„Sijede glave“ - teret ili resurs društva?

Ante Gavranović Ante Gavranović

Važan zahtjev Matice i Sindikata umirovljenika u odnosu na (očekivane) promjene u mirovinskom sustavu odnosi se na pravo svih umirovljenika na rad, što bi značilo rad bez ustege mirovine za sve kategorije umirovljenika pod istim uvjetima, kao što je omogućeno svim kategorijama branitelja. U slučaju nastavka diskriminatornog isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad, osobito stoga što je u Hrvatskoj vrlo niska stopa radne aktivnosti starijih osoba, još više će bujati rad na crno –stajalište je umirovljeničkih udruga.

Zahtjev polazi od činjenice da nema vjerodostojnog opravdanja isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad naspram omogućenog rada za tzv. starosne umirovljenike, jer prosječni prijevremeni imaju četiri godine radnog staža i plaćanja mirovinskih doprinosa više nego prosječni starosni umirovljenici, a prosječno su mlađi osam godina. Naposljetku, Hrvatska bi umjesto prekarnog rada za mlađe radnike (npr. masovni nelegalni rad na određeno), mogla dopuniti potrebe tržišta za takvim oblicima rada zapošljavanjem umirovljenika, umjesto uvozom radne snage.

Zanimljiv je stav središnjica Sindikata oko proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. U otvorenom pismu Vladi čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Hrvatske udruge radničkih sindikata naglašavaju da su njima prihvatljivi prijedlozi mjera koje će pridonijeti  smanjenju pritiska na mirovinski sustav, a ne njegovu opterećenju. Prihvatljiva su im i rješenja koja radniku daju mogućnost izbora, ali vodeći računa o onome što se želi postići – rasterećenje sustava. Međutim, mnogo je  više toga što je sindikatima neprihvatljivo. Konkretno, smatraju da prijedlog koji nudi predlagatelj potiče i radnika i poslodavca na nova opterećenja i mirovinskog  sustava i sustava rada. Ako radnik može i želi nastaviti raditi, a poslodavac ima potrebu za njegovim radom, radnika treba zadržati u radnom odnosu, a ne umiroviti ga uz zadržavanje radnog mjesta. 

Temeljni cilj reforme je, smatraju sindikati, postići održivost sustava (smanjivanjem priljeva novih umirovljenika) i osigurati adekvatnost mirovina. S obzirom na ciljeve, prijedlog smatraju kontraproduktivnim, čak i nerazumnim.Svjesni su, to posebno ističu, problema niskih mirovina i zato su prihvatili mogućnost rada korisnika starosnih mirovina, ali ovaj prijedlog ne smatraju korakom u pravom smjeru. Naime, za očekivati je da će se ovime poticati poslodavce na slanje radnika u prijevremenu mirovinu te ih uzimati u radni odnos po fleksibilnijim oblicima ugovora o radu (što je nelojalna konkurencija radnicima), ali će se poticati i radnike na odlazak u prijevremenu mirovinu (primjerice, ako izračun pokaže da će mirovina i pola plaće biti više od plaće, ili će dobrovoljno prihvaćati biti na listi viška i dr.).

Što kaže (novi) zakon?

Prema važećem zakonu korisnici starosne mirovine mogu,  uz korištenje mirovine u punom iznosu, raditi do 4 sata na temelju ugovora o radu. To mogu i korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad – do punog radnog vremena + umanjena mirovina. Pravo na to pripada i korisnicima koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi, prema posebnim propisima (do 90 dana u kalendarskoj godini). Konačno, to mogu koristiti korisnici koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost. To pravo mogu ostvarivati i fizičke osobe koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje.

U prijedlogu novoga zakona o mirovinskom osiguranju predviđene su neke promjene i djelomično se uvažava stav Matice i Sindikata umirovljenika.

Rad uz mirovinu proširuje se na korisnike:

- starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika - do 4 sata + mirovina u punom iznosu;

- starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba - do 4 sata + mirovina u punom iznosu ili rad s punim radnim vremenom + mirovina umanjena za 50 posto;  

- prijevremene starosne mirovine – do 4 sata + mirovina u punom iznosu.

Vidjet ćemo u konačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju kako će se razriješiti prisutne nedoumice. U ovom trenutku se zalažemo za jasno izražen stav Matice i Sindikata umirovljenika.

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.