Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Splitu na otvorenju Međunarodne braniteljske konferencije, čiji je cilj potvrditi snažnu i trajnu potporu Ukrajini te razmijeniti iskustva o skrbi, rehabilitaciji i društvenoj reintegraciji veterana. Riječ je o prvoj konferenciji takve vrste, na kojoj sudjeluju predstavnici 14 zemalja i brojnih međunarodnih institucija.
Plenković je pozdravio ukrajinske veterane te poručio da je ova konferencija dio kontinuiranih aktivnosti hrvatske Vlade usmjerenih na internacionalizaciju situacije u Ukrajini, koja se već gotovo četiri godine brani od ruske agresije. Podsjetio je kako je Hrvatska bila domaćin četiri važna međunarodna skupa posvećena Ukrajini – od Krimske platforme i konferencije o humanitarnom razminiranju, do sastanka čelnika jugoistočne Europe i današnje konferencije o braniteljima.
„Naša su iskustva u skrbi o hrvatskim braniteljima, kroz zakone, proračunske programe i veteranska središta, dragocjena i mogu biti korisna Ukrajini u ovom trenutku“, poručio je premijer, istaknuvši da je upravo hrvatski model integrirane skrbi o braniteljima primjer koji se može primijeniti i drugdje.
Plenković je u govoru podsjetio da je Split, domaćin konferencije, grad 4. gardijske brigade, te se prisjetio generala Andrije Matijaša Pauka, čiju je žrtvu nazvao simbolom hrvatske slobode.
Govoreći o aktualnoj situaciji, premijer je naglasio da Ukrajina i dalje trpi svakodnevne napade te pohvalio „nevjerojatnu hrabrost, snagu i ustrajnost Ukrajinaca“ u obrani svoje zemlje. Hrvatska je, rekao je, dosad poslala 14 paketa vojne pomoći, uz kontinuiranu političku, humanitarnu i stručnu podršku.
„U svom herojskom otporu Ukrajina nije sama. Hrvatska se zalaže da što prije otvori prvi klaster u pregovorima s Europskom unijom“, dodao je Plenković, naglasivši da je tema Ukrajine prisutna na svim međunarodnim forumima – od sigurnosnih do gospodarskih.
Kao tri ključna područja hrvatske pomoći, istaknuo je humanitarno razminiranje, skrb o veteranima i procesuiranje ratnih zločina, jer Hrvatska upravo u tim područjima ima dugogodišnje iskustvo. Spomenuo je i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, kao uspješan model koji bi se mogao primijeniti u ukrajinskom kontekstu.
Premijer je podsjetio da Hrvatska već ima četiri veteranska centra – u Sinju, Šibeniku, Petrinji i Daruvaru – u kojima su na rehabilitaciji boravili i ukrajinski vojni invalidi. U planu je izgradnja još pet centara (Virovitica, Senj, Osijek, Krapina i Biograd na Moru), kao i novih domova za dugotrajnu skrb u Slunju, Vukovaru, Imotskom i drugim gradovima.
„Tko zaboravi svoje branitelje, taj zaboravlja svoju slobodu“, poručio je Plenković, naglasivši da je trajna obveza države brinuti za one koji su dali najviše – kroz zdravstvenu, psihološku, socijalnu i poslovnu podršku te kroz dostojanstveno mjesto u društvu.
Uoči konferencije, predsjednik Vlade sastao se s ministricom za pitanja veterana Ukrajine Natalijom Kalmykovom, a potpisan je i Memorandum o suradnji između Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva branitelja Ukrajine, koji će omogućiti razmjenu znanja i iskustava u području skrbi o veteranima.
VRH
