Slovenija i NATO grade prvi održivi vojno-obrambeni energetski projekt financiran iz EU fondova, doznajemo na Proljetnom treningu o vodiku i gorivnim člancima u Zagrebu. U Hrvatskoj bi u narednom desetljeću trebalo niknuti 10 - 15 punionica obnovljivog vodika zahvaljujući Dolini vodika Sjeverni Jadran.
U Zagrebu je ovog tjedna, 25. i 26. ožujka 2024. godine, u hotelu Sheraton održana konferencija namijenjena znanstvenicima, predstavnicima vlasti na svim razinama i stručnim praktičarima pod nazivom ”Proljetni trening o vodiku i gorivnim člancima”. Trening su organizirali Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Zagrebačkog sveučilišta i tvrtka Siemens Energy pod predsjedanjem profesorice dr. sc. Ankice Kovač, istaknute hrvatske stručnjakinje za obnovljivi vodik.
Foto: Proljetni trening o vodiku i gorivnim člancima je izazvao veliki interes hrvatskih stručnjaka i praktičara
Događanje je neupitno doprinijelo razvoju novih spoznaja među dionicima hrvatskog gospodarstva. Takav ishod proizlazi iz usklađenosti odabranih tema predavanja s tržišnom potražnjom, EU smjernicama te s Hrvatskom strategijom za vodik. Pored obrazovanja i usavršavanja znanja i vještina u području vodikovih tehnologija, trening je ubrzo postao mjesto umrežavanja, izravnih razgovora sa stručnjacima i razmjene mišljenja o mogućnostima pripreme i uspješne provedbe projekata s vodikovim tehnologijama. Trening već ima svoju tradiciju održavanja, a sa svakim novim izdanjem interes osjetno raste.
Ove je godine sudjelovalo nešto više od stotinu polaznika iz malih, srednjih i velikih tvrtki koje svojim djelovanjem i prisustvom na tržištu oblikuju energetsku politiku i energetski put Republike Hrvatske. Neobično je važno što je trening pratila i grupa zainteresiranih studenata energetike s FSB-a, naših budućih stručnjaka. Briga za budućnost u energetskoj je struci ovih dana tema broj jedan, posebno zato što u narednom razdoblju treba provesti energetsku tranziciju, zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije.
Obnovljivi vodik tu igra značajnu ulogu, naglasio je prof. dr. sc. Zdenko Tonković, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u uvodnom dijelu Proljetnog treninga. Tijekom dva dana, čuli smo predavanja istaknutih predavača iz cijelog svijeta: Frank Wouters, Abu Dhabi; Vjekoslav Vukić, Hrvatska; Alexander Trattner, Austrija; Aniket Choudhari, Estonija; Ad van Wijk, Nizozemska; Maximilian Kuhnert, Njemačka; Robert Mikulandrić, Belgija; Saša Medved, Hrvatska i Mitja Mori, Slovenija.
Foto: Predavači drugog dana Proljetnog treninga o vodiku (s lijeva na desno): Mitja Mori, Slovenija; Saša Medved, Hrvatska, Ankica Kovač, Hrvatska; Ad van Wijk, Nizozemska; Maximilian Kuhnert, Njemačka; Robert Mikulandrić, Belgija
Iako je stao posljednji za govornicu, pažnju publike je svojim zanimljivim predavanjem zaokupio Mitja Mori, izjavivši kako je za ozbiljan početak implementacije i daljnji razvoj vodikovih tehnologija u Sloveniji najzaslužnija slovenska vojska. Ministarstvo obrane Republike Slovenije (MORS) napredovalo je s izgradnjom pilot projekta NATO saveza u sklopu Mreže za obrambenu otpornost u Europi (engl. Defence Resilience Hub Network in Europe), RESHUB. Radi se o projektu olakšavanja razvoja energetski autonomnih logističkih čvorišta kako bi se podržala dekarbonizacija prometnog sektora. RESHUB je pan-europski projekt koji pruža neovisnu izvanmrežnu podršku obrambenim instalacijama na teritoriju EU-a. To je ujedno i prvi obrambeni energetski projekt financiran iz europskog Fonda za klimatske promjene.
U vojarni Petra Petriča u Kranju već se postavlja velika fotonaponska elektrana s elektrolizatorom za proizvodnju obnovljivog vodika i instalira čvorište koje će osigurati skladištenje vodika za višednevnu potpunu autonomiju vojarne u slučaju prekida električne energije. Obnovljivi vodik će se koristiti za osiguravanje energetske neovisnosti vojarne i pogon vojnih vozila, a u vrijeme mira za vozila gradskog prijevoza u Kranju. “Sve je započelo izradom studije izvodljivosti za proizvodnju zelenog vodika u slovenskim vojarnama. Električna energija, potrebna za elektrolizu vode, će se proizvoditi u sunčanoj elektrani velike površine. U slučaju ozbiljne krizne situacije, vojarna će imati svoju autonomiju kroz vlastitu proizvodnju potrebne energije od uskladištenog vodika. U vrijeme mira, vodik će se koristi unutar civilnog sektora. Provozate li se ovih dana Kranjem, primijetit ćete golemo gradilište ovog pilot projekta u sklopu vojarne”, izjavio je Mitja Mori. Velika je šteta što se i Hrvatska kao susjedna zemlja, članica NATO saveza i Europske Unije, nije odmah uključila u ovaj projekt.
Foto: Hrvatske energetska budućnost je u njihovim rukama. Studenti 3. i 5. godine smjera energetika na FSBu (s lijeva na desno): Nikola Miloš, Marijana Soldo, Mihael Šoštarić i Mislav Bogdan
Uz malo veći stupanj proaktivnosti, Hrvatska je također danas mogla isticati skori dovršetak gradnje postrojenja za proizvodnju obnovljivog vodika u nekoj od vojarni Hrvatske vojske. Taj bi se vodik mogao koristiti i u civilne svrhe za poticanje hrvatske ekonomije vodika i smanjenje emisija stakleničkih plinova gradskih komunalnih vozila. Hrvatskoj je nužno potrebno ubrzanje realizacije vlastite vodikove infrastrukture na čitavom teritoriju kako ne bi kaskala za ostatkom Europe. Ovakvi pilot projekti ubrzavaju razvoj vodikove infrastrukture, a to je neizostavan korak za ubrzavanje primjene obnovljivog vodika. U prvih nekoliko godina rada punionica, investitori se suočavaju s problemom iznimno visokih pogonskih (OPEX) troškova. Rješenje je u korištenju značajnih sredstva iz europskih fondova koja su namijenjena upravo za takve projekte. Osim sredstva iz Modernizacijskog fonda, spomenimo 21,5 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 88,5 milijuna eura iz Programa oporavka i otpornosti.
Tehnologije vodika već danas su zrele za korištenje u cijelom svijetu i više ne pripadaju nekim nedostižnim snovima o svijetloj budućnosti. Cjeloviti pregled zrelih vodikovih tehnologija u svom je predavanju iznio nizozemski profesor dr. sc. Ad van Wijk. Profesor je naveo razloge zašto je obnovljivi vodik neizostavan dio sustava obnovljivih izvora energije te se posebno osvrnuo na načine prijevoza i skladištenja vodika iz udaljenih krajeva u kojima je proizvodnja isplativija, jer obiluju suncem i vjetrom. “Slijedeći važan korak za zemlje Europske unije je uspostava infrastrukture za transport vodika i izgradnja skladišnih kapaciteta. To bi značajno ubrzalo daljnji razvoj i primjenu obnovljivog vodika”, zaključio je profesor Ad van Wijk.
Foto: Nizozemski profesor dr. sc. Ad van Wijk iznosi pregled zrelih tehnologija obnovljivog vodika
Vlastite PEM elektrolizatore, koji koriste krutu polimersku membranu kao elektrolit, predstavio je Maximilian Kuhnert iz njemačke tvrtke H-TEC Systems. Tvrtka ima viziju svojom tehnologijom pomoći u smanjenju globalnih emisija CO2 za čitavih jedan posto, veliko dostignuće za jednu tvrtku. Trenutno grade gigantsko postrojenje u Hamburgu s PEM elektrolizatorima koji će proizvoditi 1 GW energije u obliku obnovljivog vodika. “Sudjelovanje na ovom treningu je naš prvi iskorak na hrvatsko tržište. Kad gledamo cijelu Europsku uniju, potrebno je razviti bolju standardizaciju i smanjiti birokraciju kako bi se izbjeglo kašnjenje s realizacijom planiranih projekata”, rekao je Kuhnert i nastavio: “Subvencije za razvoj ovakvih projekata su važne u inicijalnoj fazi, no cilj mora biti samostalno funkcioniranje i profitabilnost na slobodnom tržištu”.
Foto: Obnovljivi vodik je energent današnjice, bio je jasan Maximilian Kuhnert iz H-TEC Systemsa, Njemačka
Istovremeno, u Beču, Siemens Energy u suradnji s Wien Energie, bečkom energetskom tvrtkom, provodi inovativni pilot projekt. Oni istražuju mogućnost primjene zelenog vodika u turbinama TE-TO Donaustadt. Njihov pristup korištenja petnaest posto vodika u smjesi s prirodnim plinom rezultirao je smanjenjem emisija CO2 za 33.000 tona. Osim toga, ova renomirana tvrtka krenula je u proizvodnju elektrolizatora u svojoj novoj tvornici u Njemačkoj.
Boris Miljavac, direktor Siemens Energy za Hrvatsku, istaknuo je kako je upravo ova tvrtka sa svojim rješenjima predvodnik energetske tranzicije u svijetu. Plinske turbine prilagođene za rad s vodikom i Sylizer, serija elektrolizatora sa snagom do 17,5 MW, neka su od rješenja koja nude. Bez ovakve logističke podrške tvrtkama koje osmišljavaju inovativna rješenja za kvalitetniju energetsku tranziciju ne bi bilo moguće ostvariti viziju o ekonomiji vodika.
Vjekoslav Jukić, dr. sc., iz Hrvatskog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavio je i značajne pomake u Hrvatskoj. Omišalj na Krku bi u budućnosti, na lokaciji terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG), mogao postati ulazna luka Europske unije za obnovljivi vodik iz trećih zemalja. Za Hrvatsku je od iznimne važnosti i nedavno započeti projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran. U projektu uz Hrvatsku sudjeluju Slovenija i talijanska Autonomna regija Furlanija i Julijska krajina. Projektom bi se ostvarila stabilnija dobava obnovljivog vodika za poticanje njegove primjene u prometnom sektoru, poglavito za vozila javnog gradskog prijevoza, komunalnih vozila i kamione za prijevoz tereta na velike udaljenosti.
Foto: Alexander Trattner iz HyCentA, Austrija i izv. prof. dr. sc. Ankica Kovač odgovaraju na pitanja tijekom Proljetnog treninga o vodiku i gorivnim člancima u organizaciji FSB-a i Siemens Energy u Zagrebu
Neupitno, obnovljivi vodik kao energetski vektor, preuzima važnu ulogu u energetskoj tranziciji na putu postizanja globalne klimatske neutralnosti do 2050. godine, a to je potvrđeno i na ovom proljetnom treningu u Zagrebu. Mješavina obnovljivih izvora energije, zbog svoje nestalnosti, treba vodik. Ishodi proljetnog treninga o vodiku doprinijet će ubrzanju ostvarenja ciljeva zacrtanih u Hrvatskoj strategiji za vodik. Ovo događanje je uspješno nastavilo tradiciju održavanja i postalo središnje mjesto prijenosa znanja, tehnologije i umrežavanja, u kojem Hrvatska ima sve značajniju ulogu.
Foto: Alexander Trattner iz HyCentA, Austrija, je tijekom prvog dana Proljetnog treninga objasnio tehnološki put vodikovih tehnologija od laboratorija do praktične uporabe
Autor je ekspert održivog razvoja i ekotehnologije
Izvor: HINA AUTOR: Robert Kakarigi FOTO: Robert Kakarigi
