Vlada je sa svoje 115. sjednice u saborsku proceduru uputila novi Zakon o otocima, kojim se želi uskladiti i poboljšati dio postojećih odredbi kao i propisati nove odredbe. "U devet godina uložili smo četiri milijarde eura u hrvatske otoke. Novi zakon o otocima treba unaprijediti položaj i život otočana, tako da se zajedno s njima u novom institucionalnom formatu radujemo daljnjem unapređenju kvalitete otočkog stanovništva", rekao je premijer Plenković u uvodu sjednice.
Prijedlogom Zakona, kako je rekla, ministrica Mikuš Žigman, predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike (vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka). Uspostavit će se i set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, zaštite okoliša i prirode i zdravstvene.
Radi izjednačavanja uvjeta života na otocima s uvjetima na kopnu, prijedlogom zakona obuhvaćene su mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav i za otočane i za gospodarstvenike.
U cilju poticanja poduzetničkog okruženja te poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.
Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju, a kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje te oznake kvalitete.
Ministar Habijan predstavio niz zakonodavnih izmjena
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te prijedlog Odluke o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za provedbu dopunskih izbora.
"Radi se o paketu pet bitnih zakona, prva u odnosu na Zakonu o sudovima. Prije svega riječ je implementaciji presude suda Europske unije u predmetu HANN-INVEST d.o.o. ovim se Zakonom brišu odredbe o sazivanju sjednica odjela ili svih sudaca kod utvrđenih razlika u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća odnosno sudaca te kod odstupanja od ranije prihvaćenih pravnih shvaćanja" izjavio je ministar na početku predstavljanja.
U kontekstu pristupanja OECD-u radi se o ispunjenu preporuka u pristupanju navedenog postupka, a to se posebno odnosi na suce gdje se pripisuje zabrana primanja darova, ali isto tako se povećavaju se udjeli mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju.
"Nastavno na predložene izmjene Zakona o USKOK-u osniva se sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminalitetu u Županijskom sudu u Varaždinu" kazao je ministar.
Usklađivanje sa standardima OECD-a
Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona obuhvaćene su izmjene i dopune, koje imaju za cilj daljnje usklađivanje sa standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u području suzbijanja podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.
"Predmetnim Zakonom predlaže se propisati novi cilj počinjenja kaznenog djela trgovanja ljudima. Uvažavajući činjenicu razvoja tehnologije umjetne inteligencije, a posebno njezine primjene u automatiziranim vozilima, te poveznih ugroza za život i tijelo te imovinu, predlaže se uvođenje novog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije", rekao je Habijan.
Naglasio je kako je glavna intencija izmjena i dopuna Kaznenog zakona ubrzanje samog kaznenog postupka, a to se najviše odnosi na optužno vijeće.
"Iz tog razloga predlaže se pojednostavniti postupanje pred optužnim vijećem", kazao je ministar te naglasio kako se ovim izmjenama i dopunama predlaže da se sudu daje veća mogućnost ispitivanja u slučaju je li došlo do povrede prava obzirom da sustavi s automatskim izdvajanjem dokaza nisu učinkoviti kada se štiti interes okrivljenika i pravičnost samog postupka.
Izmjene i dopune Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta predlažu se sa ciljem ispunjavanja preporuka Radne skupine za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama (OECD).
Povećanje učinkovitosti u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala
Predloženim izmjenama i dopunama postići će se veća učinkovitost u rješavanju predmeta iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na nacionalnoj razini, odnosno rasteretiti Županijski sud u Zagrebu, proširenjem nadležnosti županijskih sudova za postupanje u navedenim predmetima i na Županijski sud u Varaždinu, koji pri tome preuzima i područje nadležnosti Županijskog suda u Bjelovaru.
"Omogućit će se učinkovitiji rad USKOK-a u složenim koruptivnim kaznenim predmetima propisivanjem mogućnosti da USKOK predmete u kojima postoje isključivo naznake počinjenja kaznenih djela iz njegove nadležnosti, radi provođenja izvida, dostavi na postupanje mjesno nadležnom državnom odvjetništvu, uz zakonom propisane iznimke" izjavio je ministar.
Predmetnim Zakonom precizira se materijalno područje primjene s kaznenim djelima protiv gospodarstva, kaznena djela protiv službene dužnosti i kaznena djela iz članka 233. (pronevjera) te iz članka 339. (podmićivanje zastupnika) iz Kaznenog zakona.
Povećanje zaštite prijavitelja nepravilnosti
"Osobe koje nepravilnosti prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu imat će pravo na zaštitu propisanu Zakonom pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje" dodao je ministar.
Propisuju se rokovi i za pojedine faze sudskog postupka za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
"Povećat će se gornje granice prekršajnih novčanih kazni za osvetu prema prijavitelju nepravilnosti do 100.000,00 eura za pravnu osobu i do 15.000,00 eura za fizičku osobu-obrtnika, te 6.000 eura za fizičku osobu" rekao je ministar.
Određene naknade za dopunske izbore
Vlada je raspisala dopunske izbore u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima, nakon održanih lokalnih izbora, nije osigurana odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda u predstavničkim tijelima.
"Što se tiče naknada predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih odbora, naknade su utvrđene u iznosu kako su bile utvrđene za provedbu lokalnih izbora 2025. - predsjedniku i potpredsjedniku biračkih odbora 80 eura neto po osobi, a članovima biračkih odbora 60 eura neto po osobi", rekao je ministar Habijan.
Hrvatskim cestama suglasnost za kreditno zaduženje od 213 milijuna eura
Dana je prethodna suglasnost Hrvatskim cestama (HC) za dugoročno kreditno zaduženje od ukupno 213 milijuna eura, a radi financiranja projekata i plana poslovanja društva u 2025. godini.
HC će se zadužiti kod Erste&Steiermärkische banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatske poštanske banke (HPB), OTP banke, Privredne banke Zagreb (PBZ), Raiffeisen banke i Zagrebačke banke, izvijestio je potpredsjednik Vlade, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Istodobno, za kreditno zaduženje HC-a ovlašćuje se Ministarstvo financija da, u ime Vlade izda, a ministar financija potpiše ispravu o davanju državnog jamstva u 100-postotnom iznosu u korist navedenih banaka, odnosno za 213 milijuna eura, uvećano za kamate, naknade i troškove.
Rok otplate kredita je devet godina, prva dospijeva 30. lipnja 2028. godine, a fiksna kamatna marža iznosi 1,2 posto, uvećana za šestomjesečni Euribor.
Dobivenim sredstvima od kreditnog zaduženja od 213 milijuna eura planiraju se podmiriti obveze za četiri kredita Europske investicijske banke (EIB) u ukupnom iznosu od 8,2 milijuna eura, kredit Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u iznosu od 958,7 tisuća eura, kredit HBOR-a od 4,2 milijuna eura, kao i domaći klupski krediti u iznosu od 37 milijuna eura.
Ostatkom iznosa od 162,7 milijuna eura kane se podmiriti obveze za realizaciju aktualnih projekata, kao što su spojna cesta čvor Vučevica na A1 - čvor na DC8, vrijedna 16,8 milijuna eura, brza cesta Vrbovec - Križevci - Koprivnica - Gola, "teška" 14,9 milijuna eura, zatim dionica Farkaševac - Bjelovar, vrijednosti 17,1 milijun eura, obilaznica Vukovara, s namijenjenih 12,7 milijuna eura itd.
Hrvatske ceste, prema usvojenom financijskom planu, osim navedenog zaduženja u ovoj godini, planiraju zaduženje u 2026. od 244,8 milijuna eura i od 262,7 milijuna eura u 2027.godini.
Donesena Uredba o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom
Na današnjoj sjednici Vlada je donijela i Uredbu o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom, kojom se detaljno propisuju uvjeti i način upravljanja imovinom koja je u kaznenom postupku, na temelju odluke nadležnog tijela, privremeno oduzeta i predana na upravljanje Ministarstvu nadležnom za državnu imovinu.
Imovina oduzeta u kaznenom postupku predstavlja imovinsku korist koju je okrivljenik ili s njim povezana osoba ostvarila kaznenim djelom ili protupravnom radnjom, predmet namijenjen ili korišten pri počinjenju kaznenog djela, kao i predmet nastao njegovim počinjenjem.
„Ta imovina mogu biti pokretnine, nekretnine, novac, dionice, vrijednosni papiri ili virtualna valuta“, pojasnio je ministar potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Upravljanje tom imovinom obuhvaća vođenje evidencije, smještaj i čuvanje, uporabu, najam ili zakup i ostale poslove u skladu sa Zakonom.
Prema prijedlogu ove uredbe, dodao je Bačić, pokretnine se mogu prodati, dati na uporabu, ili u zakup, a vozila i umjetnine čuvaju se na posebnoj lokaciji u gradu Zagrebu. Nekretnine se mogu dati na uporabu, iznajmiti, predati u zakup ili, u iznimnim slučajevima kada je čuvanje te imovine trošak, mogu se i prodati.
Privremeno oduzeta novčana sredstva u eurima mogu se uplatiti na račun državnog proračuna, u stranoj valuti na račun Ministarstva, a vrijednosti u virtualnim valutama čuvaju se u digitalnom novčaniku. Vrijednosni papiri, nakit i plemeniti metali čuvaju se u sefovima Ministarstva, odnosno poslovnih banaka. Također, Ministarstvo na temelju uredbe može koristiti prava i obveze imatelja dionica i poslovnih udjela koji su privremeno oduzeti, a njihovo upravljanje može prepustiti Centru za restrukturiranje i prodaju.
„Sredstva koje država ubire prodajom ili raspolaganjem ovom imovinom su sredstva državnog proračuna, a u slučaju da se tako odluči, imovina ili novac vraća se vlasniku na temelju pravomoćne odluke suda“, zaključio je ministar.
Obveza je Ministarstva jednom godišnje izvijestiti Vladu o učincima provedbe ove uredbe.
Izvor: Vlada/Hina
