Ministar Tomislav Ćorić čestitao je građanima Dan planeta Zemlje, kazavši da Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom otvara perspektivu čišće i uređenije Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i utire put uspješnom gospodarenju otpadom i kreiranju sustava koji će nositi ovo područje u znatno boljem smjeru.
Od svibnja stiže 230.000 doza cjepiva tjedno
Na 54. sjednici Vlade, ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će od 1. svibnja u Hrvatsku tjedno stizati 230.000 doza cjepiva te pozvao građane da se prijave za cijepljenje kako bi se zaštitili od težih oblika covida-19 i dugotrajnih posljedica te bolesti.
"Sve je veći pritisak na bolnički sustav s naglaskom na mlađu populaciju. Broj hospitaliziranih i onih na respiratoru i dalje raste. Prosječna dob hospitaliziranih je 66,7 godina, 15 posto su mlađi od 50 godina, 15 posto u dobi od 50 do 59 godina, a ostalo su stariji od 60 godina", kazao je Beroš.
Uskoro treća faza cijepljenja populacije
Pred nama je još jedna prekretnica u provedbi cijepljenja. Dolazak veće količine cjepiva tijekom svibnja i lipnja omogućit će intenziviranje procesa cijepljenja, poručio je.
Zavodi za javno zdravstvo dobili su uputu da u proces cijepljenja uključe sve ustanove i privatne zdravstvene radnike u mreži javne zdravstvene službe, da uz cijepljenje u ordinacijama obiteljske medicine organiziraju mobilne timove i dovoljan broj mjesta za cijepljenje te da pritom koriste i resurse civilne zaštite, vojske i dr.
Akcijski plan cijeljenja prioritetnih skupina bit će dostavljen sljedećeg tjedna pa će se moći započeti s trećom fazom cijepljenja šire populacije, najavio je Beroš.
Dosad je u Hrvatsku stiglo 902.670 doza cjepiva te je aplicirano 80 posto tih doza. Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 14,2 posto postignut je u dobnim skupinama iznad 60 godina.
Najveći obuhvat s prvom dozom ima Krapinsko-zagorska županija (15,8 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,7 posto).
Beroš je također naveo da do 21. travnja u bolnicama obrađeno više od 12.000 postcovid pacijenata.
Božinović: Produljene postojeće mjere
Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio je da je Nacionalni stožer od prethodne sjednice donio 10 odluka, četiri na nacionalnoj razini i šest na prijedlog županijskih stožera.
Pritom nije bilo izmjena odluka na nacionalnoj razini, već su produljene postojeće mjere, a uglavnom i one na razini lokalnih stožera.
Inspektori Ravnateljstva civilne zaštite i policije proveli su 20.838 nadzora. Utvrđena su 134 kršenja mjera, izdan je 21 prekršajni nalog i 19 optužnih prijedloga te druge mjere. Naplaćeno je sedam kazni na mjestu prekršaja.
Zbog nenošenja maski za lice izdano je 59 pisanih upozorenja, 163 prekršajna naloga te je naplaćeno 29 novčanih kazni
Utvrđeno je 167 kršenja mjera samoizolacije te će biti izdano 165 prekršajna naloga i dva optužna prijedloga. Evidentirano je i pet kaznenih djela zbog širenja zarazne bolesti.
Prijedlogom zakona o gospodarenju otpadom novi ciljevi odvajanja i recikliranja
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom (EU) kojim se, sukladno europskim direktivama, određuju do 2035. godine novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada - 65 umjesto 50 posto i novi niži ciljevi za odlaganje otpada - 10 posto.
Predloženim zakonom od 3. srpnja zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. slamke, pribor za jelo, štapići za uši i sl.) , a od 1. siječnja iduće godine zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Izuzetak su, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.
Propisuje se i da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom Hrvatska i županije, odnosno Grad Zagreb, također, propisuje se nadležnost za vođenje evidencije i očevidnika za djelatnost gospodarenja otpadom, javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada kao i ekonomski instrumenti gospodarenja otpadom.
Predstavljajući prijedlog zakona, Ćorić je građanima čestitao Dan planeta Zemlje naglasivši da Vlada ide smjerom čiste, zelene, niskougljične Hrvatske u narednim desetljećima, a za prijedloga zakona je ocijenio da on "otvara perspektivu čišće, uređenije Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom i utire put uspješnom gospodarenju otpadom i kreiranju sustava koji će nositi ovo područje u znatno boljem smjeru".
Strategija niskougljičnog razvoja i energetska tranzicija
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, čiji je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova i niskougljični razvoj.
Prijedlog sadrži tri scenarija mogućnosti smanjenja emisija strakleničkih plinova u odnosu na razinu emisije u 1990. godini. To su referentni scenarij, scenarij postupne tranzicije i scenarij snažne tranzicije.
Ministar Tomislav Ćorić kazao je da scenarij postupne tranzicije podrazumijeva dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, što bi doprinijelo smanjuju emisija stakleničkih plinova za 33,5 posto u 2030. godini i 56,8 posto u 2050. godini, a scenarij snažne tranzicije predviđa smanjenje emisije za 80 posto u 2050. godini.
Uz postojeće mjere moguće doseći 73,1 posto smanjenja
Uz postojeće mjere moguće je doseći 73,1 posto smanjenja dok se ostali udio može postići tek uz primjenu novih tehnologija koje su danas još u razvoju, rekao je Ćorić.
Strategija sadrži analizu smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja upijanja CO2 u bio-masu, očekivani napredak u prelasku prema niskougljičnom razvoju po sektorima, procjene dugoročnih ulaganja u istraživanje, inovacije i razvoj te očekivani društveno-gospodarski učinak mjera dekarbonizacije povezane s makroekonomskim i socijalnim razvojem, zdravstvenim rizicima i koristima te zaštitom okoliša.
Na temelju strategije izradit će se akcijski plan provedbe koji će sadržavati konkretne mjere s nositeljima, rokovima, potrebna sredstva i izvore financiranja provedbe.
Za sada se troškove provedbe ne može procijeniti, s time da je obaveza svih država članica EU-a koristiti 30 posto sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. i 37 posto iz Fonda za oporavak i otpornost za rashode povezane s klimatskim ciljevima.
Budući da je postupak izrade programskog okvira za korištenje fondova Europske unije za novo financijsko razdoblje tek započeo, trenutno nije moguće navesti precizne troškove za prve tri godine.
Preraspodjela 2,61 milijarda kuna za sanaciju posljedica epidemije koronavirusa
Vlada je donijela Odluku kojom se u Državnom proračunu za ovu godinu preraspodjeljuje ukupno 2,61 milijarda kuna, a radi saniranja posljedica epidemije bolesti covid-19.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Zakonom o izvršavanju proračuna za ovu godinu, s obzirom na brojne neizvjesnosti oko pandemije koronavirusa, omogućeno da se, ako dođe do određene potrebe, sredstva mogu raspodijeljivati i iznad pet posto propisanih u okviru zakona o proračunu.
"Na ovaj način samo radimo jedno mosno financiranje unutar samog državnog proračuna, a do izmjena i dopuna državnog proračuna za ovu godinu, koji bi prema svim planovima trebao biti u lipnju", pojasnio je Marić.
Kako je naveo, preraspodjelom ukupno 2,61 milijarde kuna se između ostalog žele izvršiti obaveze, poglavito one koje se odnose na dogovor s veledrogerijama.
Tako se preraspodjelom osigurava dodatnih 1,96 milijardi kuna na poziciji Ministarstva zdravstva za povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).
"Da ne bi bilo zabune, ovo su sredstva koja nedostaju HZZO-u i Ministarstvu zdravstva da bi ispunili naš dogovor, koji podrazumijeva tri mjesečne tranše u iduća tri mjeseca po 900 milijuna kuna, od čega 600 milijuna kuna otpada na bolnice a 300 milijuna kuna na ljekarne", pojasnio je Marić.
Potrebna sredstva za to se osiguravaju smanjenjem rashoda na pozicijama Ministarstva financija, u iznosu od 1,4 milijarde kuna, i Ministarstva znanosti i obrazovanja, u iznosu od 563 milijuna kuna.
Nadalje, u okviru financijskog plana Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike preraspodjeljuje se 600 milijuna kuna kako bi se osigurala sredstva za isplatu covid dodatka umirovljenicima.
Naime, Vlada je na sjednici prošli tjedan donijela odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19.
S pozicija Ministarstva turizma i sporta preraspodjeljuje se 20 milijuna kuna na pozicije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, to jest Ravnateljstva za robne zalihe, za nabavu brzih antigenskih testova za strane turiste.
Također, na pozicijama Ravnateljstva za robne zalihe osiguravaju se i sredstva od 25 milijuna kuna za nabavu zaštitne opreme i zaštitnih sredstava za potrebe sprječavanja zaraze koronavirusom.
Na pozicijama Ministarstva poljoprivrede preraspodjelom se za provedbu programa potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja uslijed pandemije osiguravaju tri milijuna kuna, a dva milijuna za program pomoći malim proizvođačima mlijeka.
Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti vrijedan 200 milijuna eura
Marić je izvijestio da su uspješno okončani pregovori između Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti, u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.
Za ugovor o zajmu između te dvije institucije Vlada je ovlastila ministara financija da u ime Republike Hrvatske s IBRD-om potpiše ugovor o jamstvu.
Krajnji korisnici će biti mala, srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na one s izvoznom komponentom, a s ciljem da u što većoj mjeri umanje efekte pandemije po poslovanje. Projekt je usmjeren i na poduzeća koja posluju u segmentima sa slabim pristupom financijskim uslugama, kao i ona iz slabije razvijenih regija.
"Smatramo da će se, uz ovih 200 milijuna eura, stvoriti potencijal za dodatnih 80 milijuna eura od strane privatnog sektora, odnosno poslovnih banaka", izjavio je Marić.
Usvojen Standard razvoja javnih e-Usluga
Vlada je usvojila te Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva zadužila da na svojoj mrežnoj stranici objavi Standard razvoja javnih e-Usluga u RH - skup smjernica kojima Vlada definira politike za razvoj i upravljanje e-Uslugama.
"Osnovni cilj javnih elektroničkih usluga je građanima i poduzetnicima uštedjeti vrijeme, pružiti komunikaciju s bilo kojeg mjesta, brzo i efikasno rješavanje zahtjeva upućenih prema tijelima javnog sektora bez fizičkog odlaska u neku od institucija, koristeći digitalne tehnologije", istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda Bernard Gršić.
Sustav e-Građani koristi više od 1,24 milijuna građana
Standardom se utvrđuju aktivnosti i mjere kojima se osigurava jednoobraznost e-Usluga u državi, pristupačnost i jednostavnost korištenja za samog korisnika te minimalna razina kvalitete i pristupačnosti koju treba postići tijekom razvoja i nadogradnje elektroničke usluge, dodao je.
Predloženim zaključkom tijela javnog sektora obvezna su pri razvoju novih i nadogradnjama postojećih e-Usluga osigurati korištenje Standarda, a Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva obavljat će savjetovanje, edukaciju, nadzor i kontrolu provedbe Standarda.
Usvojeno je i Izvješće o radu Radne skupine za provedbu aktivnosti na redizajnu sustava e-Građani, koji se provodio u nekoliko faza, a redizajnom je postao portal, jedinstveno mjesto na kojem, putem svog digitalnog identiteta, građanin komunicira s državom.
Redizajnom su uvedene nove funkcionalnosti, poput mogućnosti da roditelji mogu djelovati u ime svoje maloljetne djece, a vlasnici tvrtki u ime svojih tvrtki kroz isto sučelje.
Trenutno sustav e-Građani koristi više od 1,24 milijuna građana, a pristupilo mu se više od 52,5 milijuna puta, naveo je Gršić.
Odluka o nabavi i korištenju roba strateških robnih zaliha
Vlada je donijela i Odluku o nabavi i korištenju roba strateških robnih zaliha radi provedbe mjera otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
Njome se Ravnateljstvu za robne zalihe odobravaju žurne nabave roba koje nisu predviđene Bilancom i Godišnjim programom strateških robnih zaliha za ovu godinu, a nedostaju i potrebne su za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom.
Radi stalnih izmjena na terenu ukazuje se potreba za novom robom kojima državna tijela i organizacije ne raspolažu ili ih nemaju u dovoljnoj količini pa ih stoga treba žurno nabaviti, objasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Ćorić.
Nabava te robe obavljat će se isključivo po nalogu i sukladno uputama Stožera civilne zaštite, a postupak nabave izuzima se od primjene Zakona o javnoj nabavi.
U drugo čitanje zakoni o poljoprivredi i uzgoju domaćih životinja
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedloge izmjena Zakona o poljoprivredi te Zakona o uzgoju domaćih životinja, a izmijenila je i termine obveznog obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je izvijestila da izmjene Zakona o poljoprivredi donose nova pravila o alkoholnim pićima, posebno u dijelu priznavanja oznaka za alkoholna pića i oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, u skladu s uredom EU-a.
Također se propisuje donošenje plana za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane.
Donose se i nove odredbe u području stavljanja na tržište i označavanja ekoloških proizvoda te se dorađuju mogućnosti vezane za proizvođačke organizacije.
Prijedlogom zakona se definira i postupak usvajanja Nacionalne strategije poljoprivrede.
Zakon o uzgoju domaćih životinja mijenja se u odnosu na odredbe vezane uz uzgoj sive pčele jer se radi o izvornoj hrvatskoj pčeli. Umjesto Ministarstva poljoprivrede registar uzgajivača matica vodit će priznato uzgojno udruženje. Propisano je da se uvjeti uzgoja sive pčele odnosno uvjeti za oplodne
stanice dodatno propisuju pravilnikom, a operativni dio poslova obavljat će Hrvatski pčelarski savez.
Obveza domaćeg linijskog zračnog prijevoza od 31. listopada 2021. do 25. listopada 2025.
Izmijenjena je i dopunjena Odluka o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza za razdoblje od 25. listopada 2020. do 26. listopada 2024. godine.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podsjetio je da je Vlada u travnju prošle godine donijela odluku o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza za razdoblje od 25. listopada 2020. do 26 listopada 2024. godine.
Međutim, pandemija covida-19 prouzročila je poteškoće u pravovremenoj objavi i provedbi javnog natječaja, pa je novo razdoblje u kojem će se uspostaviti obveza domaćeg linijskog zračnog prijevoza biti od 31. listopada 2021. do 25. listopada 2025.
Izvor: Hina/Vlada
