U godišnjoj raspravi o stanju Europske unije zastupnici su predsjednicu von der Leyen ispitivali o radu Komisije od početka njezina novog mandata te o planovima za budućnost.
Otvarajući raspravu, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je:
„U ovim dosad nezabilježenim vremenima potrebna nam je jasnoća i odlučnost u usmjeravanju Europe. Potrebna nam je Europa koja preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost, olakšava poslovanje i štiti radna mjesta. Europa koja je pravednija i koja se zalaže za naše demokratske vrijednosti. Kada se prečesto čini da je svijet u plamenu – s ruskom agresijom na Ukrajinu i užasnom situacijom u Gazi – ovaj Parlament snažno želi da Europa razvije nove i odvažne ideje.“
„Ovo mora biti vrijeme europske neovisnosti“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Europa mora biti u stanju pobrinuti se za vlastitu obranu i sigurnost, steći kontrolu nad tehnologijama i energentima koji će poticati gospodarstvo, odlučivati u kakvom društvu i demokraciji želi živjeti te ostati otvorena prema svijetu.
Govoreći o Ukrajini, von der Leyen je najavila daljnji pritisak na Rusiju kroz 19. paket sankcija te brže postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva. Komisija će također predložiti program „kvalitativne vojne prednosti“ za potporu ulaganjima u kapacitete ukrajinskih vojnih snaga te „Promatračku misiju na istočnim granicama“ – inicijativu koja će Europi osigurati neovisna strateška sredstva. „Europa je potpuno solidarna s Poljskom“, dodala je von der Leyen, komentirajući povredu poljskog i europskog zračnog prostora ruskim dronovima, nazvavši to „bezobzirnim činom bez presedana“.
Govoreći o ratu u Gazi, von der Leyen je poručila da „glad koju uzrokuje čovjek nikada ne može biti ratno oružje. Za dobrobit djece, za dobrobit čitavog čovječanstva, to se mora zaustaviti.“ Najavila je da Komisija namjerava „zaustaviti bilateralnu potporu Izraelu“, predložiti sankcije protiv ekstremističkih ministara i nasilnih doseljenika te uvesti djelomičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju u dijelu koji se odnosi na trgovinu. Cilj Europe mora biti „stvarna sigurnost za Izrael i sigurna sadašnjost i budućnost za sve Palestince. A to znači da se taoci moraju pustiti na slobodu”, naglasila je.
Po pitanju konkurentnosti i zajedničkog tržišta, predsjednica von der Leyen istaknula je da će digitalni euro te unija štednje i ulaganja koristiti i kompanijama i potrošačima. Najavila je Europski fond za scale-up poduzeća, vrijedan više milijardi eura, za ulaganja u mlade brzorastuće kompanije koje se bave kritičnim tehnologijama. Spomenula je i paket za jačanje proizvodnje baterija u Europi (Battery Booster), akt o kvalitetnim radnim mjestima te europsku strategiju za iskorjenjivanje siromaštva do 2050.
Govoreći o trgovinskom sporazumu sa Sjedinjenim Državama, izjavila je: „Imamo najbolji sporazum, bez sumnje“, kojim se osigurava ključna stabilnost i sprječava potpuni trgovinski rat.
Govornici klubova zastupnika
Manfred Weber (EPP, Njemačka) zahvalio je Komisiji na rezultatima na mnogim područjima – od smanjenja birokracije do jačanja obrane EU-a i smanjenja nezakonitih migracija. Obećao je nastavak potpore trgovinskim sporazumima EU-a sa SAD-om i Mercosurom, jer bi alternativa bio trgovinski rat. Istaknuo je da klimatski plan EU-a mora biti realističan i temeljiti se na tehnološkoj neutralnosti. Pozvao je kolege zastupnike da ubrzaju donošenje europskih zakona i izbjegnu ideološke sukobe.
Iratxe García (S&D, Španjolska) upitala je: „Gdje je Europa?”, upozorivši da žurnost i jednoglasje ne smiju zamijeniti ambiciju i zaštitu europskih interesa. Kritizirala je „nepošteni i neprihvatljivi“ trgovinski sporazum sa SAD-om te izrazila odlučnost da ga izmijeni. Također je naglasila: „A gdje je Europa kad Gaza umire?”, ocijenivši kako prijedlog obustave suradnje s Izraelom dolazi prekasno.
Jordan Bardella (PfE, Francuska) osudio je potporu von der Leyen sporazumu o slobodnoj trgovini s Mercosurom. Kritizirao je prijedlog smanjenja carina na kineska vozila i pravila energetskog tržišta koja zanemaruju prednosti francuske nuklearne energije. Ustvrdio je da trgovinski sporazum sa SAD-om žrtvuje ključne francuske industrije – obranu, vino, luksuznu robu i farmaceutiku – dok manjim državama omogućuje povoljnije dogovore.
Nicola Procaccini (EKR, Italija) izjavio je da Europa „mora ojačati naše vrijednosti, gospodarstvo i saveznike“. Njegova skupina podupire carinski sporazum sa SAD-om „jer je bolji od trgovinskog rata među saveznicima“. Kritizirao je zeleni plan kao „previsoku prepreku europskoj konkurentnosti“ te pozdravio nove prijedloge u području migracija, posebno učinkovitije postupke vraćanja.
Valerie Hayer (Renew, Francuska) upozorila je da EU gubi povjerenje građana jer postaje preslab u obrani njihovih interesa. Pozvala je na integriraniji, suvereniji i federalniji EU te naglasila da se Unija suočava s egzistencijalnim kulturnim ratom koji ugrožava europski način života, slobode i neovisnost građana. Tražila je konkretnije mjere u zaštiti demokracije i konkurentnosti te odlučniji odgovor na agresiju Rusije i Izraela. Zaključila je pozivom na donošenje konvencije o reformi EU-a.
Bas Eickhout (Zeleni/ESS, Nizozemska) pozvao je EU da „prestane razmišljati kao tržište i počne razmišljati kao sila“. Naglasio je potrebu hitnog djelovanja u vezi s Gazom. Istaknuo je da sigurnost znači i borbu protiv klimatskih promjena te je pozvao na ulaganja u obnovljive izvore energije, europsku industriju, radnu snagu, obrazovanje, infrastrukturu i zelene inovacije radi jačanja konkurentnosti.
Martin Schirdewan (Ljevica, Njemačka) trgovinski sporazum s SAD-om nazvao je „potpunom kapitulacijom“. Politike slobodne trgovine povezao je s rastućim siromaštvom, gubitkom radnih mjesta i sve većim troškovima, dok se milijarde ulažu u militarizaciju uz „brutalne rezove“ u mirovinama i socijalnoj skrbi. Osudio je šutnju EU-a o humanitarnoj krizi i ratnim zločinima izraelske vojske u Gazi te optužio Uniju za dvostruke standarde u vanjskoj politici.
René Aust (ESN, Njemačka) istaknuo je da, iako svjetska tržišta rastu, Europa zaostaje zbog nedostatka poduzetničke slobode. Kritizirao je migracijsku politiku, optuživši je za porast nasilja, kriminala, trgovine drogom i ugrožavanje sigurnosti žena u Europi.
? Pogledajte cijelu raspravu [ovdje].
