Ponedjeljak, 2. ožujka 2026. - Koji su ključni elementi jačanja europske obrambene pripravnosti i kako se Hrvatska može pozicionirati u tom procesu - bile su glavne teme konferencije Nova era europske sigurnosti koju je u Zagrebu organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Na konferenciji su o europskim inicijativama, ali i pojedinačnim naporima država članica govorili Željana Zovko (HDZ, EPP), članica Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta, Anna Boda, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, Goran Basarac, predsjednik Uprave agencije Alan, Srđan Kovačević, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Orqa, Robert Barić, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Uvodno se okupljenima obratio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
Zastupnica Željana Zovko je predstavila nove inicijative EU-a u području obrane te je istaknula kako Hrvatska treba iskoristiti nove programe i mehanizme. „U interesu je hrvatske obrambene industrije i naše nacionalne sigurnosti da iskoristimo ovaj trenutak povećanih europskih ulaganja u obranu. Kroz zajedničke europske projekte hrvatske tvrtke mogu ostvariti veću vidljivost, snažniji pristup europskim tržištima i fondovima te dodatno ojačati svoje tehnološke i izvozne kapacitete. To je istodobno prilika za jačanje naših obrambenih sposobnosti, ali i za rast industrijskih kapaciteta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i stvaranje snažnije gospodarske dinamike u korist hrvatskih građana.“
U uvodnom obraćanju potpredsjednik Vlade Ivan Anušić je ustvrdio kako je Europa golema gospodarska sila koja je desetljećima ulagala u razne javne politike, ali ne i obranu, što se sada mijenja, ali - smatra on - nedovoljno brzo. Poručio je da EU hitno treba mijenjati način razmišljanja kada je riječ o vojnoj spremnosti te jačati svoje istočne i južne granice. Istaknuo je i kako bi baltičke države, Poljska, Rumunjska, Bugarska trebale imati poseban tretman u financiranju obrambene spremnosti budući da će možda biti „iduće iskušane“ kad je riječ o ekspanziji ruske agresije. Osvrnuo se i na hrvatsko susjedstvo te je rekao kako se Srbija godinama naoružava i raspolaže ozbiljnim ofenzivnim sustavima koji su izuzetno kompleksni i skupi. „Zašto to rade, neću spekulirati, ali mi ne smijemo to samo promatrati nego se moramo pripremati i zaštiti svoj prostor“, rekao je ministar.
Goran Basarac iz agencije Alan i Srđan Kovačević iz tvrtke Orqa govorili su o važnosti političke i administrativne potpore proizvođačima vojne opreme, kako na EU razini, tako i na nacionalnoj, a veleposlanica Anna Boda osvrnula se na švedska iskustva u razvoju obrambene industrije. Kazala je da je za Švedsku bila važna suradnja civilnog i vojnog sektora, privatne i javne sfere, ali i velikih i malih kompanija. Istaknula je i kako je rasprava o obrambenoj spremnosti Europske unije iz švedske perspektive zapravo rasprava o konkurentnosti EU-a budući da treba raditi na izgradnji ekosustava koji će promicati inovacije, istraživanja i razvoj start-up tvrtki i u području vojne industrije.
Na početku konferencije okupljenima se obratila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak koja je podsjetila kako uslijed povećanih geopolitičkih napetosti građani iskazuju sve veću zabrinutost za budućnost te traže da EU djeluje ujedinjeno i ambiciozno, što je vidljivo i iz rezultata posljednjeg istraživanja Eurobarometra. „Devet od deset ispitanika mišljenja je da bi države članice trebale nastupiti s više jedinstva, a tri četvrtine se slaže da Unija treba više resursa za odgovor na globalne izazove“, istaknula je Ljubić Kutnjak.
