Članstvo u Europskoj uniji osnažilo je Hrvatsku te joj je ponudilo dodatne alate za napredak - zaključak je konferencije „Desetljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze“ koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. U sklopu konferencije održana su dva panela na kojima se raspravljalo o sigurnosnim izazovima i migracijama te o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i EU-u.
U raspravi o Schengenu iz perspektive sigurnosti sudjelovali su Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose. Zastupnik Ressler podsjetio je da su na EU razini u tijeku pregovori o novom paketu zakona o azilu i migracijama. Među ostalim, jedna od ideja je i uvođenje novog mehanizma solidarnosti koji bi državama članicama dopustio fleksibilnost između preuzimanja brige za procesuiranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i relokacija te financijske podrške. Pregovori o novim zakonima vodit će se i noćas jer „postoji politička volja da dođe do sveobuhvatnog dogovora koji će biti bolji od današnje situacije“, rekao je Ressler. Potpredsjednik Božinović je istaknuo kako se Hrvatska već godinama zalaže za promjenu EU zakonodavstva o migracijama i azilu budući da se ono temelji na konvenciji staroj više od 70 godina koja „ne odgovara izazovima današnjeg vremena“. Govoreći o izazovima sprečavanja nezakonitih ulazaka, naveo je kako je ove godine hrvatska policija uhitila 1 700 krijumčara ljudi, što je 80 % više nego prošle godine. Kad je pak riječ o podrijetlu osoba koje su uhvaćene u nezakonitom ulasku u Hrvatsku, najviše je državljana Afganistana, Turske te Rusije, rekao je ministar. Panelisti su još raspravljali i o ulozi Frontexa, integraciji migranata, privlačenju talenata, suradnji s trećim zemljama kao i ulozi politike proširenja u stabilizaciji zemalja u hrvatskom susjedstvu.
Na panelu o Hrvatskoj u eurozoni sudjelovali su Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo u Ministarstvu financija, Boris Lalovac, potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun te Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Guverner Vujčić ustvrdio je da se koristi eura najviše vide u trenucima krize. „Da nismo uveli euro, troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstva bili bi na znatno višim razinama. Isto tako i stopa inflacije. Hrvatska sada ima znatno nižu stopu u odnosu na one EU članice koje nisu uvele euro“, rekao je Vujčić. Zastupnica Glavak podsjetila je da je posljednje proširenje eurozone bilo 2015. godine te da „Hrvatska nije imala recentni pozitivan primjer u tom smislu. U kriznom modu uspjela je ući u eurozonu, nakon pandemije covida, poremećaja dobavnih pravaca, ruske agresija na Ukrajinu. Time je pokazala da je uspješna priča“, zaključila je Glavak. Panelisti su se osvrnuli i na višak likvidnosti, poslovanje bankarskog sektora, na kamatne stope te na mjere zaštite potrošača.
Uvodno se na konferenciji kao izaslanik predsjednika Vlade RH okupljenima obratio šef hrvatske diplomacije Goran Grlić Radman. Podsjetio je da se od 1. siječnja Hrvatska nalazi u samoj jezgri europskih integracija, a ujedno i u skupini od samo 16 država koje su istodobno članice EU-a, NATO-a, Schengena i eurozone. Istaknuo je kako očekuje da početkom 2026. Hrvatska uđe i u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). „OECD okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta i naše pristupanje će biti potvrda gospodarskog razvoja Hrvatske i socijalne stabilnosti. Time ćemo dovršiti pozicioniranje Hrvatske na međunarodnoj sceni“, zaključio je Radman. Kazao je kako Hrvatska izuzetno uspješno koristi dobrobiti i prilike jedinstvenog tržišta Europske unije „u gospodarskoj razmjeni, mobilnosti osoba, obrazovanju, istraživanju, turizmu. To se dodatno intenziviralo ulaskom u Schengen i eurozonu“, zaključio je Radman. Dotaknuo se također predstojećih europskih izbora te poručio kako ususret njima treba češće i kvalitetnije javno komunicirati sve prednosti EU članstva.
Na EU izbore u pozdravnom govoru osvrnula se i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak podsjetivši kako će se oni održati 9. lipnja 2024. Govoreći o EU članstvu Hrvatske, istaknula je kako je tijekom svog europskog desetljeća Hrvatska prošla kroz veliku transformaciju iz društvene, političke i gospodarske perspektive te da su građani svjesni utjecaja Unije na njihovu svakodnevicu. „Istraživanja Europskog parlamenta pokazuju da 8 od 10 građana Hrvatske vidi koristi od EU članstva prije svega zbog novih mogućnosti za rad, doprinosa gospodarskom rastu zemlje te boljem standardu života , ali i boljoj suradnji Hrvatske s drugim EU članicama“, ustvrdila je Ljubić Kutnjak.
Pogledajte snimku konferencije "Destljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze" ovdje.
