugoročno osnažio hrvatski obrambeni sustav.
Za obranu u 2025. izdvojeno preko 1,9 milijardi eura
Nakon sastanka u Banskim dvorima, u izjavi za medije, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da posjet glavnog tajnika NATO-a dolazi u zahtjevnim sigurnosnim okolnostima za Europu i svijet, situaciji globalne nesigurnosti koja zahtijeva punu pažnju, uključenost i pripravnost.
Na sastanku ga je, izvijestio je, upoznao s brojnim aktivnostima hrvatske Vlade u pogledu ispunjavanja preuzetih obveza u proteklim godinama, prije svega obveza izdvajanja dva posto BDP-a za obranu.U tom je kontekstu dodao da je Hrvatska, u proračunskom smislu, 2025. godinu završila s 2,08 posto izdvajanja za obranu, ukupno milijardu i 931 milijun eura, dok je proračun Ministarstva obrane bio nešto veći od 1,5 milijardi eura. Što se tiče postotka tih sredstava koji se odnosi na modernizaciju, dodao je, on je iznosio gotovo 34 posto.
Te su aktivnosti upotpunjene kupnjom modernih tehnologija, poput samohodnih haubica Caesar te borbenih tenkova Leopard.Hrvatska za obranu koristi i nove instrumente Europske unije, dodao je, poput instrumenta SAFE iz kojeg joj je na raspolaganju 1,7 milijardi eura zajma.
O odgovornosti Hrvatske kao članice Saveza, kazao je premijer, svjedoči i sudjelovanje u čak pet misija, s oko 270 pripadnika Hrvatske vojske, na Kosovu, Poljskoj, Mađarskoj, Litvi te u Iraku.
Za Ukrajinu 15 paketa vojne pomoći do sada
Razgovarali su i o Ukrajini, a premijer Plenković istaknuo je da je hrvatska Vlada u proteklih nekoliko godina dala 15 paketa vojne pomoći, kao i doprinos listi prioriteta koju koordinira NATO za kupnju naoružanja koje se proizvodi jedino u SAD-u. „Ukrajina ne brani samo svoju slobodu, nego brani demokraciju, vrijednosti pa i sigurnost Europe i zato je važno da razumijemo da su posljedice ruske agresije bile više nego očite na cijelom kontinentu i na našu energetsku situaciju“, istaknuo je Plenković.Najavio je da će u proljeće 2027. godine Hrvatska po prvi puta biti domaćin neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a. „Želimo da naše sudjelovanje, kao zemlje koja nije tako velika kao neke druge, bude uvijek ozbiljno i odgovorno te da uvijek budemo pouzdan i odgovoran partner“, poručio je.
Rutte: Snažan doprinos Hrvatske kolektivnoj sigurnosti
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte istaknuo je da je Hrvatska, od pridruživanja Savezu 2009. godine, uvažena članica NATO-a. „Hrvatska značajno pridonosi našoj kolektivnoj sigurnosti, ne samo na našem istočnom krilu i zapadnom Balkanu, nego uzduž cijelog Saveza“, poručio je dodajući da se nedavno susreo s hrvatskim vojnicima u misiji u Poljskoj. Glavni tajnik Rutte pozdravio je napore hrvatske Vlade na modernizaciji obrambenih sposobnosti te iskorake hrvatske vojne industrije, osobito u području inovacija. Hrvatska već ulaže više od 2 posto BDP-a u obranu, te radi na tome da do 2035. ostvari zadani cilj na summitu u Haagu od 5 posto ulaganja, dodao je. Pozdravio je i to što je Hrvatska i službeno od 1. siječnja ove godine preuzela punu odgovornost u zaštiti hrvatskog zračnog prostora.
Rusija nas neće odvratiti od nepokolebljive pomoći Ukrajini
Hrvatska izvršava i obveze koje su saveznici preuzeli u nepokolebljivoj podršci Ukrajini, istaknuo je glavni tajnik dodajući da je od početka ruske agresije 2022. godine Hrvatska uputila preko 300 milijuna eura vojne pomoći Ukrajini.Ruska brutalna agresija na Ukrajinu se nastavlja, upozorio je glavni tajnik Rutte dodajući da smo prošloga tjedna svjedočili upotrebi raketa Orešnik te kontinuiranim napadima na civile i energetsku infrastrukturu. „Rusija nas pokušava odvratiti od potpore Ukrajini, ali neće nas odvratiti“, poručio je dodajući da je ukrajinska sigurnost, sigurnost svih nas. Pod vodstvom premijera Plenkovića, naglasio je, Hrvatska je uistinu bila važan partner Ukrajini.
Hrvatska igra i važnu ulogu u osiguravanju stabilnosti na zapadnom Balkanu, kazao je Rutte ističući dugogodišnje sudjelovanje u misiji KFOR.
Sigurnost Arktika je prioritet svih saveznika
Odgovarajući na pitanja novinara, glavni tajnik Rutte istaknuo je da se svi saveznici slažu o važnosti Arktika i arktičke sigurnosti te da postoji rizik od veće aktivnosti Rusije i Kine na tom području. Od osam arktičkih zemalja, dodao je, sedam je članica NATO-a, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Danska, Island, Finska, Norveška, Švedska, dok jedna nije, a to je Rusija. Kao Savez, zajedno s naših sedam arktičkih saveznika, moramo surađivati kako bismo osigurali sigurnost Arktika i te regije koji je vitalan dio NATO-ovog teritorija, istaknuo je. „Poruka svih saveznika i članica Europske unije jest da se saveznici moraju međusobno poštovati“, poručio je premijer Plenković odgovarajući u kontekstu arktičke sigurnosti na izjave koje stižu iz američke administracije vezane uz Grenland.
Dodao je kako je siguran da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će Sjedinjenim Američkim Državama osigurati sigurnost poštujući činjenicu da je Grenland dio Danske. „Kvalitetan dijalog može ovu situaciju riješiti na dobrobit svih i za opću globalnu sigurnost“, smatra premijer.
Razgovori o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu
Osvrnuli su se i na mirovni plan za Ukrajinu te u tom kontekstu na moguće članstvo Ukrajine u NATO-u. Kada je riječ o članstvu Ukrajine u NATO-u, Rutte je podsjetio na izjavu nakon summita u Washingtonu 2024. o nepovratnom putu Ukrajine prema NATO-u, koja još uvijek stoji. Istovremeno, dodao je, neki su saveznici, uključujući Mađarsku i Sjedinjene Američke Države, ili protiv ili vrlo sumnjičavi u vezi punopravnog članstva Ukrajine.
Ono o čemu trenutno razgovaramo u Koaliciji voljnih je kako nakon mirovnog sporazuma osigurati da Rusija više nikada ne napadne Ukrajinu, rekao je Rutte.Premijer Plenković pozdravio je snažnu želju Sjedinjenih Američkih Država da stvore preduvjete za mir. Da bi se taj mir osigurao, dodao je, potrebna je i Rusija, koja je agresor na ukrajinskom teritoriju.
U ovom trenutku imamo problem, pojasnio je, što Rusija najprije želi dogovor, a onda prekid vatre, dok je cijela koncepcija Koalicije voljnih najprije prekid vatre, a potom koraci prema mirovnom sporazumu.Taj sporazum, upozorio je, ne bi nikada trebao biti takav da se Ukrajina i de jure odrekne svojih okupiranih područja.
Istodobno, Rusija želi ponovno uspostaviti odnose s SAD-om, a nakon toga doći u situaciju da se postojeći režim sankcija postupno skida te nakon toga postići punu rehabilitaciju na međunarodnoj sceni.Što se tiče pozicije Hrvatske, premijer je ponovio da prisutnost hrvatskih vojnika u Ukrajini nije opcija, ali ćemo kao mnoge druge članice Koalicije voljnih nalaziti načine da pomognemo Ukrajini političkom, humanitarnom i energetskom potporom.
Sigurnosna jamstva za Ukrajinu itekako su važna, naglasio je premijer Plenković, ali i dodao kako je u ovom trenutku više nego jasno da ne postoji konsenzus saveznika da se Ukrajina primi u članstvo NATO-a.
Sigurnost zračnog prostora
Upitan o razini sigurnosti NATO-ovog zračnog prostora, glavni tajnik Rutte pohvalio je Hrvatsku zbog preuzimanja odgovornosti za svoj vlastiti zračni prostor od 1. siječnja ove godine.Rekao je i kako je organizirana takozvana istočna straža koja je u primjeni na istočnim granicama.
Premijer Plenković istaknuo je da novim Rafaleima Hrvatska ima sposobnost reakcije od maksimalno 15 minuta od bilo kakve dojave.
Nakon situacije s padom drona u Hrvatskoj prije nekoliko godina cijela je spremnost dignuta na višu razinu, poručio je.
NATO nije u krizi; SAD nas potiče sve da trošimo više za obranu
Što se tiče odnosa unutar saveza, osobito sa Sjedinjenim Američkim Državama, glavni tajnik NATO-a kazao je da vjeruje da predsjednik Trump čini prave stvari za NATO potičući sve da troše više kako bismo se izjednačili s potrošnjom SAD-a.
Rutte je dodao da je apsolutno uvjeren da bez američkog predsjednika članice NATO-a ne bi dosegnule dva posto izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine, što uključuje 3,5 posto za obrambene potrebe i 1,5 posto za povezane investicije u kibernetičku obranu, kritičnu infrastrukturu i civilnu pripravnost.
„NATO nije u krizi“, naglasio je Rutte.
Premijer Plenković zaključio je da promijenjene okolnosti u proteklih nekoliko godina sve izvukle iz pozicije uljuljkanosti, u smislu sigurnosti koju smo svi uzimali zdravo za gotovo.
„Danas to nije dovoljno, danas se moramo oslanjati na svoje snage, biti jako dobro interoperabilni sa saveznicima i stvarati preduvjete da oni koji žele destabilizirati svijet pa i uzimati tuđi teritorij protivno međunarodnom pravu imaju što manju marginu da to rade“, poručio je.
