Nakon dugih 20 godina pregovora, 28. lipnja 2019. godine EU i četiri južnoameričke države bloka Mercosur – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, sklopili su iznimno važan sporazum kojim će ukloniti trgovinske prepreke, ali i utvrditi čvrsta zajednička pravila.
Riječ je o „jednom od najvažniji trgovinskih sporazuma svih vremena“ i najvećem kojeg je EU do sada sklopio, a koje će stvoriti tržište od 780 milijuna ljudi
Nakon dugih 20 godina pregovora, 28. lipnja 2019. godine EU i četiri južnoameričke države bloka Mercosur – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, sklopili su iznimno važan sporazum kojim će ukloniti trgovinske prepreke, ali i utvrditi čvrsta zajednička pravila.
„Usuđujem se reći da je ovo povijesni trenutak. Usred napetosti u međunarodnoj trgovini danas sa svojim partnerima iz Mercosura šaljemo snažnu poruku da se zalažemo za trgovinu temeljenu na pravilima“, izjavio je tom prigodom predsjednik Juncker.
Uz važne trgovinske sporazume koje je Europska komisija već sklopila s Japanom i Kanadom, a koje uključuju tržišta od 640, odnosno 550 milijuna ljudi, novi će sporazum s južnoameričkim blokom obuhvatiti čak 780 milijuna ljudi te će stvoriti tržište za robe i usluge koje čini gotovo četvrtinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
Da je sporazum izuzetno važan govori i činjenica da ga je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro nazvao „jednim od najvažnijih trgovinskih sporazuma svih vremena“.
Ukidanje carina, zaštita proizvoda i poštivanje standarda
Tri su ključne stavke ovoga sporazuma: ukidanje carina, zaštita proizvoda i poštivanje standarda. Što to točno znači?
Prva i glavna stavka, ukidanje carina, izvoznicima iz EU-a osigurat će uštede veće od 4 milijarde eura, što je, primjerice, četiri puta više od ušteda predviđenih sporazumom s Japanom. EU time dobiva veliku prednost pred konkurentima koji će i dalje morati plaćati visoke carine na tom rastućem tržištu.
Drugo, 357 visokokvalitetnih europskih prehrambenih proizvoda i pića koje nose oznaku zemljopisnog porijekla (OZP) bit će zaštićeni od imitacije u državama Mercosura čime će kvalificiranim europskim proizvođačima tradicionalne hrane i pića osigurati gospodarsku budućnost.
I posljednje, ali jednako tako važno, svaki proizvod koji će stići u EU morat će poštivati najoštriju sigurnost hrane i standarde za zaštitu biljaka i životinja, prava radnika, zaštitu okoliša te posebice uredbe utvrđene Pariškim sporazumom o klimi.
Održiva proizvodnja
Tu je važno naglasiti da ovaj trgovinski sporazum nije samo „običan“ sporazum koji uređuje isključivo trgovinska pitanja. On regulira i mnoga važna pitanja koja doprinose održivoj proizvodnji, a to su zaštita okoliša i prirode i zaštita prava radnika.
Sporazum sadrži zasebno poglavlje u kojem se točno utvrđuju specifične obveze vezane uz okoliš, prava radnika i promicanje odgovornog poslovanja koje će morati poštivati, čak i ako imaju negativan utjecaj na trgovinu.
Obje se strane tako obvezuju na učinkovito provođenje Pariškog sporazuma o klimi prema kojemu će Brazil i EU smanjiti svoje neto emisije stakleničkih plinova za oko 40 posto do 2030. godine. Brazil se također obvezao zaustaviti ilegalno krčenje šuma u Amazoni i do 2030. zasaditi 12 milijuna hektara šume.
Ulogu preispitivanja provedbe sporazuma i označavanju svih ekoloških pitanja ili problema vezanih uz rad dobit će organizacije civilnog društva.
Prednosti za Hrvatsku
No zašto je ovaj sporazum nama u Hrvatskoj važan? Vjerojatno se pitate što nama u Hrvatskoj to vrijedi kada ionako više toga uvozimo nego izvozimo?
Zanimljiv je podatak da već sada 53 hrvatskih poduzećapretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN••• posluje sa zemljama Mercosura. Iako je Mercosur tek 28. po veličini trgovinski partner Hrvatske izvan EU-a, vrijednost hrvatskog izvoza u te zemlje iznosi 70 milijardi eura, u usporedbi s 59 milijardi eura uvoza.
Nadalje, od 357 europskih proizvoda koji će biti zaštićeni od imitacije u državama Mercosura, 24 od njih su hrvatski proizvodi, kao što je baranjski kulen, dalmatinski pršut, paški sir, zagorski mlinci, Dingač ili istarsko maslinovo ulje.
Ovim će sporazumom već postojeća suradnja znatno ojačati te stvoriti dodatne prilike za hrvatsku ekonomiju. Hrvatski će izvoznici moći povećati svoj izvoz te time povećati prihode i broj radnih mjesta.
Neopravdane kritike
Za očekivati je da ovako važan sporazum uzrokuje reakcije i zabrinutost kod brojnih poduzetnika koji se boje da će imati negativne posljedice na njihovo poslovanje. S druge pak strane, moramo priznati da neki od kritičara jednostavno nisu dovoljno upućeni u sve detalje.
Primjerice, dosta se spominje kritika na to da će Mercosur u Europu moći izvesti oko 99 000 tona govedine, no ta količina čini samo jedan posto od 8 milijuna tona goveđeg mesa koje se u Europi pojede svake godine. Sporazumom je pristup europskom tržištu ograničen te su utvrđene zaštitne mjere od eventualnog iznenadnog porasta uvoza koji bi mogao naštetiti našim proizvođačima i poljoprivrednicima.
Nema bojazni ni od uvoza zdravstveno neispravne hrane. Svi prehrambeni proizvodi koji će doći iz zemalja Mercosura morat će, kao i do sada, biti u skladu s EU-ovim visokim standardima hrane. Sigurnost hrane mora biti pouzdano i znanstveno dokazana prije nego se nađe na našim stolovima.
Pozivam sve hrvatske proizvođače i poljoprivrednike da se informiraju o tome što sporazum donosi te da iskoriste prilike koje će se njime otvoriti.
Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
