Slavni Marijinski teatar, jedan od najcjenjenijih i najpoznatijih baleta u svijetu, nastupio je sinoć, 4. kolovoza na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama, zadivivši brojnu publiku koja je na ovu izvedbu stigla iz čitave regije. Park Gradac na dva je dana pretvoren u kulisu baleta u dva čina Četiri godišnja doba u koreografiji Ilje Živoja pripremljenog na glazbu Maxa Richtera prema Vivaldiju.

- Izmjena godišnjih doba je mnogo više od promjene vremena, ona simbolizira sve što se događa na Zemlji. Smrt slijedi život, jedno stanje prelazi u drugo, a sve te beskrajne promjene postoje otkako je svijeta. Moja Godišnja doba također su ciklus sa stalnom izmjenom emocija i stanja: ljubavi, mržnje, ravnodušnosti, prve iskre i velike tame. Moji likovi uvijek su suočeni s izborom, boreći se sami sa sobom i jedni s drugima, iako predstava nema jasnu priču – rekao je o svojoj koreografiji Ilja Živoj.

Balet Četiri godišnja doba, premijerno izveden 2017. godine, prva je cjelovečernja baletna predstava ovog mladog koreografa, proglašena i nagrađena u premijernoj sezoni kao predstava godine u Sankt Peterburgu te dočekana s oduševljenjem u svijetu. Na isti način Marijinski je dočekan i u  Dubrovniku, a prisutne su zadivili savršenom elegancijom pokreta te prenesenom emocijom, ganuvši dio publike do suza. Ispraćeni su dugotrajnim aplauzom i ovacijama stoga se slobodno može reći kako ovo gostovanje ruskog baleta predstavlja jedan od vrhunaca programa jubilarnih 70. Igara. Branimir Pofuk tako je zapisao da je ovo prvo gostovanje legendarne baletne trupe iz Sankt Peterburga najljepši mogući dragulj ugrađen u krunu programa 70. Dubrovačkih ljetnih igara.

Čuveni Marijinski balet utemeljen je u 18. stoljeću u Sankt Peterburgu kao Carski ruski balet, a veći dio 20. stoljeća poznat i slavan kao lenjingradski Kirov, neizostavno je, nezamjenjivo i legendarno mjesto baleta i plesa, mjesto na kojem su nastajala neka od najvećih i dandanas najomiljenijih djela te umjetnosti, uključujući i najizvođenije od svih – Orašara. To je mjesto s kojeg je u osvajanje svijeta kretala čitava plejada legendarnih plesača i koreografa, mjesto njegovanja i čuvanja najstrožih kanona te lepršave i zahtjevne umjetnosti, a istodobno ishodište i njenih revolucionarnih modernizatora i inovatora. Iz ovog „sanktpeterburškog baletnog svetišta“ izašli su tako i Nižinski, Pavlova, Nurejev i Barišnjikov. Ovo gostovanje u Dubrovniku prvo je pojavljivanje Marijinski baleta s nekim cjelovečernjim baletom u regiji u novijoj povijesti, a pred festivalskom publikom bit će izveden i večeras, 5. kolovoza od 21:30 na parku Gradac. Ulaznice su rasprodane.

Jedan od najboljih svjetskih baleta, ruski Marijinski teatar, čije gostovanje u Dubrovniku predstavlja jedinstven nacionalni i regionalni događaj, na jubilarnim 70. Igrama izvest će balet u dva čina Četiri godišnja doba u koreografiji Ilje Živoja na glazbu Maxa Richtera prema Vivaldiju, u parku Gradac dvije večeri za redom, u nedjelju i ponedjeljak 4. i 5. kolovoza s početkom u 21:30 sati. Ulaznice za obje izvedbe su rasprodane.

Četiri godišnja doba, premijerno izvedena 2017. godine, prva su cjelovečernja baletna predstava Ilije Živoja, proglašena i nagrađena u premijernoj sezoni kao predstava godine u Sankt Peterburgu te dočekana s oduševljenjem u svijetu. Kad je o baletu riječ, prvo gostovanje legendarne baletne trupe iz Sankt Peterburga najljepši je mogući dragulj ugrađen u krunu programa 70. Dubrovačkih ljetnih igara - piše Branimir Pofuk najavljujući hvaljenu predstavu u dva dijela od po 45 minuta, u kojoj Živoj osim naslovne skladbe koristi i Richterove elektroničke zvokolike (electronic soundscapes) Sjene objavljene na CD-u skupa s rekomponiranim Godišnjim dobima. Marijnski teatar

Čuveni Marijinski balet utemeljen je u 18. stoljeću u Sankt Peterburgu kao Carski ruski balet, a veći dio 20. stoljeća poznat i slavan kao lenjingradski Kirov, neizostavno je, nezamjenjivo i legendarno mjesto baleta i plesa, mjesto na kojem su nastajala neka od najvećih i dandanas najomiljenijih djela te umjetnosti, uključujući i najizvođenije od svih – Orašara. To je mjesto s kojeg je u osvajanje svijeta kretala čitava plejada legendarnih plesača i koreografa, mjesto njegovanja i čuvanja najstrožih kanona te lepršave i tako zahtjevne umjetnosti, a istodobno ishodište i njenih revolucionarnih modernizatora i inovatora. Ovo gostovanje u Dubrovniku prvo je pojavljivanje Marijinski baleta s nekim cjelovečernjim baletom u regiji u novijoj povijesti.

Ulaznice za obje izvedbe su rasprodane.

Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, i ove su godine tradicionalno podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija te brojni sponzori, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj.

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek prisustvovala je svečanom otvorenju 65. Splitskog ljeta koje je otvoreno premijernom izvedbom opere Giuseppea Verdija „Rigoletto" u režiji Dražena Siriščevića i pod ravnanjem Ive Lipanovića u nedjelju, 14. srpnja 2019. godine. 

Gradonačelnik Krstulović Opara je prilikom otvaranja Splitskog ljeta rekao kako je na nama sačuvati Grad. „Na nama je to činiti plemenitošću umjetnosti, poniznošću prema iskustvu povijesti, osjetljivošću i pažnjom prema baštini, otvorenošću i slušanjem preostalih stanovnika srca grada, ali prije svega odlučnošću", rekao je Krstulović.
  
Obraćajući se novinarima prije Festivala, ministrica je istaknula kako su u tjedan dana otvoreni veliki nacionalni festivali, 70. u Dubrovniku i 65. u Splitu, a jučer i filmski festival u Puli. Rekla je da je ovo doba godine kada naši gradovi pokazuju svoj vitalitet i sve ono što su ti festivali dali gradovima i kulturi.
 
„Drago mi je da se u Splitu nastavlja tradicija njegovanja ambijentalnog izvođenja opere na Peristilu koji je stvarno jedinstvena pozornica s jedinstvenom akustikom. Program je bogat, ima repriza, opere i drame", poručila je ministrica.


FOTO: HINA
 
Na Festivalu će osim brojnih gostujućih i repriznih programa biti izvedene i tri premijerne predstave. Osim Verdijeva Rigoletta u opernom programu,  dramski će ansambl HNK Split izvesti dramu Kaligula / Britanik Alberta Camusa i Jeana Racinea u vrtu Galerije Meštrović, a Balet HNK Split zadnjeg  festivalskog dana na otvorenoj sceni splitskog poluotoka Sustipan izvest će plesnu predstavu Piazzolla / Stravinski u kojoj će svoje koreografske rukopise predstaviti pet europskih koreografa mlađe generacije Igor Kirov, Stephen Delattre, Kristian Lever, Claudio Cangialosi i Douglas Lee.
 
U sljedećih mjesec dana trajanja Splitskog ljeta na 18 lokacija bit će izvedeno 37 opernih, dramskih, baletnih, koncertnih naslova, izložbi, filmskih projekcija te jedna književna promocija u ukupno 48 izvedbi.  Osim  Splita  domaćin Ljetu bit će Sitno Gornje, Salona, Vrlika, Gata, te Makarska.

Prije otvorenja 65. Splitskog ljeta u okviru festivala otvorene su dvije izložbe koje je ministrica posjetila. Slikar Matko Trebotić predstavio je umjetničku instalaciju „Crvena vertikala (život – smrt – uskrsnuće)", dok je pola sata kasnije u Galeriji HAZU otvorena izložba „Autoportret naslikan od drugog“ umjetnika Gorana Trbuljaka. (MK/Hina)


FOTO: HINA


FOTO: HINA


FOTO: HINA


FOTO: HINA

Podizanjem zastave Libertas na gradski zvonik, uz stihove Himne slobodi, ispred crkve sv. Vlaha u srijedu, 10. srpnja 2019. godine svečano su otvorene jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre,  na kojima će u 47 dana, do 25. kolovoza, na tridesetak scenskih i ambijentalnih lokacija gotovo 2000 umjetnika iz cijelog svijeta izvesti osamdesetak dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.

Ovogodišnju ceremoniju režirali su intendantica festivala Dora Ruždjak Podolski i njezin pomoćnik Saša Božić, a pod sintagmom Ive Vojnovića "Dubrovnik plovi". Glazbu su izveli Orkestar Državne opere Donje Saske iz Hannovera, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Mješoviti zbor Libertas i Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem maestra Ivana Repušića. Neizostavni dio otvaranja bio je i Festivalski dramski ansambl, Folklorni ansambl Linđo, studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu te djeca i građani Dubrovnika.
 
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je Dubrovnik prije sedam desetljeća dobio kulturnu manifestaciju koja ga je nakon gotovo stoljeća i pol vratila na svjetsku scenu. „Dosta se toga promijenilo otkad je nekolicina entuzijasta krenula u ovaj projekt. Hvala svima koji su sve te godine na bilo koji način sudjelovali u i oko Igara", rekao je Franković.
 

FOTO: Dubrovačke ljetne igre

„Danas živimo u digitalnom dobu u kojemu dominiraju društvene mreže, ali u kojemu dominira i jurnjava. A juri se samo za što više tezora, za što više blaga. I to je ono što nije dobro. To je ono što ruši taj stari dubrovački model, a zapravo antički ideal, življenja u skladu s mjerom“, istaknuo je Franković te dodao kako je sklada i reda bilo dok je bilo mjere.
 
U ovoj obljetničkoj prigodi gradonačelnik Franković pozvao je na promišljanje kako ne upasti u zamku od tezora i kako zadržati te živjeti prave vrijednosti, kako u umjetničkom stvaralaštvu tako i u svakodnevnom životu. „Time će nam naš dubrovački i hrvatski prozor u svijet ostati čist i cjelovit usred svih oluja od tezora“, dodao je.


FOTO: Dubrovačke ljetne igre
 
Na otvaranju 70. Dubrovačkih ljetnih igara bila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Branko Bačić, izaslanica predsjednika Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, predstavnici diplomatskog zbora i drugi. (MK/Hina)



FOTO: Dubrovačke ljetne igre
 

FOTO: Dubrovačke ljetne igre


FOTO: Dubrovačke ljetne igre


FOTO: Dubrovačke ljetne igre


FOTO: Dubrovačke ljetne igre