Postignut je sporazum sa šest banaka koje vode postupke i postupke protiv Hrvatske na međunarodnim i domaćim sudovima. U četiri postupka suspenzija dolazi odmah, zaustavljajući sve procese. Jasno smo pokazali da ova Vlada gleda i vidi svoj rad i želi ulaganja koja će generirati gospodarsku aktivnost, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je na konferenciji za novinare o arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova povezanih s konverzijom zajmova u CHF da pravni postupci banaka protiv Hrvatske pred međunarodnim i domaćim sudovima dugo traju , uzrokuju značajne financijske učinke troškovi odvjetnika i stručnjaka."S druge strane, ti procesi imaju neizvjestan ishod, bez obzira na sve argumente koje su podnijele obje strane. Arbitražni postupak također ima reputacijski učinak ", rekao je.Trinaest tužbi protiv Hrvatske podneseno je pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Washingtonu."Sve ovo vrijeme nas zastupa Državno odvjetništvo, vodimo dijalog i oni imaju konstruktivan pristup. Ovaj dijalog identificirao je zajedničke značajke postupka. Stoga smo otvorili put za razgovore s bankama o tome kako pronaći izvanparnično rješenje za sporove ", izvijestila je zamjenica premijera.Dodao je da dugovječnost i financijski učinci takvih sporova nikoga ne zanimaju.
„Otvorili smo put kvalitetnom dijalogu koji traje sve ove godine. U međuvremenu je bilo nekih učinaka koji nisu bili niti potpuno predvidljivi niti željeni, poput koronske krize ili dva razorna potresa u Hrvatskoj. Bilo je nekih stvari koje smo priželjkivali i na kojima smo radili, poput daljnjeg usklađivanja s europskom direktivom i procesa prema uvođenju eura ", rekao je Marić.
U četiri postupka suspenzija odmah slijedi.Podpredsjednik
vlade Marić izvijestio je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, pred domaćim sudovima i onima koji još nisu pokrenuli takve postupak.
"Važno je reći da se na temelju ovog sporazuma suspenzija događa odmah u četiri postupka, odnosno zaustavljanju svih postupaka i procesa. Tribunal ima svoje postupke koji traju određeno vrijeme, u okviru kojih je potrebno izvršiti sve korake, a nakon kojih slijedi trajno odricanje od arbitražnog postupka i mogućih budućih sporova ", rekao je Marić, dodavši da je suspenzija stupio na snagu.od tog trenutka nema radnji i aktivnosti, dakle nema dodatnih troškova.
Izvijestio je da postignuti sporazum nema financijske obveze za državni proračun.
Dijalog s bankama i kreditnim institucijama tijekom cijelog je vremena bio konstruktivan. "Također im zahvaljujem što su prepoznali napore koje je Vlada činila tijekom godina na poboljšanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, stvarajući sve dodatne i poboljšane uvjete za poticanje ulaganja svih vrsta", rekao je.Istaknuo je da su sve vladine mjere horizontalne prirode. "Primjenjuju se jednako na sve", dodao je.Govoreći o procesu, Marić je rekao da je tim sporazumom otklonjena potencijalna obveza državnog proračuna u iznosu od najmanje 2,5 milijarde kuna.Do sada je Hrvatska platila 127 milijuna kuna za troškove suda, odvjetnika i stručnjaka u četiri slučaja pred Međunarodnim sudom pravde za rješavanje investicijskih sporova.
"Ovim sporazumom sve se zaustavlja, odnosno nema više dodatnih radnji temeljenih na tim procesima što se tiče šest banaka. Za dvije banke postupak se nastavlja, nastavit ćemo dijalog s tim bankama i vidjeti hoćemo li uspjeti sklopiti ovu vrstu sporazuma u razdoblju koje je pred nama ", naglasio je.
Banke su prepoznale rad Vlade na poboljšanju poslovnog okruženja
Novinare je zanimalo zašto su banke pristale na sporazum. Marić je odgovorio da su prepoznati napori na stvaranju i poboljšanju poslovnog okruženja kroz različite oblike horizontalnog pristupa.
"Istodobno, daljnje usklađivanje našeg zakonodavstva s pravilima, direktivama i standardima Europske unije općenito, kao i korak dalje u smislu uvođenja eura. Banke su prepoznale da su u okviru naših mogućnosti i svega što smo učinili poboljšani uvjeti i poslovno okruženje te da smo poslali jasan signal da su ulaganja svih vrsta u Hrvatsku više nego dobrodošla ", rekao je.U vezi s bankama s kojima je postignut dogovor, Marić je naveo da su to Zagrebačka banka, PBZ, Sberbank, Erste, Raiffeisen i OTP banka."Sporazum ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku", rekao je potpredsjednik vlade Marić.
Na pitanje novinara s kojim dvjema bankama nije postignut dogovor, Marić je odgovorio da su to Addiko banka i Societe Generale.
"Postupak se nastavlja, ali još uvijek smo otvoreni za razgovore", dodao je.
Dodao je da je sporazum s bankama značajan reputacijski korak naprijed za Hrvatsku, kao i potvrda vladavine prava, odnosa s investitorima i dobar poziv za ulaganje u Hrvatsku.
Upitan jesu li dogovorene izmjene zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i što će promjene značiti za poslodavce i kakva će biti članarina u budućnosti, Marić je rekao da će danas popodne biti sastanak parlamentarne većine, nakon kojeg će više treba znati.
17.000 samoposlužnih uređaja postalo je dijelom fiskalizacije
Upitan kako izgleda novo uvedena fiskalizacija samoposlužnih uređaja, poput strojeva za mužnju i strojeva za jaja, napomenuo je da je dvogodišnje pripremno razdoblje gotovo i da je 17 000 samoposlužnih uređaja postalo dijelom fiskalizacija. Cilj je, rekao je, uvesti red u taj segment, ali bez dodatnih troškova. Istaknuo je da fiskalizacija samoposlužnih uređaja ne znači izdavanje računa, već povezivanje softvera u aparatima s Poreznom upravom.
Kako je naveo, tijekom siječnja ukupan iznos računa koji su podvrgnuti fiskalizaciji opao je za 10 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok trgovina na malo, posebno prehrambenih proizvoda, uopće nije pala, a u ugostiteljstvu i turizmu pad je veći od 70 posto, ali nisu svi prošli isto, jer restorani imaju mogućnost dostave, pa su kapi manje nego u kafićima.
Komentirajući prosvjed ugostitelja koji za sutra organizira Udruga Glas poduzetnika, zahtijevajući ublažavanje epidemioloških mjera i otvaranje objekata, rekao je da svatko ima legitimno pravo reći što ima, pogotovo ako zakon i epidemiološke mjere poštovane.državne mjere.
"Naš je dijalog kontinuiran. Svi smo svjesni da su okolnosti kakve jesu", rekao je Marić dodajući kako Hrvatska trenutno ima najblaže epidemiološke mjere.
"Trendovi su dobri i treba ih nastaviti kako bi se pripremili turizam i gospodarstvo općenito", rekao je.
Do sada je zaprimljeno 2.618 zahtjeva poduzetnika za naknadu fiksnih troškova u kunama. Još je jednom pozvao porezne obveznike, poduzetnike, obrtnike i sve koji su zabilježili pad prihoda iznad 60 posto da podnesu zahtjev Poreznoj upravi."Osigurali smo sredstva i želimo, kao što smo rekli, pokriti dio ili sve fiksne troškove", rekao je Marić.
Izjavio je da se očekuje veći broj zahtjeva za naknadu fiksnih troškova, a procijenjeno je da će mjesečni iznos za naknadu tih troškova biti oko 250 milijuna kuna.
Mjera naknade fiksnih troškova poduzetnicima produžena je i za siječanj. Kako je rekao, sam izračun naknade ne mijenja se puno, ali prihvaća se argument poduzetnika da više nemaju likvidnost, da prvo mogu platiti račune, a zatim tražiti naknadu.
Poduzetnici čiji je rad obustavljen odlukom Stožera civilne zaštite i čiji su prihodi pali za više od 60 posto imaju pravo na naknadu svih ili dijela svojih fiksnih troškova, a oni s padom dohotka od 60 do 90 posto do kompenzacije s padom prihoda od više od 90 posto, fiksni troškovi u cijelosti se nadoknađuju.Novost mjere za siječanj u odnosu na mjeru za prosinac 2020. je da su poduzetnici dužni platiti račune u roku od osam dana od isplate naknade, ako to nisu učinili prije prijave. Također, mjesečni trošak koji treba nadoknaditi uključuje mjesečni trošak softvera za fiskalizaciju.
Poduzetnici podnose zahtjev za naknadu dijela ili svih fiksnih troškova za siječanj 2021. Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem eTax sustava od 15. veljače 2021. do 15. ožujka 2021.
Izvor: Vlada / Hina
„Otvorili smo put kvalitetnom dijalogu koji traje sve ove godine. U međuvremenu je bilo nekih učinaka koji nisu bili niti potpuno predvidljivi niti željeni, poput koronske krize ili dva razorna potresa u Hrvatskoj. Bilo je nekih stvari koje smo priželjkivali i na kojima smo radili, poput daljnjeg usklađivanja s europskom direktivom i procesa prema uvođenju eura ", rekao je Marić.
U četiri postupka suspenzija odmah slijedi.Podpredsjednik
vlade Marić izvijestio je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, pred domaćim sudovima i onima koji još nisu pokrenuli takve postupak.
"Važno je reći da se na temelju ovog sporazuma suspenzija događa odmah u četiri postupka, odnosno zaustavljanju svih postupaka i procesa. Tribunal ima svoje postupke koji traju određeno vrijeme, u okviru kojih je potrebno izvršiti sve korake, a nakon kojih slijedi trajno odricanje od arbitražnog postupka i mogućih budućih sporova ", rekao je Marić, dodavši da je suspenzija stupio na snagu.od tog trenutka nema radnji i aktivnosti, dakle nema dodatnih troškova.
Izvijestio je da postignuti sporazum nema financijske obveze za državni proračun.
Dijalog s bankama i kreditnim institucijama tijekom cijelog je vremena bio konstruktivan. "Također im zahvaljujem što su prepoznali napore koje je Vlada činila tijekom godina na poboljšanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, stvarajući sve dodatne i poboljšane uvjete za poticanje ulaganja svih vrsta", rekao je.Istaknuo je da su sve vladine mjere horizontalne prirode. "Primjenjuju se jednako na sve", dodao je.Govoreći o procesu, Marić je rekao da je tim sporazumom otklonjena potencijalna obveza državnog proračuna u iznosu od najmanje 2,5 milijarde kuna.Do sada je Hrvatska platila 127 milijuna kuna za troškove suda, odvjetnika i stručnjaka u četiri slučaja pred Međunarodnim sudom pravde za rješavanje investicijskih sporova.
"Ovim sporazumom sve se zaustavlja, odnosno nema više dodatnih radnji temeljenih na tim procesima što se tiče šest banaka. Za dvije banke postupak se nastavlja, nastavit ćemo dijalog s tim bankama i vidjeti hoćemo li uspjeti sklopiti ovu vrstu sporazuma u razdoblju koje je pred nama ", naglasio je.
Banke su prepoznale rad Vlade na poboljšanju poslovnog okruženja
Novinare je zanimalo zašto su banke pristale na sporazum. Marić je odgovorio da su prepoznati napori na stvaranju i poboljšanju poslovnog okruženja kroz različite oblike horizontalnog pristupa.
"Istodobno, daljnje usklađivanje našeg zakonodavstva s pravilima, direktivama i standardima Europske unije općenito, kao i korak dalje u smislu uvođenja eura. Banke su prepoznale da su u okviru naših mogućnosti i svega što smo učinili poboljšani uvjeti i poslovno okruženje te da smo poslali jasan signal da su ulaganja svih vrsta u Hrvatsku više nego dobrodošla ", rekao je.U vezi s bankama s kojima je postignut dogovor, Marić je naveo da su to Zagrebačka banka, PBZ, Sberbank, Erste, Raiffeisen i OTP banka."Sporazum ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku", rekao je potpredsjednik vlade Marić.
Na pitanje novinara s kojim dvjema bankama nije postignut dogovor, Marić je odgovorio da su to Addiko banka i Societe Generale.
"Postupak se nastavlja, ali još uvijek smo otvoreni za razgovore", dodao je.
Dodao je da je sporazum s bankama značajan reputacijski korak naprijed za Hrvatsku, kao i potvrda vladavine prava, odnosa s investitorima i dobar poziv za ulaganje u Hrvatsku.
Upitan jesu li dogovorene izmjene zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i što će promjene značiti za poslodavce i kakva će biti članarina u budućnosti, Marić je rekao da će danas popodne biti sastanak parlamentarne većine, nakon kojeg će više treba znati.
17.000 samoposlužnih uređaja postalo je dijelom fiskalizacije
Upitan kako izgleda novo uvedena fiskalizacija samoposlužnih uređaja, poput strojeva za mužnju i strojeva za jaja, napomenuo je da je dvogodišnje pripremno razdoblje gotovo i da je 17 000 samoposlužnih uređaja postalo dijelom fiskalizacija. Cilj je, rekao je, uvesti red u taj segment, ali bez dodatnih troškova. Istaknuo je da fiskalizacija samoposlužnih uređaja ne znači izdavanje računa, već povezivanje softvera u aparatima s Poreznom upravom.
Kako je naveo, tijekom siječnja ukupan iznos računa koji su podvrgnuti fiskalizaciji opao je za 10 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok trgovina na malo, posebno prehrambenih proizvoda, uopće nije pala, a u ugostiteljstvu i turizmu pad je veći od 70 posto, ali nisu svi prošli isto, jer restorani imaju mogućnost dostave, pa su kapi manje nego u kafićima.
Komentirajući prosvjed ugostitelja koji za sutra organizira Udruga Glas poduzetnika, zahtijevajući ublažavanje epidemioloških mjera i otvaranje objekata, rekao je da svatko ima legitimno pravo reći što ima, pogotovo ako zakon i epidemiološke mjere poštovane.državne mjere.
"Naš je dijalog kontinuiran. Svi smo svjesni da su okolnosti kakve jesu", rekao je Marić dodajući kako Hrvatska trenutno ima najblaže epidemiološke mjere.
"Trendovi su dobri i treba ih nastaviti kako bi se pripremili turizam i gospodarstvo općenito", rekao je.
Do sada je zaprimljeno 2.618 zahtjeva poduzetnika za naknadu fiksnih troškova u kunama. Još je jednom pozvao porezne obveznike, poduzetnike, obrtnike i sve koji su zabilježili pad prihoda iznad 60 posto da podnesu zahtjev Poreznoj upravi."Osigurali smo sredstva i želimo, kao što smo rekli, pokriti dio ili sve fiksne troškove", rekao je Marić.
Izjavio je da se očekuje veći broj zahtjeva za naknadu fiksnih troškova, a procijenjeno je da će mjesečni iznos za naknadu tih troškova biti oko 250 milijuna kuna.
Mjera naknade fiksnih troškova poduzetnicima produžena je i za siječanj. Kako je rekao, sam izračun naknade ne mijenja se puno, ali prihvaća se argument poduzetnika da više nemaju likvidnost, da prvo mogu platiti račune, a zatim tražiti naknadu.
Poduzetnici čiji je rad obustavljen odlukom Stožera civilne zaštite i čiji su prihodi pali za više od 60 posto imaju pravo na naknadu svih ili dijela svojih fiksnih troškova, a oni s padom dohotka od 60 do 90 posto do kompenzacije s padom prihoda od više od 90 posto, fiksni troškovi u cijelosti se nadoknađuju.Novost mjere za siječanj u odnosu na mjeru za prosinac 2020. je da su poduzetnici dužni platiti račune u roku od osam dana od isplate naknade, ako to nisu učinili prije prijave. Također, mjesečni trošak koji treba nadoknaditi uključuje mjesečni trošak softvera za fiskalizaciju.
Poduzetnici podnose zahtjev za naknadu dijela ili svih fiksnih troškova za siječanj 2021. Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem eTax sustava od 15. veljače 2021. do 15. ožujka 2021.
Izvor: Vlada / Hina
