Premijer Andrej Plenković predstavio je rad i zaključke Europskog vijeća 2020. u Hrvatskom saboru.
Premijerov govor donosimo u cijelosti:
„Poštovani predsjednice Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupnici,
prošla je godina bila izuzetno izazovna, nepredvidljiva i teška u svakom pogledu. Ušli smo u nju puni nade i optimizma, spremni predstaviti Hrvatsku svijetu kao zemlju koja s ponosom preuzima kormilo najuspješnijeg političkog projekta u povijesti - Europske unije. Ali povijest je za sve nas imala druge planove.
Čitav svijet pogodila je pandemija koronavirusa koja je odnijela mnogo života, nanijela ogromnu štetu farmama i iz temelja promijenila način na koji živimo i poslujemo. Nas u Hrvatskoj dodatno su pogodila dva katastrofalna potresa, prvo onaj u Zagrebu u ožujku, zatim pred Novu godinu i ovaj u Sisačko-moslavačkoj županiji i dio susjednih.
Sve su to izazovi kojih se ne sjećamo, a koji su nas stavili na najveći ispit, ali i koji su iz nas izvukli najbolje: hrabrost i požrtvovnost zdravstvenih djelatnika, solidarnost i briga za brojne volontere, veliko srce i visok stupanj odgovornosti naših sugrađana. U ovim teškim vremenima, sve su to razlozi za optimizam i još jaču vjeru u Hrvatsku i u snagu duha hrvatskog naroda, čije je jedinstvo i zajedništvo u potrebi možda najtrajnije obilježje našega naroda kroz povijest.
Ojačana pozicija Hrvatske na međunarodnoj sceni
Dame i gospodo,
Unatoč svim tim nedaćama, pa čak i globalnim izazovima, pozicija Hrvatske na međunarodnoj sceni je ojačana. Veliki razlog tome je naše članstvo u Europskoj uniji. Godina iza nas pokazala nam je sve prednosti pripadnosti velikom i snažnom bloku zemalja s kolektivnim mehanizmima odgovora i zaštite.
Nakon prvog potresa u Zagrebu, Hrvatska je od Fonda solidarnosti Unije dobila 683 milijuna eura kao pomoć za obnovu uništenog i oštećenog grada, što je dosad najveći iznos pomoći iz ovog fonda po stanovniku u zemlji. Još razorniji potres kod Petrinje, Siska i Gline zasigurno će dobiti odgovarajuću pomoć, što je već najavio i europski povjerenik Janez Lenarčič koji je s potpredsjednicom Europske komisije Dubravkom Šuicom obišao područja zahvaćena potresom.U ovoj situaciji Hrvatska nije sama i može računati na mnogo prijatelja. Svi europski čelnici i mnogi dužnosnici poslali su nam poruke podrške i izrazili spremnost za pomoć. Unutar Unije aktivirani su krizni i drugi mehanizmi osmišljeni za pružanje brze i solidarne pomoći. Podnijeli smo zahtjev za potporu iz svih ostalih dostupnih fondova.
U suradnji s Komisijom radimo na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iz kojeg ćemo moći povući dodatna sredstva iz posebnog instrumenta "EU sljedeće generacije".
Zahvalni smo na svakoj dosadašnjoj podršci i konkretnoj pomoći, a to je praktično 30 zemalja s konkretnom potporom
Također zahvaljujemo iseljenicima iz cijelog svijeta na svoj financijskoj pomoći koju su prikupili i poslali područjima pogođenim potresima, a sve će to pridonijeti bržoj obnovi devastiranih područja, sela i gradova.
Cjepivo - najučinkovitije oružje u borbi protiv pandemije
Moramo se u ovom trenutku sjetiti samog početka pandemije, nešto manje od godinu dana od danas. Tada je Hrvatska bila u ulozi predsjedatelja Vijeća, promptno smo reagirali, aktivirali sve nadležne mehanizme koordinacije između država članica. U izuzetno kratkom vremenskom razdoblju pružili smo učinkovitiju i fleksibilniju potporu iz europskih fondova svim članicama. poduzetnici i građani, uključujući Hrvatsku.
Cjepivo, najučinkovitije oružje u borbi protiv pandemije, nabavljeno je i distribuirano zajedno. Hrvatska je s cijepljenjem protiv koronavirusa započela odmah nakon Božića, kao i ostale članice Unije, s dobrom početnom stopom cijepljenja za koju se nadamo da će se pojačati.
Europska unija, a preko nje i Hrvatska kao država članica, osigurala je dovoljan broj cjepiva za sve naše građane.Također koristim ovu priliku da pozovem sve na cijepljenje i da mislim na druge.
Jer samo ćemo masovnim cijepljenjem postići otpor velikog broja stanovnika, pa virus više neće imati na koga da se širi, što znači da će epidemija splasnuti.
U Hrvatskoj je kao gospodarstvu koje je usredotočeno na turizam cijepljenje važno iz financijskih i razvojnih razloga.
Sastanci Europskog vijeća 2020.
Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o sastancima Europskog vijeća 2020. godine. Ukupno je održano pet sastanaka. Ovo je Izvješće - dobili ste i pisano Izvješće - svih sastanaka koji su se održali, ali napomenuo bih da je nakon tog fizičkog sastanka koji smo imali u veljači u Bruxellesu došlo do zastoja i pauze do sredine srpnja zbog epidemije u smislu održavanja fizičkih sastanaka.
Hrvatsko je predsjedništvo organiziralo i niz neformalnih ministarskih video konferencija i drugih sastanaka Vijeća. O tome je svestrano izvijestio ministar vanjskih i europskih poslova kada smo izvještavali o našem sjedanju, a
najčešće teme bile su pandemija, višegodišnji financijski okvir i plan oporavka.Uz odgovor na krizu izazvanu pandemijom, najvažnije postignuće protekle godine je i proračunski sporazum. Taj je paket dogovoren u srpnju, sjećate se, bilo je to dan ili dva prije konstituiranja ovog saziva Parlamenta.
Za Hrvatsku je ovaj sporazum bio posebno važan, dobar, povoljan i izdašan. Dolazi u pravo vrijeme s obzirom na okolnosti i upravo bi nam ti financijski instrumenti trebali pomoći da krenemo putem socijalnog i ekonomskog oporavka.
Tema klimatskih promjena
Europsko je vijeće ove godine u nekoliko navrata raspravljalo i o važnoj globalnoj temi, koja je tema klimatskih promjena.
Utvrdili smo da do 2030. godine moramo smanjiti emisiju stakleničkih plinova na razini Europske unije za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.
To je važno za postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050. i njezinu održivu budućnost u korist novih generacija, kao i za naš zajednički doprinos globalnim ciljevima i provedbi Pariškog sporazuma.
U listopadu smo razgovarali o jedinstvenom tržištu, industrijskoj politici i digitalnoj tranziciji, koja zajedno sa zelenom tranzicijom postaje ključni prioritet Unije u sljedećem višegodišnjem razdoblju.
Sve su to područja koja otvaraju velike mogućnosti za ubrzanje našeg gospodarskog razvoja, kao i priliku da ih maksimalno iskoristimo.
Što se tiče vanjskih odnosa, ključne su teme ove godine bili odnosi s Turskom, posebno aktivnosti bušenja podmorja u istočnom Mediteranu, situacija u Bjelorusiji, Kini, Nagorno-Karabahu, južnom susjedstvu, odnosi između Unije i Afrike i, u konačnici, loša vanjskopolitička pitanja - odnosi sa Sjedinjenim Državama.
Sve su ove rasprave pokazale visoku razinu koherentnosti stavova na polju vanjske politike. I unatoč razumljivim razlikama u nekim početnim pogledima, napokon smo pokazali da smo u mogućnosti pronaći zajednički nazivnik 27 zemalja i poslati jedinstvene poruke Uniji.
O hrvatskom predsjedanju
Kad je riječ o hrvatskom predsjedanju, spomenuo bih i da je jedan od naših ključnih sastanaka bio summit u Zagrebu, 20 godina nakon tog prvog sastanka. Iako u video obliku, poslao je važne poruke o važnosti procesa proširenja, snažnoj hrvatskoj politici potpore svojim susjedima, posebno Bosni i Hercegovini, i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda.
Tamo su tijekom našeg predsjedanja donesene važne odluke o otvaranju pregovora s Albanijom i sjevernom Makedonijom, kao što znate, usvojena je nova metodologija pristupnih pregovora, koraci su poduzeti na samom početku novog Povjerenstva.
S tim u vezi, očekujemo da će upravo putem kojim je krenula Hrvatska nastaviti sadašnje portugalsko predsjedanje.
Održali smo sastanak sa zemljama Istočnog partnerstva, željeli smo zadržati fokus na ovih šest zemalja sa svim razlikama i problemima koji postoje među njima.
12,7 milijardi eura za sedam godina
Kada je riječ o Višegodišnjem financijskom okviru, jutros sam rekao da za sedam godina imamo na raspolaganju 12,7 milijardi eura. O kohezijskoj politici - 8,04 milijarde eura, izravnim plaćanjima - 2,32, ruralnom razvoju - 1,9.Uz dodatna sredstva koja će moći imati koristi od različitih programa i instrumenata Unije - za ribarstvo, pravičnu tranziciju, unutarnju sigurnost i migracije, istraživanje i razvoj.
To je rezultat našeg intenzivnog zagovaranja hrvatskih interesa koje je trajalo mjesecima. U osnovi je ovaj postupak započeo u svibnju 2018. godine, kada je Junckerova komisija izašla s ključnim komunikacijskim okumentima o ovom sedmogodišnjem proračunu.
Inzistirali smo na važnosti demografske obnove, sjećate se još u veljači uspjeli smo obilježiti hrvatsku poziciju jer je taj problem egzistencijalan, i zato je važno da u novoj NUTS-2 podjeli statističkih regija u kojoj Hrvatska ima panonsku Hrvatsku, a to je onaj dio u kojem inzistiramo da moramo napraviti iskorake. Možemo biti zadovoljni jer su prepoznate naše specifičnosti i potrebe.
Također, pomalo zaboravljamo da je nacionalna stopa sufinanciranja za koheziju ostala na 15%. Podsjetit ću vas da je početni prijedlog Povjerenstva bio sufinanciranje od 25%, što bi bio vrlo zahtjevan zadatak za zemlju poput Hrvatske u smislu nacionalnog doprinosa.
Također smo zadržali pravilo provedbe N + 3, a to je da se projekti mogu provoditi od godine koja započinje još tri godine. I ovdje je početni prijedlog bio N + 2, tako da ne samo da smo postigli velike novčane iznose, već smo istovremeno omogućili apsorpciju tempom koji je primjeren dobro uspostavljenim institucijama i tijelima.
Ukupna sedmogodišnja uplata Hrvatske u europski proračun iznosit će 661 milijun eura godišnje, odnosno 4,6 milijardi eura u razdoblju koje predstoji. To je višestruko manje od ukupnog iznosa europskih fondova koje će Hrvatska koristiti.
To je još jedan pokazatelj blagodati našeg članstva u Uniji.Hrvatski sabor - na čemu vam zahvaljujem i moramo ga još malo emancipirati - na prijedlog Vlade usvojio je Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, 18. prosinca prošle godine. Hrvatska je prva od 27 država članica koja je ovu odluku potvrdila putem Hrvatskog sabora, odnosno Sabora. Mnoge zemlje još nisu ni započele postupak, a neke neće proći parlamentarni put. I ovdje smo dali signal da vidimo aspekt prihodne strane europskog proračuna.
"EU sljedeće generacije"
Kada je riječ o instrumentu "EU sljedeće generacije", javnost zna da je taj instrument stvoren kako bismo svi mogli što prije izaći iz krize.Uz sedmogodišnji europski proračun dogovoren je i već spomenuti instrument "EU sljedeće generacije". Riječ je o 750 milijardi eura za Europsku uniju od 27 članica, od čega je 390 milijardi eura bespovratna sredstva, a 360 milijardi za kredite.Od toga se najveći iznos odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost - 672 milijarde eura. Bespovratna sredstva iznose 312 milijardi eura, a zajmovi 360 eura. Ciljevi Mehanizma su ublažavanje i uklanjanje posljedica krize, uz podršku reformskih procesa i izgradnju otpornosti.
Unutar tog paketa Hrvatska je dobila 9,6 milijardi eura, ima praktički 6 nepovratnih, a zajmovi iznose 3,6.S druge strane, važno je naglasiti da ovaj Mehanizam ne zahtijeva nacionalno sufinanciranje, a Hrvatska je postigla uspjeh prihvaćajući prijedloge za predujmove do 13% bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji će doći u Ministarstvo financija. 2021., u iznosu od 780 milijuna eura, samo da bi se iznos sredstava financirao kao predujam,što će rasteretiti državni proračun i osigurati sredstva za brzi početak provedbe reformi.Imajući na umu da Unija ima prvoklasni kreditni rejting, kamatna stopa na zajmove izuzetno je niska.
Također, želio bih još jednom napomenuti da se izrađuje naš Plan oporavka i otpornosti, angažirani su svi odjeli i razmjenjujemo dokumente s Europskom komisijom. To je vrlo opsežan dokument koji ima pet komponenata:
1. gospodarstvo
2. javna uprava, sudstvo i državna imovina;
3. obrazovanje, znanost i istraživanje;
4. tržište rada i socijalna zaštita;
5. Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava i inicijativa "Obnova zgrada od potresa".
Kroz sve komponente naš je prioritet više nego jasno ugrađen, a to je demografska revitalizacija.
Podsjetit ću vas da ovih 6 milijardi eura bespovratnih sredstava predstavlja oko 11% našeg BDP-a. Nijedna druga država članica Unije nema tako visok postotak, pa je važno to imati na umu.
Ove smo godine puno razgovarali o klimatskim promjenama, u kojima će ključ biti prioritet tzv Zeleni ekološki energetski prijelazi.
Stoga je posljednji sastanak Europskog vijeća, koji se održao u prosincu, pretvorio raspravu o klimi u čvrste ciljeve o kojima sam govorio na početku - imati održiv gospodarski rast, stvoriti radna mjesta u području zdravstva i okoliša.
To će u konačnici pridonijeti globalnoj konkurentnosti gospodarstva Unije promicanjem inovacija u zelenim tehnologijama.
Svjesni da će postizanje postavljenih ciljeva značiti značajna dodatna ulaganja, naglasili smo važnost mobilizacije javnog financiranja i privatnog kapitala.
Vijeće je također podsjetilo na ciljanje najmanje 30% ukupnih izdataka iz Višegodišnjeg financijskog okvira i paketa "Sljedeća generacija EU" na tzv. "Zelene" politike i "zeleni" projekti.
Zadovoljni smo onim što smo osigurali za desetljeće koje je pred nama.
Važno je da je ovaj dokument, Nacionalni program oporavka i otpornosti, u potpunosti kompatibilan s Nacionalnom strategijom razvoja, povezan sa Sporazumom o partnerstvu i posebnim programima koje ćemo pripremiti za sljedeći sedmogodišnji proračun.
Mi smo, kada sve zajedno analiziramo, sasvim zadovoljni. Zadovoljni smo onim što smo osigurali za desetljeće koje slijedi, zadovoljni smo prioritetima zelene i digitalne transformacije. Smatramo da su ta nova radna mjesta u budućnosti važna za prilagodbu Hrvatske na Četvrtu industrijsku revoluciju, za pozicioniranje zemlje uzimajući u obzir sve naše komparativne prednosti u smjeru razvoja koji je najbolji i za Hrvatsku i za Europu, sukladno globalnim okolnostima.
Spomenut ću da je krajem ove godine postignut konačni dogovor o tome kakvi će biti novi odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom, koje je prestalo biti član na početku našeg predsjedanja. Postignuti sporazum, uz vještinu zajedničkog pregovarača Michela Barniera, dobar je za države članice EU-a, iako je prema svim kriterijima i analizama, a s obzirom na duljinu članstva, Hrvatska bila najmanje pogođena izlaskom Velike Britanije iz Europske unije.
Razvijamo politiku suradnje i solidarnosti
Na kraju, ova je godina, koliko god bila teška, bila godina stvaranja poluge za Hrvatsku, poluge u smislu da se možemo osloniti na ono što nam daje članstvo u Europskoj uniji, bez obzira radi li se o gospodarskom razvoju ili obnovi od potresa. . Članstvo nas je učinilo sigurnijom, jačom zemljom, omogućilo nam je da osiguramo zaštitu nacionalnih interesa, ojačamo svoj suverenitet i razvijemo politiku suradnje i solidarnosti za naše građane, a to je u konačnici jedina važna i najvažnija stvar.
Stoga je Hrvatska, zahvaljujući trendovima koji su važni na europskoj razini, s onim što je radila Vlada, što je radio ministar sa suradnicima, svi odjeli, s mog stajališta u takvim okolnostima učinila najviše što je mogla. Ostaje žal što predsjedanje Vijećem nije realizirano u punini, javnosti i vidljivosti kako smo željeli i pripremali se. No, s obzirom na ono što smo osigurali za sljedećih 10 godina, možemo reći da je to dobra i kvalitetna naknada. Na nama je, u suradnji s Hrvatskim saborom, da nastavimo put koji smo započeli prošle godine.
Hvala vam."
IZVOR: VRH
