Na najvećemu međunarodnom sajmu morske hrane European Seafood Exposition 2019, koji se održava od 7. do 9. svibnja u Bruxellesu, Hrvatska je gospodarska komora tvrtkama Cromaris, ZMH Horvat, Mišlov, Arbacommerce, Sardina, PP Orahovica, Orada Adriatic, Kali Tuna i S.I.C. omogućila besplatan nastup.
„Ribarstvo u Hrvatskoj uglavnom je izvozno orijentirana proizvodnja. Gledajući 2018., pokrivenost uvoza izvozom poprilično nam je dobra. Usporedba 2018. s prethodnom godinom pokazuje blagi rast izvoza, ali i uvoza. No, bilanca nam je u plusu za 49 milijuna eura“, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević dodavši da to ponajprije možemo zahvaliti izvozu svježe i rashlađene ribe koja ima kudikamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (izvozi se sedam puta više nego što se uvozi).
Naime, izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. iznosio je 46.939 tona, odnosno 170 milijuna eura. Glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji su nam izvozni proizvodi tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni).
Tvrtka Mišlov koja je na sajmu izložila smrznutu srdelu te marinirane i soljene inćune inače 99 posto prerađene ribe izvozi u zemlje Mediterana. Konkurentnost objašnjavaju kvalitetom. „Prerađujemo ribu ulovljenu vlastitim brodovima, a dalje je transportiramo svojim logističkim sustavom, što joj omogućava brz dolazak do tvornice i preradu u što kraćem roku, čime se postiže visoka kvaliteta proizvoda“, objašnjava direktorica Krstina Mišlov Jelavić.
Jedan od lidera hrvatske marikulture Cromaris izvozi 80%. „Nastup na sajmu pruža nam priliku za predstavljanje asortimana svježe, pakirane i delikatesne ribe iz Jadranskog mora tržištima na kojima još nismo prisutni“, rekla je Cromarisova rukovoditeljica marketinga Petra Kralj.
''Iako je naša riba na inozemnim tržištima prepoznata kao kvalitetna namirnica, domaća potrošnja naveliko zaostaje za prosjekom EU. Prosjek konzumacije ribe u Uniji iznosi 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma“, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević.
Hrvatska gospodarska komora upravo projektom „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te pojačati njen plasman u inozemstvo.
