Danas je u Banskim dvorima održana 211. sjednica Vlade, a na otvorenome dijelu sjednice raspravljene su 23 točke dnevnog reda.
Izmjene i dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zbog usklađivanja s EU
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je razlog donošenja izmjena i dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije.
„Direktivom 2018/843 propisuje se da države članice uspostavljaju centralizirane mehanizme poput središnjih registara i središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka koji moraju sadržavati podatke o vlasnicima računa, fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba imatelja računa, fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba“, kazao je ministar Marić.
Dodao je da Direktiva propisuje da su države članice dužne osigurati da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima budu izravno dostupne nacionalnim financijsko obavještajnim jedinicama, u Hrvatskoj je to Ured za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, odmah i u nefiltriranom obliku. Također, dodaju se dvije nove osnove za plaćanje.
Zakon o koncesijama - detaljnije i preciznije definicije
Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, ministar MNarić kazao je da se u cilju usklađivanja s Direktivom 2014/23/predlaže izmjena definicije gospodarskog subjekta koja se propisuje detaljnije, zatim se detaljnije propisuju odredbe o sukobu interesa osoba uključenih u postupak davanja koncesije te svih koji mogu utjecati na tijek postupka davanja koncesija, zakonski se propisuje da davatelji koncesije ne daju koncesije međusobno, zatim zabrana davanja koncesije u području obrane i sigurnosti. Nadalje, preciziraju se mogućnosti za izmjenu ugovora o koncesiji, detaljnije se propisuje način izračuna nove procjene vrijednosti koncesije prilikom izmjene ugovora o koncesiji te se dodatno preciziraju odredbe o prijenosu koncesije te mogućnosti osnivanja založnog prava, uz suglasnost davatelja koncesije.
Sekuritizacijom raspodjela rizika i pružanje dodatnih izvora financiranja
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju.
Sekuritizacijom su obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu ili vjerovniku – obično kreditnoj instituciji ili trgovačkom društvu – omogućuje refinanciranje skupa kredita, izloženosti ili potraživanja, kao što su stambeni krediti, krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice ili potraživanja od kupaca njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire kojima se trguje.
Ministar Marić kazao je da je cilj sekuritizacije diversifikacija izvora financiranja, raspodjela rizika diljem financijskog sektora te pružanje dodatnih izvora financiranja koji u manjoj mjeri ovise o bankarskom sektoru, čime se postiže stabilnijii otporniji financijski sustav.
Naglasio je da sekuritizacija pridonosi raspodjeli rizika diljem financijskog sektora, te također može doprinijeti oslobađanju bilance, dakle dijela kapitala koji bi inače bio predviđen za pokrivanje rizika kredita koji su prodani za dodatno financiranje.
Osnovni ciljevi su uspostavljanje kriterija za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, propisuju se obveze zadržavanja rizika, što sprječava da se krediti i zajmovi koji se ne mogu vratiti ne mogu ukloniti iz bilance putem sekuritizacije, propisuje se repozitorij podataka za sekuritizirane transakcije, jedan posao sekuritizacije može uključivati više različitih strana, uvodi se zabrana resekuritizacije kojom bi se mogla omesti razina transparentnosti te se poboljšava makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije od strane Europskog odbora za sistemske rizike.
Izmjenama Zakona o reguliranim profesijama sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije
Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava kazala je da će se Konačnim prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisati obveza nadležnim tijelima da kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ocijene jesu li isti potrebni i prikladni za ostvarenje željenog cilja i to kroz ispit proporcionalnosti. Primjenom ex ante ocjene proporcionalnosti očekuje se sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije.
Cilj Konačnog prijedloga zakona je povećati mobilnost stručnjaka i osigurati slobodu pružanja usluga, dok se ograničenja pristupu reguliranim profesijama mogu opravdati ciljevima od javnog interesa. U tom smislu, zdravstvenim profesijama dodijeljen je poseban status, jer se osiguravanje visoke
razine zaštite zdravlja ljudi mora uzeti u obzir kod ocjenjivanja proporcionalnosti uvjeta za zdravstvene profesije.
Za učenike posebni program na trećem programu HRT-a
Donesena je Odluka o sudjelovanju Hrvatske radiotelevizije (HRT) u provedbi nastavnog programa i izvođenju nastave na daljinu, u uvjetima proglašene epidemije koronavirusa na području države.
Epidemija koronavirusom ( COVID-19) proglašena je u srijedu na području čitave Hrvatske pa je stoga HRT zadužen da osigura potrebne uvjete za izvođenje nastavnog programa i kurikuluma na daljinu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaduženo je osigurati nastavno osoblje koje će održavati nastavu po razredima, počevši od prvog razreda u najranijem terminu, prema četvrtom razredu u kasnijem terminu, te će se zbog toga organizirati posebni program na trećem programu HRT-a, stoji u odluci.
Riječ je o održavanju nastave u Istarskoj županiji u kojoj je od sutra, kao mjera opreza, na snazi prekid nastave u školama i visokim učilištima.
Nastava će pratiti kurikulume, odnosno programe nastavnih predmeta u nižim razredima osnovne škole, a koristit će se otvoreni obrazovni materijali, materijali obrazovnog i školskog programa HRT-a, kao i materijali izrađeni posebno za tu priliku.
Učenici viših razreda osnovnih škola i srednjih škola nastavu će pratiti preko interneta, no za učenike nižih razreda osnovnih škola ovaj pristup nije prikladan zbog njihove dobi i sigurnosti.
"Danas i sutra testiramo ono što bi od ponedjeljka trebalo početi uživo za učenike nižih razreda u Istarskoj županiji, dok za učenike viših razreda i učenike srednjih škola u internet okruženju već i danas se mogu naći odgovarajući materijali", rekla je državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak.
Apelirala je na roditelje da osiguraju da netko bude uz djecu dok se ta nastava odvija jer je jako bitno da djeca dobiju sve što je zamišljeno, a u cjelokupni proces bit će uključeni i njihovi učitelji.
Izmijenjena je i dopunjena Odluka o osnivanju Radne skupine za unapređenje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj, kojom je proširen njezin sastav, kao i nadležnost, i to na praćenje utjecaja koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo i predlaganje mjera kojima će se minimalizirati negativni utjecaji.
"Radna skupina će o utvrđenom najmanje jednom u sedam dana pisanim putem obavještavati Vladu i Europsku komisiju, tijekom razdoblja trajanja ugroze uzrokovane pojavom koronaviusa", rekao je ministar Darko Horvat.
Dodjela zaštitne opreme Ministarstvu zdravstva
Vlada je donijela i Odluku o dodjeli bez naknade zaštitne opreme iz strateških robnih zaliha Ministarstvu zdravstva za potrebe zaštite osoblja i djelatnika bolnica, zdravstvenih ustanova i drugih službi od moguće zaraze koronavirusom.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno Ravnateljstvo za robne zalihe početkom veljače isporučilo je Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva 3840 komada zaštitnih maski i 1000 komada zaštitnih odijela iz strateških robnih zaliha, koje su podijeljene bolnicama na području države.
Ukupno su vrijedne 268.000 kuna i taj će se iznos knjižiti na teret Ministarstva.
Žurne pomoć Grčkoj u iznosu od 200 tisuća kuna
Vlada je donijela i odluku o pružanju žurne pomoći Helenskoj Republici. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazaop je kako je Grčka zatražila pomoć mehanizma Europske unije kako bi se pripremili za eventualni povećani priljev migranata, te će
Hrvatska pružiti pomoć u robi (šatori, električni generatori, vreće za spavanje i deke) u financijskoj protuvrijednosti od 200.000,00 kuna, a donaciju osigurava ministarstvo.
Ove godine prihod od eksploatacije ugljikovodika 22,8 milijuna kuna
Također, Vlada je dala i suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja. Procjenjuje se da će u 2020. godini prihod iznositi 22,8 milijuna kuna, a gdje su uključene naknade za sklapanje ugovora u iznosu od 18,6 milijuna kuna te naknada za administrativne troškove u iznosu od 4,2 milijuna kuna.
„Prihode će ostvariti i jedinice lokalne samouprave, a visina tih prihoda ovisit će o naknadi za površinu odobrenog istražnog prostora“, kazao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić
Donesena je i odluka po kojoj će operator plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku Općini Omišalj godišnje plaćati milijun kuna godišnje, a društvu Plinacro d.o.o. dana je suglasnost za davanje jamstva za društvo LNG Hrvatska d.o.o. radi povlačenja bespovratnih sredstava za
realizaciju plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku u iznosu od 17.936.763,81 eura.
HEP-u suglasnost za sporazum o financiranju u ukupnom iznosu do milijardu kuna
Također, Vlada je suglasnost dala i Hrvatskoj elektroprivredi da s pet banaka sklopi višenamjenske srednjoročne neobvezujuće limite/okvire i okvirni sporazum o financiranju u ukupnom iznosu do milijardu kuna, odnosno po 200 milijuna kuna sa svakom bankom.
HEP je dobio suglasnost da te neobvezujuće limite/okvire odnosno okvirni sporazum o financiranju sklopi s Erste&Steiermarkische bankom, OTP bankom, Raiffeisenbank Austria (RBA), Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) i Privrednom bankom Zagreb (PBZ).
„HEP će neobvezujuće limite/okvire i okvirni sporazum o financiranju koristiti za višenamjensko financiranje redovnog poslovanja te je obvezan otplaćivati sve svoje obveze po zaduženju do konačne otplate bez terećenja državnog proračuna, što je u ovom slučaju važno", rekao je ministar Ćorić.
Naime, kako se navodi u obrazloženju odluke, ugovaranje tih limita/okvira i okvirnog sporazuma nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da oni ne sadrže komponentu državnog jamstva, već se odobravaju na temelju samostalne ocjene kreditnog profila/rizika HEP-a te se radi o neobvezujućem ugovornom dokumentu, čija će realizacija isključivo ovisiti o potrebama HEP-a i mogućnostima banaka za plasman u danom trenutku.
Ugovaranjem se omogućava kontinuirano osiguranje rezervi likvidnosti za redovno obavljanje poslovnih aktivnosti te izdavanje svih vrsta garancija, u cilju smanjenja rizika od neodržavanja kreditnog rejtinga, uklanjanja rizika refinanciranja na godišnjoj razini, te brze realizacije i odgovaranja na potrebe ovisnih društava, navodi se u obrazloženju odluke.
Odgoda naplate koncesijske naknade Uljaniku, odgoda dospijeća duga 3. maju
Vlada se u četvrtak suglasila da se pulskom Uljaniku u stečaju odgodi naplata koncesijske naknade koja dospijeva u ovoj godini.
Vlada je ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića ovlastila da s Uljanikom u stečaju sklopi dodatak ugovoru o koncesiji, kojim će se odgoditi plaćanje koncesijske naknade koja dospijeva u 2020. godini za 12 mjeseci, bez kamata.
Vlada se suglasila i s odlukom Upravnog vijeća Agencije za osiguranje radničkih tražbina da se riječkom 3. maju do kraja kolovoza 2021. godine odobri odgoda dospijeća duga u iznosu od 10,76 milijuna kuna.
Agencija je, naime, radnicima 3. maja isplatila plaće odnosno naknade plaća u ukupnom iznosu od 12,5 milijuna kuna, a riječ je o plaćama za rujan, listopad i studeni 2018. godine koje riječko brodogradilište nije moglo isplatiti zbog blokade računa.
Krajem prošle godine Agenciji je vraćeno 15 posto toga duga odnosno 1,8 milijuna kuna, ali bez zateznih kamata, a preostali je dug 10,6 milijuna kuna.
Kako je Vlada početkom kolovoza prošle godine zaključkom iskazala spremnost uključivanja u proces izdavanja državnih jamstava za deblokadu računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u 3. maju, Upravno vijeće Agencije je odlučilo riječkom brodogradilištu odobriti odgodu dospijeća duga u iznosu od 10,76 milijuna kuna (10,6 milijuna kuna duga i 130 tisuća kuna zateznih kamata), i to do 31. kolovoza 2021. godine.
Izvor: Hina / Vlada
