Otvarajući Prstenov poslovni forum predsjednik Vlade Plenković poručio je da je njegova ovogodišnja tema "Obrazovanje i poduzetništvo" izrazito dobro pogođena jer se radi o ključnom pitanju, ne samo u Hrvatskoj, nego i na globalnoj razini - kako prilagoditi obrazovne sustave tržištima rada u globalnoj konkurenciji i poticati znanje, učinkovitost, inovativnost i kreativnost. Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvaranju trećeg Prstenovog poslovnog foruma Zagreb 2020., pod nazivom Obrazovanje i poduzetništvo: izazovi hrvatske budućnosti.Tom je prigodom pohvalio aktivnosti Udruge Prsten, koja godinama radi na jačanju veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
"Posebna vrijednost ove Udruge je da brine o svim Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini", dodao je predsjednik Vlade. Uoči otvorenja Foruma u izjavi za medije kazao je da će to biti prigoda čuti što sve poduzetnici podrijetlom iz Bosne i Hercegovine rade za hrvatsko gospodarstvo, zapošljavanje i rast BDP-a te kako njihove inicijative, inovativnost i poticanje konkurentnosti u hrvatskom gospodarstvu mogu unaprijediti povezivanje hrvatskog obrazovnog sustava s tržištem rada i, u konačnici, gospodarski rast.
Tvrtke vlasnika iz BiH zapošljavaju preko 11000 ljudi u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade iznio je podatak da u društvima koja rade u Hrvatskoj, a njihovi su vlasnici ili osnivači Hrvati iz Bosne i Hercegovine ima preko 11000 zaposlenih, koji daju znatan doprinos ukupnom BDP-u i snažna su poveznica između dvije zemlje. Također, ta društva pomažu mladima u BiH brojnim stipendijama.
Dodao je da Hrvatska na mnoge načine pomaže Hrvatima u Bosni i Hercegovini, posebno istaknuvši aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske - od brojnih projekata do stipendija i potpora.
"Radimo zaista na sve načine da damo potporu. Strateške odrednice naše državne politike su, jer to nije vanjska politika, to je državna politika u interesu Hrvata, u interesu jačanja odnosa s Bosnom i Hercegovinom, da svaka hrvatska Vlada radi dodatne iskorake i pomaže snaženje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda", istaknuo je premijer Plenković.
Povezivanje obrazovanja i poduzetništva ključna je globalna tema
U svom je obraćanju, otvarajući Poslovni forum, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je simbolika imena uvijek važna te da za njega Prsten znači neraskidivu vezu, vrijednost, lojalnost i pripadnost.
Osvrnuvši se na temu današnjega Poslovnog foruma – obrazovanje i poduzetništvo – kazao je kako je ona izrazito dobro pogođena jer se radi o ključnoj temi, ne samo u Hrvatskoj, nego i na razini Europske unije i globalno, koja se bavi pitanjem kako prilagoditi obrazovne sustave tržištima rada u globalnoj konkurenciji i poticati znanje, učinkovitost, inovativnost i kreativnost.
Dodao je da se radi o temi koja angažira i mobilizira te da je ona u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina postala puno više od rutinske teme jednoga od resora.
"Postala je vrlo snažno izražena politička tema koja je nerijetko sa sobom nosila i ideološke podjele. No, bez obzira na te podjele svi smo suglasni da je snažno obrazovanje temeljna pretpostavka razvoja boljega društva, dugoročnoga gospodarskog rasta, razvijanja ljudskih potencijala, uspješnoga ulaganja u mlade, u znanje, vještine i podizanje konkurentnosti naših poduzetnika", kazao je.
U tom je kontekstu naglasio da je hrvatska Vlada kod obrazovne reforme uspjela postići konsenzus na razini političkih partnera i na razini struke te usvojiti 40 novih kurikuluma. Naglasivši kako taj konsenzus nije bilo jednostavno postići, rekao je da je to bilo postignuće dobro i pozitivno za Hrvatsku.
Porezna rasterećenja gospodarstva i građana 9 milijardi kuna
Premijer Plenković podsjetio je na iskorake koje je učinila Vlada kako bi povezala škole, tržište rada, lokalne zajednice i gospodarstvo, omogućivši mentorsku pomoć za iskustveno učenje."Reforma obrazovanja jedan je od osnovnih preduvjeta da Hrvatska ulovi korak s četvrtom industrijskom revolucijom", dodao je.
Govoreći o pomoći poduzetnicima, premijer Plenković naglasio je da ono što Vlada može učiniti jest osigurati političku stabilnost te kazao da je upravo to obilježilo aktivnosti njegova mandata.
"Upravo to je bila temeljna vodilja naše politike u sada već četvrtoj godini mandata bez obzira na političke bitke i različite okolnosti tu pokažemo čvrstinu, otpornost i snagu da bismo našim građanima osigurali da gospodarstvo ide dalje, da standard života i rast BDP-a budu veći", rekao i je i dodao da je to politika u kojoj su interesi države i naroda ispred interesa stranke i pojedinačnih interesa.
Vodeći računa o onome što je važno poduzetnicima, a to su manji troškovi, Vlada je u tri i pol godine kroz četiri kruga porezne reforme rasteretila građane i gospodarstvo za 9 milijardi kuna davanja, uz 2,7 milijardi kuna administrativnog rasterećenja za gospodarstvo, rekao je premijer Plenković najavivši veća rezanja neporeznih davanja. Pritom, dodao je, Vlada vodi računa i o makro okolnostima, posebno istaknuvši dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije gdje se Hrvatska zalaže za zadržavanje odgovarajućih sredstava za poljoprivrednu i kohezijsku politiku.
Zahvaljujući odgovornoj politici Vlade sada Hrvatska ima preduvjete za ostvarivanje daljnjih ambicija – ulazak u Europski tečajni mehanizam II, odnosno uvođenje eura – rekao je premijer. Naveo je pritom i brojne aktivnosti Vlade u aktivnim mjerama zapošljavanja i sampozapošljavanja, kojima su ostvarene rekordno niske stope nezaposlenosti.
Vlada vodi računa i o stipendijama, kojih je u ovom mandatu najviše, a kojima želi mladima olakšati pristup obrazovanju. Pritom je izuzetno važno, dodao je premijer Plenković, ulagati u one sektore gdje treba napraviti iskorake na tržištu rada.
Značajni iskoraci u povezivanju Hrvatske i BiH
Na kraju svog obraćanja predsjednik Vlade poručio je da je Bosna i Hercegovina Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod i čijem je europskom putu Hrvatska posvećena uz najsnažniju potporu.
Dodao je da su u mandatu ove Vlade otvoreni konzulati u Vitezu i u Livnu, HGK je otvorila urede u Mostaru i Sarajevu, a ponovno su otvorena i dopisništva HRT-a, čime su učinjeni značajni iskoraci u gospodarskom povezivanju dvije zemlje.
Naglasio je da su Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru, Sveučilište u Mostaru te projekt Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru strateška pitanja u obrazovanju, kulturi i zdravstvu koja Hrvatska sustavno podupire.
