U Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču u subotu, 9. ožujka je informatičar i povjesničar dr. Ivan Mance promovirao svoju knjigu pod naslovom “Kosinjska tiskara - povijesna, informacijska i kartografska studija”, što je bila tema i njegovog doktorskog rada. Autor u svojoj knjizi, uz kombinaciju klasične povijesne znanosti s informatikom i kartografijom, utemeljeno i argumentirano potvrđuje tezu o prvoj hrvatskoj tiskari u Kosinju krajem 15. stoljeća. Iz nje je naime izašla prva hrvatska tiskana knjiga “Misal po zakonu rimskog dvora” 1483. godine, a bila je prva tiskana knjiga uopće na nelatiničnom pismu - tiskana je na glagoljici !
O tim impresivnim i za Hrvate izuzetno značajnim podacima (sli isto vrijedi i za svjetsku razinu teme) uz autora u na predstavljanju knjige govorili i izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta, profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu te prof. dr. sc. Josip Jurčević, znanstvenik koji istražuje suvremenu hrvatsku povijest i autor brojnih znanstvenih knjiga i radova. Goste je uvodno pozdravila u ime domaćina, Hrvatskog centra u Beču i Matice hrvatske Beč, njena predsjednica Adrijana Markon Jurčić, naglasivši kako je ovo dobra prilika da iz prve ruke od autora i njegovih gostiju čujemo o značaju Kosinja i Kosinjske tiskare za sve Hrvate, uključujući gradišćanske, jer su i njihovi preci prije pet stoljeća živjeli i na tim prostorima.
Lika je kolijevka hrvatske srednjovjekovne civilizacije, a Misal “ključ povijesti“
Bečku promociju knjige “Kosinjska tiskara”, uz ekskluzivnost knjige dr. Mancea, obilježila su zanimljiva znanstvena izlaganja gostujućih profesora Patafte i Jurčevića o ishodištu hrvatskog tiskarstva u Kosinju i za Hrvate važnoj identitetskoj okosnici. Govorili su oni o Kosinju i Lici kao svojevrsnoj još uvijek nedovoljno istraženoj “kolijevci hrvatske srednjovjekovne civilizacije”.
Prvi govornik bio je prof. Patafta, također i mentor Manceovog doktorskog rada. Naglasio je da je dr. Mance “jedini znanstvenik koji je dosad na precizni znanstveno-informatički način dokazao da je u Kosinju bila prva hrvatska tiskara” Prof. Patafta je rekao da je kosinjska tiskara “ključ povijesti koji pokazuje gdje je tiskan “Misal”, prva hrvatska knjiga, i najvažnija liturgijska knjiga Katoličke crkve nakon Svetog pisma, pisana hrvatskim pismom”.
Još je dodao: “To je područje bilo žila kucavica tadašnjeg Hrvatskog kraljevstva. Na njemu je bio veliki broj hrvatskih katoličkih župa, samostana, Opatija Topusko, brojno stanovništvo, i brojni plemićki posjedi, luke, među njima i izuzetno važna izvozna luka Senj. Jedna važna dinamika koja je povezivala Sjever s Jugom Hrvatske”. Kako je na bečkom skupu ustvrdio prof. Patafta, “Hrvatska je stoljećima u srednjoeuropsko - mediteranskom prostoru bila aktivna sudionica europskih događanja, a ne samo pasivna primateljica. Bila je aktivni graditelj Mediterana i Srednje Europe. Ujedno su hrvatska identitetska pitanja u povijesti bila škakljiva i lomljiva. Napredak znanosti i nove metode dovode do novih istima, što je važno za identitetsku baštinu hrvatskog naroda”, naglasio je na skupu u Beču Patafta.
Prof. dr. Josip Jurčević je naglasio hrabrost autora, jer je svojim istraživanjem i knjigom promijenio pogled na svijet, te vratio povijest u njezin tijek. Naglasio je kako smo desetljećima i godinama pristajali da nam povijest pišu drugi. Evo što je još rekao prof. dr. Jurčević: „Dr. Mance je razbio teoriju da je „Misal po zakonu rimskog dvora“ tiskan u Veneciji, teza koja se je uzela kao gotova stvar iako nije postojao niti jedan dokaz za tu tezu. Sve to mu je zvučalo neznanstveno i počeo je istraživati i proučavati. izveo je mnoge hrabre, uvjerljive i argumentirane zaključke i dokaze da je kosinjska tiskara prva hrvatska tiskara, iz koje je izašla i prva hrvatska knjiga i to na hrvatskom pismu, glagoljici. A tada ni veliki i etablirani narodi u Europi nisu imali svoje pismo. Bilo je to I unikatno opće civilizacijsko postignuće Hrvata i njihov identitetski dragulj”. - riječi su prof. dr. Jurčevića.
Izgradnja akumulacijskog jezera znači uništavanje hrvatskog identiteta
“Bila je to kulturološka i civilizacijska prekretnica, koja pokazuje visoku razinu uređenosti hrvatskog društva u zapadnim krugovima”, rekao je Jurčević, naglasivši: „Kosinjska tiskara, zanimljiva je ne samo kao početak tiskarstva nego i stožer hrvatskog identiteta”. U tom kontekstu naš sugovornik se je osvrnuo i na povijesni značaj Like i projekt HES Kosinj koji pretpostavlja izgradnju akumulacijskog jezera i potapanja Kosinjske doline. Uslijedio je ironičan upit: “Radi li se to iz neznanja ili zbog planskog uništavanja hrvatskog identiteta?” I uz konstataciju da se Kosinj na kartama u to vrijeme “više spominje nego cijela Hrvatska”.
Dr. Ivan Mance, autor knjige “Kosinjska tiskara”, rekao je na skupu u Beču da Kosinj nikada nije bio u bivšoj Jugoslaviji prihvaćen kao mjesto tiskanja prve knjige. Alternativno se je navodilo osam različitih lokacija tiskanja prve hrvatske knjige. Od Venecije, Rima, Senja, Kosinja i Modruša do Roča u Istri, Izole u Istri, i Istri općenito. Još je rekao: “Nakon mnogih proučavanja, jedini je Kosinj ispunjavao tablicu da je imao pozitivne rezultate, a svi ostali samo su imali prazne pretpostavke”, istakao je Mance. napomenuo je kako u prvoj tiskanoj knjizi dolaze slijepi otisci, tisak bez boje. “Prvi hrvatski tiskar koji je radio na tiskanju „Misala po zakonu rimskoga dvora“ bio je rođeni Kosinjanin, Ambroz Kacitić od plemena Kolunića, koji je ostavio svoj potpis i druge informacije u svim slijepim otiscima koji dolaze u hrvatskom Prvotisku”, rekao je dr. Mance i sam oduševljen da je uz pomoć informatičke znanosti i njenih instrumenata uspio dešifrirati vješto skrivene, ali za rezultat njegovog istraživanja, izuzetno važne informacije. A one ostaju u vrijednoj knjizi.
Također je autor knjige zahvalio prof. Zvonimiru Kulundžiću, književniku iz Osijeka, koji je prvi promovirao Kosinj 1960. godine u svojoj knjizi “Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskoga juga”, iznijevši tezu da je prva hrvatska knjiga tiskana u Kosinju, zbog čega je imao ogromnih problema. “Kulundžićeva otkrića bila su mi novi poticaj”, rekao je dr. Mance, koji je u novije vrijeme detaljno obradio sve aktualne teze o prvoj hrvatskoj tiskari i utvrdio da je grad Kosinj najizgledniji lokalitet prve hrvatske tiskare. Tome u prilog govori i “Svjetska karta širenja tiskarske umjetnosti “ Helmuta Pressera, voditelja Gutenbergovog muzeja u Mainzu, koji ju je izradio sa svojim stručnim timom 1962. godine, a na kojoj je ucrtan i Kosinj datiran s godinom 1483.
“Kosinj dolazi na čak 225 povijesnih karti od prvog prikaza na kartama 19. stoljeća. I ne postoji grad ili mjesto u Hrvatskoj koje je prikazano na tako velikom broju povijesnih karti. Osim toga, pišući moju knjigu Kosinjska tiskara, u svom sam istraživanju i povijesno, informacijskoj i kartografskoj studiji koristio čak 790 izvora literature, što pisanih što digitalnih, kao gotovo nitko meni poznat dosad kako bi svojim argumentima i svojom metodologijom bio uvjerljiv i uspješan”, istakao je dr. Mance.
Valja naglasiti sa se dr. Ivan Mance, rođen 1975. godine u Zagrebu, problematikom hrvatske tiskare bavi posljednjih 17 godina. Kosinj i kosinjska tiskara postali dio njegovog identiteta, jer mu je pokojni otac Drago Mance bio rođeni Kosinjanin. pa je kao dijete ljeta provodio kod bake Rože u Gornjem Kosinju. Za svoju u Beču promoviranu knjigu o kosinjskoj tiskari je rekao kako mu je važno da ona “dopre do što više čitatelja i znanstvenika” ne samo u Hrvatskoj nego i izvan njenih granica, te je stoga već prevedena na engleski jezik i uskoro će biti tiskana.
Kroz izuzetno zanimljivo povijesno-znanstveno večer, to važno događanje u Beču vrlo profesionalno je vodio dr. Franjo Pajrić, iz Koljnofa u Mađarskoj. Stoga je za očekivati da će sljedeća inozemna destinacija za promociju ove knjige biti Šopron u Mađarskoj, gdje u samom gradu kao i okolici žive brojni gradišćanski i ostali Hrvati. Svečanu promociju je svojim glazbenim nastupom uveličao među austrijskim Hrvatima omiljeni kantautor Josip Čenić, vođa „Dubrovačkih kavaljera“ iz Beča.
Ova reprezentativna knjiga i uvjerljivi autor u svom argumentiranju, kao i reprezentativni znanstvenici izlagači ove ne baš jednostavne, ali za Hrvate i njihov identitet važne materije, oduševili su Bečane. Predstavljanje se nastavilo neformalnim druženjem i razgovorom. Gosti iz Zagreba sljedećeg su dana promovirali knjigu “Kosinjska tiskara” i u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Beču na čijem je čelu fra Josip Koren. Bilo je to između nedjeljnih svetih misa u predvorju Hrvatske crkve Am Hof u Beču.
Idejni začetnik promocije “Kosinjske tiskare” Ivana Mancea u austrijskom glavnom gradu, a to sbakako valja naglasiti, bio je hrvatski novinar u Austriji Ivan Župa, koji je vodio i program predstavljanja knjige i razgovor sa znanstvenim timom iz Hrvatske u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Beču. Glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču Gabriela Novak Karral zahvalila je Ivanu Župi što je potaknuo organizaciju ove, kako je rekla, “većini nepoznate, ali zanimljive i važne povijesne teme”. Ivan Župa je zamolio Gradišćanske hrvate da na neki način zaustave potapanje tog za povijest važnog područja prepunog značenja.
