U analizama sadržanima u izvješćima po državama članicama uzima se u obzir Godišnja strategija održivog rastapretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici predstavljena u prosincu 2019., s posebnim naglaskom na konkurentnoj održivosti u cilju izgradnje gospodarstva usmjerenog na dobrobit ljudi i planeta. Osim toga, za svaku državu članicu ocjenjuje se provedba europskog stupa socijalnih prava i rezultati ostvareni u okviru pripadajućeg Pregleda socijalnih pokazatelja. Izvješća po državama članicama usmjerena su na četiri dimenzije: održivost okoliša, povećanje produktivnosti, pravednost i makroekonomska stabilnost.
U izvješćima se po prvi put ocjenjuje napredak država članica u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda te ističu makroekonomske politike i politike zapošljavanja koje im u tome mogu pomoći. U njima se osim toga za svaku državu analiziraju izazovi i mogućnosti klimatske i energetske tranzicije i utvrđuju prioriteti za potporu iz Fonda za pravednu tranziciju.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Dobra je vijest što se neravnoteže u EU-u smanjuju. Države članice trebale bi iskoristiti taj pozitivan trend i nastaviti provoditi reforme kako bi naše gospodarstvo bilo spremno za budućnost. One trebaju smanjiti dug, povećati produktivnost i provesti potrebna ulaganja kako bi ostvarile pravednu tranziciju prema održivom i uključivom gospodarstvu. Danas objavljujemo i posebnu analizu izazova za održivost okoliša kako bismo državama članicama pomogli na njihovu putu prema klimatski neutralnijem gospodarstvu.
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Zaposlenost u Europi na rekordnoj je razini, ali nejednakosti su i dalje prisutne. Moramo se odlučnije boriti za jednakost jačanjem socijalne dimenzije europskog semestra i potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava, a to među ostalim uključuje podnošenje prijedloga okvira za pravedne minimalne plaće, jačanje programa vještina i modernizaciju jamstva za mlade. Sve su to preduvjeti za uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju u kojoj nitko neće biti zapostavljen.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Danas smo napravili prvi korak u nastojanju da održivost stavimo u središte EU-ove gospodarske politike i djelovanja. U izvješćima po državama članicama 2020. prati se napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, a ona sadržavaju i zaseban odjeljak o održivosti okoliša. To je u skladu s usmjerenošću europskog semestra na gospodarska i socijalna pitanja te ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. Smanjivanje javnog i privatnog duga teče neravnomjerno i dok su deficiti tekućeg računa najvećim dijelom ispravljeni, veliki suficiti i dalje izazivaju zabrinutost.
Glavni zaključci izvješća po državama članicama
Cilj je europskog zelenog plana učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. Izvješća sadržavaju posebnu analizu pitanja povezanih s održivosti okoliša. Analize reformi i najvažnijih potreba za ulaganjima u područjima kao što su energetika, promet i zgradarstvo državama članicama mogu pomoći da svoje mjere politike usmjere u skladu s tim prioritetom.
Izvješća naglašavaju znatne razlike u stopama nezaposlenosti među državama članicama, dok se siromaštvo i socijalna isključenost sve više smanjuju zahvaljujući povoljnim uvjetima na tržištu rada. Unatoč tome, uspješna provedba europskog stupa socijalnih prava bit će od ključne važnosti kako bi klimatska i socijalna tranzicija bila poštena i socijalno pravedna.
Rast produktivnosti i dalje je izazov, osobito u svjetlu demografskih promjena. Nedovoljna ulaganja, sve starija radna snaga i nedostatak ili neusklađenost vještina koče potencijalni rast.
Među državama članicama i dalje su vidljive znatne razlike u pogledu razina duga i izazova za održivost. Državni deficiti u EU-u počeli su u prosjeku ponovno rasti, čime je zaustavljen trend smanjenja iz prethodnih godina. Visoke razine javnog duga u nekim su državama članicama izvor slabosti.
Integracija UN-ovih ciljeva održivog razvoja
Jedna od novina europskog semestra je integracija ciljeva održivog razvoja. Svako izvješće sada sadržava i sažetu ocjenu napretka države članice u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja te poseban prilog u kojem se navode rezultati koje je ostvarila u odnosu na te ciljeve i trend u proteklih pet godina. Ukupno gledano, napredak je vidljiv u gotovo svih 17 ciljeva održivog razvoja.
Sljedećih godina ta će se analiza dodatno produbiti kako bi se pratila provedba ciljeva održivog razvoja i uzela u obzir tranzicija prema klimatski neutralnom i resursno učinkovitom gospodarstvu.
Utvrđivanje prioriteta za Fond za pravednu tranziciju
Tranzicija prema održivom i klimatski neutralnom gospodarstvu treba biti poštena i socijalno pravedna. U izvješćima po državama članicama stavljen je poseban naglasak na regije i sektore koji su najjače pogođeni tranzicijom na klimatski neutralno gospodarstvo. U njima se analiziraju tranzicijski izazovi i iznose prioriteti za potporu iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi se osiguralo da u naporima EU-a da ostvari klimatsku neutralnost nitko ne bude zapostavljen.
Napredak u provedbi reformi
Zbog nesigurnih gospodarskih izgleda reforme za povećanje potencijalnog rasta još više dobivaju na važnosti. U izvješćima se ocjenjuje napredak svake države članice u provedbi preporuka koje su joj upućene u okviru tzv. preporuka po državama članicama – prilagođenih smjernica politike koje Komisija izdaje svake godine.
U izvješćima se zaključuje da je provedba preporuka iz 2019. bila uspješna u području financijskih usluga i aktivnih politika tržišta rada, dok je provedba reformi u području tržišnog natjecanja na tržištu usluga i dugoročne održivosti javnih financija i dalje bila slaba.
Općenito, države članice ostvarile su barem određeni napredak u provedbi oko dvije trećine preporuka od uvođenja europskog semestra 2011.
Program potpore strukturnim reformama pomaže državama članicama u oblikovanju i provedbi reformi. Danas Komisija donosi godišnji program rada za Program potpore strukturnim reformama za 2020.pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN•••, na temelju kojeg će se prvi puta osigurati potpora za svih 27 država članica za provedbu 240 projekata reformi.
Uklanjanje makroekonomskih neravnoteža
Cilj postupka u slučaju makroekonomskih ravnoteža jest utvrditi, spriječiti nastanak i ukloniti potencijalno štetne makroekonomske neravnoteže koje bi mogle negativno utjecati na ekonomsku stabilnost u određenoj državi članici, europodručju ili EU-u u cjelini.
U Izvješću o mehanizmu upozoravanja 2020. objavljenom u prosincu odabrano je 13 država članica za detaljno preispitivanje kako bi se ocijenilo jesu li pogođene ili bi mogle biti pogođene neravnotežama. U analizi se razmatra ozbiljnost neravnoteža, njihov razvoj i politike koje se provode radi njihova uklanjanja.
U rezultatima detaljnih preispitivanja, koji su sadržani u izvješćima za predmetne države članice, utvrđeno je:
- u Grčkoj, Italiji i Cipru i dalje postoje prekomjerne neravnoteže
- u Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj i dalje postoje neravnoteže
- u Bugarskoj više nema neravnoteža.
Ažurirane smjernice za zapošljavanje
Komisija je donijela prijedlog za ažuriranje smjernica za zapošljavanjepretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN••• u kojem se predstavljaju zajednički prioriteti za nacionalne politike zapošljavanja. Stavljajući poseban naglasak na cilj izgradnje održivog socijalnog tržišnog gospodarstva, tim se prijedlogom smjernice za zapošljavanje usklađuju s četiri dimenzije Godišnje strategije održivog rasta i s Komunikacijom Komisije „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN••• te se u njih ugrađuju UN-ovi ciljevi održivog razvoja. U ažuriranim smjernicama upućuje se na pravedne, transparentne i predvidive uvjete rada, poboljšanje radnih uvjeta radnika na internetskim platformama, snažniju ulogu socijalnih partnera te na potrebu da se, kada je riječ o pravednim plaćama s kojima se može dostojno živjeti, više pažnje posveti skupinama s niskim i srednjim dohotkom.
Izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku
Komisija je donijela peto izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku.
U njemu se zaključuje da je Grčka ostvarila napredak u provedbi posebnih reformskih obveza koje je preuzela do kraja 2019. Dodatne mjere koje se provode ili ih je vlada najavila trebale bi omogućiti da se reforme dovrše do objave šestog izvješća o pojačanom nadzoru za Grčku predviđenog za svibanj 2020. Za to je potreban kontinuirani angažman grčkih tijela, posebno u financijskom sektoru, u kojem su potrebne znatne dodatne mjere. O izvješću će se sada raspravljati u Euroskupini, ali ono neće rezultirati mjerama za smanjenje duga.
Sljedeći koraci
Očekuje se rasprava u Vijeću o izvješćima po državama članicama i rezultatima detaljnih preispitivanja. Komisija će razgovarati s Europskim parlamentom o sažecima rezultata izvješća po državama članicama. U predstojećim mjesecima Komisija će biti u kontaktu s državama članicama kako bi čula mišljenja nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i drugih dionika o analizama i zaključcima sadržanima u tim izvješćima.
Od država članica očekuje se da u travnju dostave svoje nacionalne programe reformi s prioritetima strukturnih reformi i svoje programe stabilnosti (za države članice europodručja) ili programe konvergencije (za države članice izvan europodručja) u kojima se utvrđuju njihove višegodišnje fiskalne strategije.
Komisija će u proljeće 2020. dostaviti nove prijedloge preporuka po državama članicama.
