Nije slučajno što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izgovorio ovu mučnu rečenicu: „Putin se naprosto smije Zapadu, njegovoj tišini i pomanjkanju odlučnoga odaziva.“ Da bi bio jasniji, Zelenski je nakon snažnog nedjeljnog napada rekao:
„Rusija je odbacila sve ponude za prekid rata ili barem zaustavljanje napada. Svijet se nije odazvao. Borit ćemo se, da svijet ne bude i dalje šutio“, gotovo vapijući za mirom, rekao je ljutito Zelenski.
Britanske analize govore prilično točno i objektivno o stanju učinkovitosti ukrajinske zračne obrane: „U posljednje vrijeme učinkovitost je jako opala — u kolovozu je bilo oko 37 posto obaranja ruskih napada raketama i bespilotnim letjelicama, a u rujnu samo šest posto.“ U srijedu je ipak uslijedio odaziv na navodno rusko testiranje polijetanja bespilotnih letjelica (dronova) u zračnom prostoru baltičkih članica Europske unije. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon niza kršenja zračnog prostora EU i kibernetičkih napada, pozvala je na „hitno jačanje europske obrane i jedinstvo u odvraćanju ruskoga hibridnoga ratovanja“.
Važno je reći da to nije slučajno ni neka pogreška: „Upozoravam da to nije slučajno uznemiravanje s dronovima, nego usklađena i opasna kampanja protiv Europe, i to nad kritičnim lokacijama u Estoniji, Belgiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Danskoj i Njemačkoj.“
U čemu je opasnost za EU? O tome predsjednica Komisije kaže: „Cilj te opasne kampanje jest uznemiriti naše državljane, provjeriti našu odlučnost, podijeliti Europsku uniju i oslabiti našu podršku Ukrajini. Moramo to sada imenovati hibridnim ratom i na to se moramo odazvati jedinstveno u EU, uspostaviti takozvani dronski zid i dalje jačati europsku obrambenu industriju“, rekla je Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu.
Nije trebalo dugo čekati na reakciju Rusije, koja se, u svom prepoznatljivom stilu ratne propagande, navodno čudi kako se može i pomisliti da bi te napade činila ruska vojska. Za tu prvu reakciju ruski vrh poslao je zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova:
„Za zastoj mirovnih pregovora kriva je Europa, koja želi voditi rat do posljednjega Ukrajinca.“
Kako je u jednoj rečenici sročena tako opasna poruka — da je Europa gurnula Ukrajinu u rat s Rusijom i da će, krivicom Europe, svi Ukrajinci izginuti. „Ali ako se Ukrajina odluči na uporabu dalekometnih raketa Tomahawk, imat će to teške posljedice“, prijeti Rjabkov i upozorava američkog predsjednika Trumpa „da ponovno razmisli o toj odluci — isporuci raketa Tomahawk Ukrajini“.
Iz sljedeće reakcije EU vidjet će se da ova poruka iz Kremlja nije uplašila niti razoružala Europu. Povjerenik za obranu EU Andrius Kubilius odmah poručuje da će Europska komisija „ustrajati u instaliranju jurišnih bespilotnih letjelica (dronova) u svim državama koje graniče s Rusijom. Ove ruske provokacije predstavljaju opasnost za ljude i mir u Europi, i stoga moramo djelovati vrlo praktično i učinkovito“, rekao je Kubilius, priznajući da je „EU trenutačno slabo pripremljena za taj potez. Obrambeni sustavi naših država članica praktično ne mogu prepoznati dronove u letu i pratiti ih pri prijelazu granice. S druge strane, bila bi besmislena uporaba raketa vrijednih milijun eura za obaranje dronova vrijednih svega deset tisuća eura.“
Kubilius je upozorio i na ugroženost drugih članica EU, jer ruski dronovi Shahed imaju domet od 2.500 kilometara, što znači da mogu ciljati i glavne gradove Unije — Bruxelles i Strasbourg. Stoga je, prema njegovim riječima, neophodno „brzo razviti mogućnosti za bolje prepoznavanje, praćenje i identifikaciju dronova uz pomoć akustičkih senzora, radara i satelita, te zatim mogućnosti za njihovo uništenje presretačima“, naravno s različitim varijacijama borbe, ovisno o položaju napadnih dronova — jesu li na zemlji, duž obala Sredozemlja ili na većim visinama.
Očekivano, europski je povjerenik preporučio suradnju s ukrajinskom vojskom u pripremi borbe protiv dronova, jer je Ukrajina već danas sposobna oboriti 70 do 80 posto ciljeva. Primjera radi, ukrajinski su dronovi istjerali rusku pomorsku flotu iz Crnoga mora, zaustavili rusko napredovanje uz obalu i izvodili neočekivane napade na rafinerije.
„Posebno je značajno uvježbati posade u borbi s dronovima na temelju praktičnih ukrajinskih iskustava“, upozorio je Kubilius, koji je naveo i konkretan primjer kada je oko 20 dronova 10. rujna uletjelo iz Bjelorusije u poljski zračni prostor. Zračna obrana tada je oborila svega nekoliko dronova, a ostali su pali zbog nestanka goriva.
Iz ovih svjedočenja i analiza ratnih događanja na sjevernim prostorima Europe može se zaključiti da ukrajinska vojska postaje snažna armija, ali i da je često nepravedno prepuštena sama sebi. Nisu ni sve europske zemlje pružile značajniju pomoć Ukrajini. Evo, prema najnovijem anketiranju, samo 20 posto slovenskih državljana smatra da Ukrajini treba pružati vojnu pomoć u obrani od ruske agresije.
