U povodu 33. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenog 1991. počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi, u ponedjeljak je iz Ulice 18. studenoga 1991., na ulazu u mjesto, dvadesetak tisuća ljudi u koloni sjećanja stiglo do Spomen-obilježja masovne grobnice.
Kod Spomen-obilježja u središtu Škabrnje uz članove obitelji poginulih branitelja i civila vijence su položili predstavnici državnog vrha, izaslanstva zadarske i susjednih dalmatinskih županija, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga te saborski zastupnici i državni tajnici.
Za zločine u Škabrnji osuđena samo medicinska sestra
Po završetku napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijelo je područje minirano. Civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, i to za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.
Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud je smanjio tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine.
Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počet će u 9,45 komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja - hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završit će hodnjom Korak po korak do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke.
Na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će predsjednik Republike Zoran Milanović, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić.
Rano ujutro 18. studenog napad na Škabrnju bio je iz dva smjera
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i BiH.
Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
U Škabrnju stižu ljudi iz cijele Hrvatske
U Škabrnji je počelo okupljanje, ljudi stižu iz cijele Hrvatske, kazala je za vijesti HTV-a novinarka Katina Vrsaljko.
- Ovo je i dan susreta, dan evociranja uspomena starih suboraca, onih koji su jedni drugima pomagali tih dana. Cijela Hrvatska je ovih dana u mislima s Vukovarom, Škabrnjom, ali i svim žrtvama Domovinskog rata. Okupljanje je u ambaru zato što je upravo na današnji dan ovim putem neprijateljska kolona krenula u krvavi pohod na Škabrnju. Živote su izgubila 43 mještana, a od toga je bilo 15 branitelja, kazala je novinarka Vrsaljko.
Sjećanje na teške dane Škabrnje obilježava se već danima. Sinoć su se u centru mjesta palile svijeće.
Vojska će predvoditi Kolonu sjećanja
09:09
Iz svih smjerova ljudi dolaze na obilježavanje najtežih dana Škabrnje. Ondje je i vojska koja će predvoditi Kolonu sjećanja, kazala je za HTV-ove vijesti novinarka Katina Vrsaljko.
- Okupljanje kreće u Ambaru, predio na samom ulazu, kroz koji je neprijateljska kolona prije 33 godine oko 7 sati ujutro upala u Škabrnju i počela činiti strašnje zločine, dodala je Vrsaljko.
- U svojim svjedočanstvima Škabrnjani često kažu da - Škabrnja nije malo ravnokotarsko mjesto, već poveće selo, vrlo bogato s vrijednim ljudima koji se bave poljoprivredom, a danas i sa seoskim turizmom. Neprijatelj je i tada znao da ako sruši Škabrnju, da će dobro zaprijetiti Hrvatskoj. Sve je na kraju završilo s pobjedom Hrvatske koja se slavi svakoga dana, međutim današnji dan posvećen je žrtvama Vukovara, Škabrnje i cijelog Domovinskog rata, istaknula je Vrsaljko.
Kolona sjećanja ići će ulicom 18. Studenog 1991. do Spomen obilježja na masovnoj grobnici, potom slijedi misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji. Nakon toga kolona nazvana "Korak po korak" ići će do mjesnog groblja Svetog Luke gdje će se još jednom položiti vijenci te pročitati imena poginulih.
Ondje se očekuje i predsjednik Republike Zoran Milanović kao i izaslanstvo Vlade od šest ministara na čelu s Olegom Butkovićem.
Šime Brkić: Najviše čega se sjećam je strah, jeza, osjećaj nemoći
10:06
Šime Brkić, imao je u vrijeme napada na Škabrnju tek 10 godina, u podrumu svoje kuće. Za HTV se prisjetio teških dana.
- Najviše čega se sjećam je strah, jeza, osjećaj nemoći koji smo proživljavali. Nas 40-ak spavalo je u podrumu svakog dana prije tog 18. studenog, kazao je i pojasnio da je od tog ukupnog broja bilo čak 20-ak djece.
Za vrijeme granatiranja tri dana nisu znali što se oko njih zbiva, od svega su bili odsječeni, čuli su samo pucnjavu.
- Kada su četnici oko 4-5 popodne stigli do centra mi smo čuli svaki njihov korak, svako pucanje, svaki prolazak tenka. Međutim mi smo samo sjedili, ležali zatvoreni i čekali trenutak kad će oni ući i tko zna što će napraviti, kazao je Brkić.
Istaknuo je da je od 20-ak djece, koliko ih je bilo u podrumu, bilo jedno od godinu i pol. To malo dijete bilo je ranjeno, a nitko od njih to nije znao jer je bilo mirno i tiho. Poslije su mu pomogli i spasili ga, prisjeća se Šime Brkić.
- Mi smo bili tri dana bez vode, bez hrane, bez ičega, djeca su bila bolesna, ja sam imao astmu. Izašli smo se vani predati. Morali smo izaći, kazao je Brkić i vani nije bilo nikoga više. Tada su napokon uspjeli pobjeći.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/obiljezavanje-dana-sjecanja-na-zrtve-skabrnje-11866070
