Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ovog je ponedjeljka točno u podne najavio da Moskva u subotu, na Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, može očekivati letove ukrajinskih dronova iznad ruske svečane vojne parade ispred Kremlja. Zelenski je to izjavio u pozdravnom govoru na otvaranju 8. samita Europske političke zajednice u glavnom gradu Armenije, Erevanu.
Evo njegovih riječi: „Na paradi 9. svibnja u Moskvi prvi put nakon mnogo godina neće biti vojne opreme i oružja, što dokazuje da Rusija više nije tako moćna kao nekoć. Osim toga, sada iznad Moskve mogu letjeti ukrajinski dronovi. Ovog proljeća ruski predsjednik Vladimir Putin mora odlučiti hoće li proširiti rat ili će krenuti diplomatskim putem. Preporučujemo čelniku Kremlja da se okrene diplomaciji. Na toj paradi više se ne može paradirati s oružjem, jer nije isključeno da bi je mogle napasti ukrajinske bespilotne letjelice. Potrebno je dodatno pojačati pritisak sankcija koje su na snazi“, rekao je Zelenski pred brojnim europskim čelnicima, među kojima i predstavnicima najaktivnijih država u pomoći Ukrajini, poput Francuske, Velike Britanije, Italije, Norveške, Finske i Kanade, kao i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antónia Coste i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.
Da je ovakav međudržavni incident moguć, potvrđuje vijest iz noći s nedjelje na ponedjeljak, kada je više dronova letjelo iznad Moskve. Njihovi su ostaci padali u središtu grada te oštetili elitni stambeni kompleks u ulici Mosfilmovskaja. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin tijekom večeri izvještavao je o djelovanju protuzračne obrane protiv dronova.
Na Zelenskijeve najave u ponedjeljak navečer reagirao je predsjednik Putin izjavom o primirju koje je najavio za 8. i 9. svibnja. Nekoliko sati kasnije Zelenski je objavio da će Ukrajina započeti primirje već 6. svibnja. O njegovoj provedbi rekao je: „Vjerujemo da je ljudski život vrjedniji od bilo kakvog obilježavanja obljetnica. U vremenu koje preostaje moguće je osigurati tišinu. Nakon toga postupat ćemo uzajamno.“ To znači da bi u slučaju ruskog kršenja primirja Ukrajina mogla odgovoriti napadima dronovima.
Zelenski je u Erevanu govorio i o dugoročnim ciljevima: „Moramo postići jedinstven glas Europe u mirovnim pregovorima s Rusijom.“ Dugoročno gledano, upravo je to ključno pitanje. Europska unija odobrila je Ukrajini 90 milijardi eura pomoći, nakon što je Mađarska u novijim okolnostima promijenila stav. Ipak, Zelenski upozorava: „Nadam se da će sredstva biti brzo isplaćena te da će u tome sudjelovati i Velika Britanija. To nam je važno kako bismo proveli planove otpornosti i obrane.“
Informacije s bojišta stižu svakodnevno, ali riječ je uglavnom o parcijalnim podacima, pa je cjelokupnu situaciju teško sagledati. Rat traje već petu godinu, uz velike gubitke na obje strane. Glavne borbe vode se oko ključnih logističkih čvorišta: Kupjanska, Kramatorska i Pokrovska, koji su važni pravci prema Harkivu.
Trenutačno je položaj ukrajinskih snaga otežan zbog nedostatka oružja i streljiva, što je posljedica sporih isporuka saveznika. Unatoč tome, ukrajinska vojska uspijeva djelovati na velikim udaljenostima, pogađajući ciljeve duboko u ruskoj pozadini – rafinerije, prometnu infrastrukturu i vojne objekte. Time se ruske snage razvlače i slabi njihov pritisak na bojištu.
Više rafinerija pretrpjelo je velika oštećenja, uključujući onu u Tuapseu, koja je praktički izvan funkcije. Slična je situacija i s drugim postrojenjima, što dugoročno može uzrokovati logističke probleme Rusiji.
Ipak, ruska vojska i dalje raspolaže gorivom, premda je opskrba neravnomjerna. S druge strane, Ukrajina ostaje suočena s ozbiljnim logističkim izazovima, osobito u dopremi oružja i streljiva na bojište. Glavni problem leži u sporom protoku pomoći od saveznika, osobito iz SAD-a.
U Europi se sve više raspravlja o potrebi jačanja vlastite vojne proizvodnje i jedinstvenog pristupa pomoći Ukrajini. Bez toga, logistički problemi će se nastaviti.
Postoji i mogućnost naglog preokreta. Ukrajina raspolaže velikim brojem dronova, a upozorenje o njihovoj uporabi jasno je povezano s poštivanjem primirja. Ako ono bude prekršeno, napadi na Moskvu mogli bi imati ozbiljne posljedice. S druge strane, uzajamno poštivanje primirja moglo bi otvoriti prostor za prve izravne mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.
Takav razvoj događaja bio bi važan korak prema smirivanju sukoba i prilika za stabilizaciju regije. Ako to nije moguće, o tim scenarijima barem vrijedi ozbiljno razmisliti.
Ivan Botteri
