Hrvatski BDP na krilima turističke sezone i dodatne potrošnje građana raste - ali ne posustaje ni inflacija. Nove podatke i statistike u Studiju 4 komentirao je Neven Vidaković, ekonomski analitičar.
Dok većina članica EU-a bilježi pad BDP-a na čelu s Njemačkom i Francuskom, naš BDP u drugom kvartalu porastao je za 3,4 posto. Nažalost raste i inflacija koja se u lipnju popela na 3,7 posto. Ono što ipak zabrinjava je rekordan rast potrošnje građana, i to za 4,4 posto.
Trump 'ne priznaje' Ursulu von der Leyen
- Moram reći da smo mi 'traderi' oduševljeni pričom da će Francuska od MMF-a tražiti pomoć, što je prvi put da to traži zemlja članica G7. Rezultat je to sve očitije političke nestabilnosti u Europi, rekao je na početku gostovanja Neven Vidaković.
Nastavio je: "Najbolje se to vidi iz činjenice da je Donald Trump tijekom razgovora s Europljanima Ursuli von der Leyen nekoliko puta rekao da izađe iz ureda i zatvori vrata. I to zato što želi razgovarati samo sa šefovima država. Ta informacija objavljena je na internetu iz više izvora i nitko je nije demantirao".
'Rast se temelji na turizmu, fondovima EU-a i bankarskim naknadama'
– Ovo je trijumf ekonomske politike u kojoj se mi već 25 godina pozicioniramo da postanemo država koja je ovisna o turizmu i EU fondovima. I u tome smo u potpunosti uspjeli. Kako sada vlada razdoblje strukturne inflacije, onaj tko ima najviše turizma najbolje prođe, a mi smo se odlično pozicionirali za ovakvo stanje i zato imamo ovako veliki rast, rekao je Neven Vidaković.
Dodao je da ekonomski rast ne može doći iz potrošnje ni iz izvoza, već po sektorima – iz građevine, državne potrošnje i financijskih usluga. – Građevina mora rasti jer se obnavljaju fasade zahvaljujući sredstvima EU-a, a financijske usluge rastu jer ako banka uvede novu naknadu za nešto što je prije bilo besplatno, to vam automatski poveća BDP. Tako smo mi na obnovi fasada i na izmišljanju novih bankarskih naknada podigli BDP, kazao je.
Rekordna potrošnja građana, rast koji ima granice
Komentirajući potrošnju građana koja je u drugom kvartalu porasla 4,4 posto, Vidaković je rekao da je riječ o realnom broju. – Prije ste konzumirali 100 komada nečega, sada konzumirate 100,4 komada. To nije samo inflacija, objasnio je. No upozorava da takav rast ima granice.
– U kratkom periodu od dvije godine, kad imate veliku inflaciju, dolazi do pada stope štednje. Građani kroz smanjenje štednje žele zadržati potrošnju i standard. Ali ako se inflacija nastavi duže, jednostavno više nemaju izvora prihoda i onda potrošnja naglo padne, rekao je.
Dodao je da se trenutni rast potrošnje održava zahvaljujući povećanjima plaća i mirovina koja dolaze iz proračuna te naglasio da će "taj ciklus u jednom trenutku nestati".
Hrvatska ne može živjeti bez inflacije
Vidaković odbacuje tvrdnje da turizam uzrokuje inflaciju i kaže da je riječ o izjavi "po principu da izvučeš glupost iz rukava pa je ponavljaš po medijima. Hrvatska je imala rekordne turističke sezone 2015. i 2016., a cijene su tada padale. Znači, turizam nije uzrok inflacije".
Dodao je kako je nakon 2020. Hrvatska ušla u razdoblje strukturne inflacije.
– Mi danas ne možemo živjeti bez inflacije. Moramo je imati da bismo punili proračun i mogli povećavati prihode. Problem s turizmom je što ne možemo povećati kapacitete. Ako imate pet apartmana, ne možete ih iznajmljivati sedam. Jedini način da dođete do većih prihoda je dizanje cijena. To traje dok rast cijena ne uništi potražnju, a mi smo sada na toj granici, rekao je Vidaković.
Prema njegovim riječima, realna potrošnja turista već polako počinje padati, iako ukupni prihodi zbog inflacije rastu.
– Nama sutra da inflacija padne na nulu, državi i dalje ostaju obećanja o rastu plaća i usklađivanju mirovina, pa bi deficit proračuna naglo rastao. Ne možemo bez inflacije funkcionirati, istaknuo je.
Sezona pod upitnikom
Na kraju je komentirao turističku sezonu.
– Ako gledate rast prihoda, oni će vjerojatno biti pozitivni jer su cijene narasle. Ako gledate realan broj noćenja, to tek treba vidjeti. Podatak o BDP-u za treći kvartal sigurno će biti jako zanimljiv i jedva ga čekam, zaključio je Vidaković.
Fina preuzima Zagrebačku burzu?
Komentirajući odluku da Fina kao većinski vlasnik preuzme Zagrebačku burzu, Vidaković je rekao da u Europi postoje različiti modeli vlasništva.
– U Mađarskoj je vlasnik burze ni manje ni više nego centralna banka. U Hrvatskoj je izrađena strategija razvoja tržišta kapitala i moram reći da je to možda prvi Vladin dokument u deset godina koji sam pročitao od početka do kraja, a s kojim se u načelu slažem. Problem je što ne piše kako povećati broj dionica i ljudi na burzi. Nas tradere nitko o tome nije pitao, istaknuo je.
Dodao je da integracija Fine, Zagrebačke burze i SKDD-a ima smisla u sklopu šire europske integracije, no podsjetio je da je riječ o reguliranoj industriji i da će HNB morati odobriti preuzimanje.
– Ako ponuđena cijena ne bude dovoljno visoka, vlasnici jednostavno mogu reći – ne dam. Zato je ključ u cijeni, rekao je.
IZVOR: HRT
