Na posljednjoj sjednici Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković na sjednici Vlade u petak, najavio je da će se u ponedjeljak otvoriti dionica od Belog Manastira do mađarske granice na Koridoru Vc. Na početku sjednice Vlade, predsjednik Vlade predstavio je i okvir rebalansa državnog proračuna za ovu godinu, istaknuvši da mu je cilj zadržati odgovorno upravljanje javnim financijama, osigurati proračunsku stabilnost te nastaviti ulaganja u kvalitetniji život građana i gospodarstvo.
Novi plan predviđa ukupne prihode od 33 milijarde eura, što je povećanje od oko 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan, dok su ukupni rashodi planirani na 36,8 milijardi eura, odnosno smanjenje za 223 milijuna eura. „Rebalansom se osigurava više od milijardu eura dodatnih sredstava za građane, za mirovine i mirovinska primanja, za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, za socijalne i rodiljne naknade“, kazao je premijer Plenković, dodajući da se snagom redistribucije državnog proračuna provodi društveno načelo solidarnosti. Osigurana su i sredstva za ulaganja u poljoprivredu i željeznički sektor te za deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva. Kroz EU fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjerava se 286 milijuna eura na revidirane prioritete – obrambenu otpornost, sigurnost, civilnu zaštitu i održivo upravljanje vodama.
„Naš cilj je da proračun bude održiv, da podržava razvoj, da je prioritetno usmjeren na građane i da odražava stabilnost ekonomske i socijalne politike Vlade“, istaknuo je Plenković. Očekuje se da će deficit opće države iznositi 2,9 posto BDP-a, dok će se udio javnog duga u BDP-u nastaviti smanjivati – s 57,6 posto na kraju 2024. na 56,9 posto do kraja ove godine. Vlada projicira realni rast BDP-a od 3,3 posto. „Želimo da ovaj proračunski rebalans omogući nastavak održivoga razvoja, sigurnost naših građana i snaženje hrvatskoga gospodarstva“, poručio je predsjednik Vlade.
Europski čelnici u Kopenhagenu o sigurnosti i podršci Ukrajini
Premijer se osvrnuo i na druge aktualne teme i aktivnosti, među kojima i sudjelovanje na neformalnom sastanku Europskog vijeća i sedmom sastanku Europske političke zajednice u Kopenhagenu, gdje su glavne teme bile sigurnost, obrana i podrška Ukrajini. Podsjetio je da je Hrvatskoj tentativno odobreno 1,7 milijardi eura u okviru Instrumenta SAFE, što će doprinijeti ispunjenju ciljeva o izdvajanjima za obranu postavljenih na summitu NATO-a u Haagu.
Hrvatska doprinosi energetskoj sigurnosti
Tijekom boravka u Kopenhagenu Plenković se sastao i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom te još jednom naglasio da Hrvatska, kroz svoje energetske kapacitete, pridonosi energetskoj sigurnosti regije. Istaknuo je da je Jadranski naftovod spreman u potpunosti opskrbiti sirovom naftom rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, a dogovoreno je i održavanje sastanka JANAF-a i MOL-a radi pronalaska rješenja za aktualnu situaciju. Razgovarao je i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o američkim sankcijama koje bi mogle utjecati na isporuku sirove nafte u Srbiju te naglasio važnost dijaloga s partnerima iz SAD-a, Srbije i Europske komisije.
Uloga Hrvatske u proširenju Europske unije
Plenković se sastao i s povjerenicom Europske komisije za proširenje Martom Kos, s kojom je razgovarao o ulozi Hrvatske prema zemljama jugoistoka Europe, Ukrajini i Moldovi. Posebno je istaknuo važnost ubrzanja pristupnog procesa Bosne i Hercegovine te čestitao predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto na usvajanju Reformske agende, koja je omogućila gotovo milijardu eura europskih sredstava. Dodao je da je Hrvatska spremna pomoći u energetskim projektima, osobito u realizaciji južne plinske interkonekcije od Dugopolja prema BiH.
Snaženje položaja umirovljenika
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, Plenković je podsjetio na novi godišnji dodatak za svih milijun i 230 tisuća umirovljenika, vrijedan 210 milijuna eura. Ove godine dodatak iznosi 6 eura po godini staža, a prosječni iznos bit će 171 euro. „Time se približavamo našem cilju o prosječnoj mirovini od 800 eura do kraja mandata“, rekao je premijer, podsjetivši da je prosječna mirovina od početka mandata Vlade porasla s 357 na 690 eura.
Novi EU novac i projekti
Europska komisija Hrvatskoj je ovoga tjedna isplatila novih 835 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, čime je ukupno isplaćeno 5,3 milijarde eura. Dodijeljeno je i 35 ugovora za gradnju i obnovu škola i sportskih dvorana vrijednih 193 milijuna eura, u okviru investicijskog ciklusa u obrazovanje vrijednog 2,7 milijardi eura.
Među brojnim infrastrukturnim projektima istaknuto je otvaranje obnovljene Ekonomske škole u Zagrebu, polaganje kamena temeljca za novu školu u Laništu, otvorenje nove zgrade I. gimnazije u Osijeku, kao i puštanje u promet prvog hrvatskog baterijskog vlaka proizvedenog u Končaru. Dodijeljeni su i ugovori za modernizaciju zdravstvenih ustanova te razvoj prometne infrastrukture, uključujući punionicu električnih autobusa ZET-a vrijednu 27 milijuna eura.
Izvor - PVRH
