Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar ona je osoba koja je na početku ljeta pred skupom europarlamentaraca i u poruci svijetu glasno izjavila da se „u Gazi svakodnevno događa genocid“. Ovoga petka na skupu slovenske diplomacije u Ljubljani nije to htjela ponoviti na isti način, nego je okrenula smjer prema potrebi dijaloga – i to sa svima.
Predsjednica je poznata po izboru ideja koje nisu po volji velikim interesima, ali su bliže „običnim“ ljudima:
„Mi, koji u međunarodnim odnosima dajemo više na humanost i skrb za čovjeka nego na realizam i geopolitičko razmišljanje, očitujemo našu zabrinutost kamo ide svijet. U brojnim konfliktima, dramatičnim razlikama u razvoju, odsutnosti konsenzusa za borbu protiv krize zaštite prirode, najviše trpe mali ljudi, odnosno oni koji na rješavanje tih teškoća nemaju nikakva utjecaja“, rekla je slovenska predsjednica i zatim jasno signalizirala gdje se to danas konkretno događa:
„Ostajemo bez riječi pred tako grubim kršenjem međunarodnog prava koje pratimo u ruskoj agresiji na Ukrajinu te u groznom ubijanju i stradanju palestinskog naroda u Gazi, što ga čini izraelska vlada.“
Za sve to, kaže Pirc Musar, „nije nam svejedno i ne smije nam biti svejedno. Mi smo obećali da ćemo u Vijeću sigurnosti UN-a predstavljati sve članice UN-a, a ne samo one iz Europe. To smo činili i na to smo ponosni. Time dokazujemo da nam nije svejedno za budućnost međunarodnih odnosa, za multilateralizam, jer se u njemu dobro osjećaju sve države, za razliku od višepolarnog svijeta u kojem se dobro osjećaju samo velike sile“, kako kaže predsjednica „male“ Slovenije.
I kod drugih slovenskih političara, posebno kod voditelja slovenske delegacije u Vijeću sigurnosti Samuela Žbogara, čuli smo riječi o nasušnoj potrebi za većim ugledom i autoritetom UN-a, posebice Vijeća sigurnosti koje ograničava problem veta.
Nataša Pirc Musar zbog svoje aktivne uloge u vanjskoj politici Sloveniju vidi kao „glasnu zagovornicu ljudskih prava, mira i stabilnosti, ali prije svega Sloveniju vidi u aktivnoj suradnji u oblikovanju međunarodnog prava“, što se pokazalo u doprinosu Slovenije pri usvajanju savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde.
Predsjednica Slovenije jasno i jednostavno ukazuje na subjekte prednosti u svjetskim trendovima:
„Na normativnom području i vladavini prava te na ljudskim pravima i slobodama – to je Europa. U utakmici naoružavanja – najveća sila su SAD. Kada je riječ o znanosti i tehnologiji – to je Kina.“
Na pitanje gdje je tu mjesto Slovenije, Pirc Musar odgovara i za Sloveniju, ali i za druge slične države (po veličini i bogatstvu):
„Svaka pametna država mora znati razgovarati sa svim državama. Zanemariti tu činjenicu znači podcijeniti svoju vanjsku politiku i sposobnost diplomacije.“
Naravno, u današnjem vremenu to je još značajnije kada, kako kaže slovenska predsjednica, „međunarodna diplomacija prolazi kroz veliku krizu i nije u stanju postići dogovore o ključnim točkama civilizacije“, a to su očuvanje i zaštita prirodnog okoliša, sprječavanje agresorskog rata kakav doživljavamo u Ukrajini ili sustavno gaženje palestinskog naroda, što izraelska vlast vidi kao „legitimno sredstvo ratovanja“.
Govor predsjednice Pirc Musar bio je pun pitanja, ali i kritičnih odgovora, primjerice:
„Kamo je nestao dijalog, a dijalog jest srce i duša diplomacije? Kako to da diplomacija nije poželjna prije pobjede ili poraza između suprotnih strana u konfliktima?“
U zaključku tako cjelovitog govora slovenska predsjednica ipak je sročila glavne misli i svoje sugestije slovenskoj diplomaciji:
„Diplomacija jest temelj međunarodnih odnosa. Bez nje bi svijet bio još kaotičniji, konfliktan i nepredvidljiv. Svaki dan se pitam kako bismo mogli riješiti dva najveća konflikta. Prvi je u Europi – Ukrajina. Ako prepustimo drugima da pregovaraju za mir na europskom tlu, oni neće pregovarati u interesu EU-a. U Ukrajini diplomacija nije spriječila rat, ali ostaje ključna za traženje rješenja, jer bez diplomacije teško ćemo postići trajni mir. Spor između Izraela i Palestine traje više desetljeća. U pozadini vrlo ograničene diplomacije stoje interesi velesila, ali opet – jedini put do trajnog mira jest diplomatsko rješenje“, kaže Pirc Musar i zaključuje da i u tome Slovenija može pomoći.
Pitamo se – kako? Predsjednica Slovenije sa današnjim pogledom na svoje diplomate diljem svijeta kaže:
„To Slovenija s vašim znanjem zna i može i u to vjerujem.“
Treba reći da ovaj optimizam predsjednice ima temelje u aktualnoj politici Slovenije prema Izraelu. Slovenija u stradanju Palestine vrlo oštro kritizira Izrael i uvodi brojna ograničenja u gospodarskim i političkim odnosima s Izraelom, a među prvima je priznala Palestinu. Pa ipak, kao što je rečeno, i dalje je za dijalog. Možda je to i posredni savjet Ukrajini i Rusiji u pokušajima rješenja stanja ruske agresije: dijalog da, ali samo između izravno uključenih u konflikt.
U Ljubljani se očekivao ministar vanjskih poslova Ukrajine, ali je obolio pa je na ovom savjetovanju slovenske diplomacije sudjelovao u videorazgovoru na daljinu.
Evo što je rekao ukrajinski ministar Andrij Sibiha:
„Današnja noć terora u Ukrajini dokazuje da se Rusija podsmjehuje diplomatskim nastojanjima, pa i američkom predsjedniku Trumpu. Ruski imperijalistički napadi i dalje će se širiti ako ih ne zaustavimo. Potrebno je odmah postići primirje, osigurati potrebnu vojnu nazočnost pod vodstvom EU-a uz odgovarajuća jamstva te očuvanje europske perspektive Ukrajine. Hvala Sloveniji za pomoć i podršku, također i u povećanju pritiska na Rusiju i utvrđivanju odgovornosti Rusije za agresiju i ratne zločine. Slovenija svojim djelovanjem dokazuje da ima moćnu diplomaciju koja brani naše zajedničke vrijednosti“, rekao je šef ukrajinske diplomacije slovenskim diplomatima.
