Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj. Razgovarali su o nizu tema važnih za Hrvatsku i Europu, Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, predsjedanju RH Vijećem EU-a u 2020., gospodarskim trendovima u Hrvatskoj, procesu pristupanja u Schengenski prostor i eurozonu, kao i potpori Vladinim naporima o posebnom statusu Vukovara.
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da se Jean-Claude Juncker i kao luksemburški premijer čvrsto zalagao za Hrvatsku i ostvarenje njezinoga članstva u Europskoj uniji.
Jučer su se Plenković i Juncker sastali u Dubrovniku gdje su razgovarali o važnim projektima koji se sufinanciraju europskim sredstvima, prvenstveno o izgradnji Pelješkog mosta i dogradnji Zračne luke Dubrovnik.
„Predsjednik Europske komisije je dobio konkretan dojam kako europska sredstva i redistribucijska snaga europskoga proračuna mijenjaju Hrvatsku na bolje“, kazao je Plenković.
Današnji sastanak, dodao je, iskorišten je kako bi se dotakli niza važnih tema važnih za Hrvatsku i Europu.
„Istaknuli smo našu želju i ambiciju da se do kraja mandata Komisije predsjednika Junckera, do sredine ove jeseni, sa strane Komisije pozitivno evaluira napredak koji smo napravili u ispunjavanju kriterija za pristupanje Schengenskom prostoru“, rekao je predsjednik Vlade naglasivši kako je Hrvatska u tom pogledu učinila jako puno.
„Odmah nakon ulaska u Europsku uniju iskoristili smo prvih 120 milijuna eura, nakon toga još dodatnih 120 milijuna eura, Hrvatska jača svoju vanjsku granicu, unaprjeđuje policijsku suradnju sa susjednim zemljama i uvjereni smo da ćemo ispuniti i posljednje elementa koji su na stolu kako bi Europska komisija mogla donijeti pozitivnu ocjenu i uputiti prijedlog Vijeću", rekao je Plenković.
Gospodarski trendovi u Hrvatskoj dobri, Vlada nastavlja s provođenjem reformi
Druga tema bile su četiri preporuke Europske komisije za Hrvatsku, u okviru europskoga semestra. Izrazio je zadovoljstvo što je Komisija prepoznala napredak u mandatu ove Vlade te podsjetio da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, kao i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a rejting agencija Standard&Poor's vratila je Hrvatsku na investicijski kreditni rejting.
„Rast BDP-a u prvom kvartalu pokazuje da su trendovi dobri, ali predstoji još puno posla kojeg ćemo napraviti i to uz potporu korištenja našega članstva u Europskoj uniji“, poručio je premijer Plenković.
Istaknuo je posebnu važnost nastavka tijesnog dijaloga s Europskom komisijom u realizaciji strategije za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj, kazavši kako se radi o procesu koji će trajati nekoliko godina, a kako Hrvatska većinu kriterija ispunjava već sada.
„Ubrzano smanjivanje javnoga duga, puno brže nego u drugim zemljama, nam daje za pravo da ćemo te kriterije realizirati“, dodao je.
Plenković i Juncker razgovarali su i o pripremama za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020., usvajanju Strateškoga programa EU-a koji se treba usvojiti na Europskome vijeću do kraja ovoga mjeseca, politici proširenja te ambiciji Hrvatske da dogodine organizira summit s državama jugoistoka Europe.
U tom je kontekstu predsjednik Vlade istaknuo da je Hrvatskoj posebno važna Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja joj je najbliža te u kojoj su Hrvati konstitutivan narod.
Bilo je riječi i o drugim temama važnim za budućnost Europe, od Brexita do planova za sljedeće desetljeće u kontekstu lovljenja koraka s trendovima četvrte industrijske revolucije, digitalnim društvom i digitalnim gospodarstvom, korištenjem europskih fondova u demokratskoj revitalizaciji.
„Hrvatska je spremna graditi dobrosusjedske odnose sa svim svojim susjednim zemljama i raditi i dalje na jačanju svog međunarodnog položaja, upravo sada uoči šeste obljetnice članstva u Europskoj uniji, koje ćemo obilježiti 1. srpnja 2019.“, poručio je i zahvalio predsjedniku Junckeru na kontinuiranoj suradnji i potpori u svemu što je bitno za hrvatske interese unutar Europske unije.
EU će do 2020. u Hrvatsku kroz fondove uložiti 11,34 milijarde eura
Izrazivši zadovoljstvo sastancima s hrvatskim premijerom, predsjednik Juncker poručio je da ga fascinira europski put Hrvatske od njezinoga pristupanja Europskoj uniji.
„BDP se po stanovniku povećao za dva postotna boda godišnje, a gospodarstvo je poraslo za 15 posto od 2012. godine. To pokazuje da su Hrvati vrijedan narod te da se zemljom upravlja na egzemplaran način“, istaknuo je Juncker.
Europska će unija do 2020. u Hrvatsku kroz strukturne fondove uložiti ukupno 11,34 milijarde eura za poboljšanje životnog standarda svih hrvatskih građana.
Izrazio je žaljenje što tijekom hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom neće više biti predsjednik Europske komisije, ali i dodao da će Komisija učiniti sve u svojoj moći da prvo predsjedanje Hrvatske bude uspješno.
„Puno je posla pred nama kojeg moramo zajedno obaviti. Junckerov plan će generirati investicije u iznosu od milijarde eura i na taj će način podršku dobiti oko dvije tisuće malih i srednjih poduzeća“, dodao je.
Potpora razvoju Vukovara, ali i demografskim izazovima
Predsjednik Europske komisije osvrnuo se i na demografski problem u Hrvatskoj i kazao kako europski fondovi moraju biti iskorišteni da pomognu Hrvatskoj u, kako je rekao, demografskoj renesansi.
Dodao je kako se pripremaju dodatni programi koji će služiti upravo za rješavanje demografskog problema.
„Moramo dati veću potporu hrvatskoj Vladi u naporima za rekonstrukciju, obnovu i modernizaciju Vukovara“, poručio je.
Hrvatska u potpunosti spremna za ERM II, puna potpora i ulasku u Schengen
Također, Komisija će, dodao je, pomoći u tehničkom smislu pridruživanje Hrvatske europskom tečajnom mehanizmu II.
„Hrvatska je u potpunosti spremna da postane dijelom europskog tečajnog mehanizma, a kao bivšeg ministra financija zaista me impresionira brzina kojom je hrvatska unaprijedila svoje financijske karakteristike i rezultate i na tome moram čestitati ministru financija“, poručio je.
Jednako tako, izrazio je punu potporu Komisije Hrvatskoj u nastojanjima da postane članicom Schengenskog prostora izrazivši nadu da će pozitivna preporuka za priključenje prostoru slobode kretanja biti upućena Europskom vijeću još za mandata njegove komisije koji završava 31. listopada ove godine.
"Želim da tijekom mandata ove Europske komisije damo preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio schengenskog prostora", rekao je Juncker.
Što se tiče zapadnoga Balkana, predsjednik Juncker kazao je kako dijeli stajalište s hrvatskim premijerom Plenkovićem o europskoj perspektivi tih zemalja upozorivši da bi ukidanje te europske perspektive destabiliziralo regiju.
