U utorak, 25. veljače HNK Varaždin će na press konferenciji najaviti premijeru predstave Drvene ptice mlade, višestruko nagrađivane književnice Lidije Deduš. Predstava nastaje u koprodukciji s HNK Zagreb a premijera je na rasporedu 1. ožujka na Velikoj sceni HNK u Varaždinu. Prva proba počela je 7. siječnja kada je i nastala naslovna fotografija, dok detaljnije o radu na predstavi pročitajte nakon pressice.
Drvene ptice, drama, plod fikcije temeljen na istinitom događaju. Krajem veljače 1986. godine, pred sumrak, jedan je maloljetnik u šumi Lackovici, na cesti između Ladanja Donjeg i Čulinca, metalnom polugom nekoliko puta udario šesnaestogodišnju djevojku koja je kasnije preminula od ozljeda.
U naoko krimi-zapletu pratimo sudbinu mlade djevojke Nade, njezine majke, mladića koji su je osvajali, mjesnoga doktora i njegove supruge, suseljana. Radnja započinje pet dana prije ubojstva. No, ovaj tekst u mnogome nadilazi početni zaplet. U gusto strukturiranim scenama razotkrivaju se, gotovo naturalistički, međusobni odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama. Pred nama se otvara čudesna slagalica života na selu u svoj svojoj grubosti, tek uz poneku nježnost i golemu glad za slobodom i ljubavi.
Redatelj je Ivan Plazibat, scenografkinja Zdravka Ivandija, kostimografkinja Petra Pavičić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, skladatelj Hrvoje Nikšić, a jezična savjetnica Ines Carović. Igraju: Klara Fiolić, Karlo Mrkša, Barbara Rocco, Ljubomir Kerekeš, Helena Minić Matanić, Marinko Leš, Mirta Zečević, Sunčana Zelenika Konjević, Filip Vidović, Hana Hegedušić, Elizabeta Brodić, Beti Lučić, Pavle Matuško, Darko Plovanić, Lovro Rimac.
Koprodukcija s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu u sklopu konzorcija K-HNK.
„Drvene ptice“, dramski prvijenac autorice Lidije Deduš, nastao je kao autoričina reakcija na vlastito iskustvo života na selu i na, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas lako dostupnim informacijama o problemu femicida. Koja je razlika u tretmanu tog problema u vremenu prije četrdeset godina i danas?
Radnja drame smještena je u ruralnu sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom. U takvom, nimalo idiličnom selu, odrasta glavna protagonistica Nada. Maloljetna, bez pozitivnih pokazatelja u perspektivi, ona želi bolji život za sebe. Kroz pet dana, koliko drama prati događaje vezane uz nju i njoj bliske osobe, suseljane, život i razmišljanja mjesnog doktora i njegove supruge, ova drama bi se mogla tumačiti i kroz vizuru kriminalističkog teksta. Međutim, početni zaplet biva prevaziđen kroz gusto strukturirane scene u kojima se, gotovo naturalistički, razotkrivaju međusobni odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama te se pred čitateljem i gledateljem otvara čudesna slagalica života na selu u svoj svojoj grubosti uz tek poneku nježnost i golemu glad za slobodom i ljubavi.
Lidija Deduš rođena je 1977. u Banja Luci, a 1992. iz ratnog Sarajeva doselila je u zagorsko selo pored Varaždina. Do 36. godine života, Lidija Deduš radila je u kartonaži, tvornici sitne elektronike, konobarila. U radnoj joj knjižici kao poslodavca možete pronaći i pogrebno poduzeće, ali i vlasnika trgovine “Sve po pet kuna”. Studirala je. Pokušala je i prodavati životna osiguranja, okušala se i za šalterom u banci… Kako sama kaže, “Živjela sam i pokušala preživjeti. A to radim i danas”. Istovremeno njezin književni uspjeh sustavno raste. Prve zapise počela je iz zabave objavljivati na Facebooku, a na njih su mnogi pozitivno reagirali, među ostalima i pisci Kristian Novak i Miljenko Jergović te pjesnikinja Monika Herceg. Tako je počela i njezina književna karijera.
Lidija Deduš autorica je triju zbirki poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti, Ništa od najavljivanog kraja svijeta i Razglednice iz prašnjave republike. Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021.) te nagrade za kratku priču časopisa Biber.
Radovi su joj prevedeni na engleski, francuski, makedonski, litavski, albanski i grčki jezik i objavljeni u časopisima Biber (Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd), The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York), Šiaures Atenai te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Athena. Zbirka Razglednice iz prašnjave republike prevedena je 2023. na francuski. Posljednje njezino djelo, “ja se zovem lidija deduš”, neobičan hibrid poezije i proze, regionalni je hit. Članica je Hrvatskog društva pisaca. Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, za dramu Drvene ptice.
