Proteklog ljeta posjetili smo stari hrvatski kraljevski gradić Nin, koji je, osim po svojim starinama, poput crkve Svetoga Križa, koju mnogi nazivaju najmanjom katedralom na svijetu i uspoređuju sa Stonhenge-om, te za hrvatsku povijest posebno važnom Grguru Niskom čiji kip je djelo slavnog kipara Ivana Meštrovića, poznat i po prelijepim pješčanim plažama.
Među osam kilometara pješčanih plaža najljepša i najpoznatija je svakako Kraljičina plaža, za koju se veže i legenda koja kaže da kad bi hrvatski kralj Tomislav dolazio na odmor u Nin, kraljica je obično prilikom boravka u Ninu odlazila na pješčanu plažu u tihoj laguni. Kralj, koji bi joj se ponekad pridružio, jedan dan je ostao čitavo popodne te rekao: „Ovo mjesto bit će samo tvoje kada dolazimo u Nin, ovo je raj na zemlji i ovo je tvoja plaža.“ Znano je također da i ljekoviti mulj iz ninske lagune svojom toplinom i sastavom koji liječi mami one kojima je potrebna zdravstvena njega.
Ovom prigodom nas je najviše zaintrigirala Ninska solana. Njezin značaj za Nin u vrijeme kada je sol bila vrjednija od zlata, kroz tri tisućljeća dugu povijest, posjetiteljima približava sofisticirano uređeni muzej Ninske solane u kojemu je i suvremena suvenirnica pa iz nje ne možete izaći ako ne kupite barem cvijet soli. Naime, na proizvodnji soli u Ninu temeljio se prosperitet ovoga kraja u prapovijesti i antici. Od nje, jednog od najdragocjenijih darova prirode ovoga podneblja, živi se i danas. I tako nastaje priča o posebnostima ovoga kraja, ljudskom radu i zdravlju. Tehnologija proizvodnje soli maksimalno koristi prirodne prednosti ovog područja: puno sunčanih dana, pogodan vjetar i poseban geografski položaj. Ne čudi stoga što je ninska sol, s visokim postotkom joda, među najkvalitetnijima u Europi pa i u svijetu. Doista, nije to obična sol - dar je to ovdašnjeg podneblja, idealan spoj utjecaja Jadranskog mora i sunca s vjetrom koji dolazi s planinskog masiva Velebita. Doda li se tome povećana koncentracija prirodnog joda zbog alge petule, priroda je stvorila sol koja ne samo da poboljšava okus jelima nego i jača zdravlje.
Park solana Nin prirodno je stanište raznolikom biljnom i životinjskom svijetu. Primjerice, u jako slanoj vodi živi riba obrvan, duljine 6 - 7 centimetara koja može živjeti u slanoj i slatkoj vodi. Račić slaništar je izvanredno prilagođen životu u iznimno slanoj vodi, ali i preživljavanju suše. Zanimljivo, njihova jajašca imaju opnu koja ih čuva od isušenja, tako da čak i nakon deset godina na suhom, čim dođu u vodu, iz njih se izlegnu račići. U borbi za opstanak, život pobjeđuje...
Nin je i prelijepa prirodna oaza u kojoj se gnijezdi ili obitava raznovrstan ptičji svijet. Od ptica močvarica najpoznatije su: autohtona vlastelica, morski kulik, mala bijela čaplja i vodomar. Nin je i iznimno popularno odredište za sportove na vodi poput kit surfinga.
Tijekom godine Nin je i omiljeno odredište za zaljubljenike u gastronomiju posebice ljubitelje šokola, gastronomske priredba koja počinje u zimi, a završava 17. srpnja, te razna događanja poput nedavno obilježenog Dana zaljubljenih, 14. veljače, proslave Gospe od Zečeva, 5. svibnja, te Festivala Sunca i svjetlosti, uz ljetni solsticij u Crkvi svetog križa, 21. lipnja i događanja poput romantičnog tjedna ili festivala pijeska u kolovozu.
Zanimljivo je i da ovih dana Nin obilježava obljetnicu svoje velike promocije u svemiru. Naime, zahvaljujući dvojici astronoma zvjezdarnice Višnjan u Istri, Damiru Matkoviću, čija je majka iz Nina, i njegovu prijatelju Koradu Korleviću, asteroid koji su otkrili 14. veljače 1996. godine s rednim brojem 10.175, na njihovu inicijativu sada nosi svemirsko ime «Aenona», ime najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada Nina. Nin je time postao dvostrukom zvijezdom – turističkom koja je u stalnom usponu i svemirskom!
https://hia.com.hr/turizam/destinacije/item/25838-za-posjeta-hrvatskoj-svemirskoj-i-turistickoj-zvijezdi-ninu-zaintrigirala-nas-je-ninska-solana#sigProIdf36df86242
