U Hrvatskom povijesnom muzeju u nedjelju u 11 sati otvorena je izložba “1918. prijelomna godina u Hrvatskoj”, s naglaskom na bitne događaje tijekom u vezi s rješavanjem hrvatskoga nacionalnog pitanja. Dan i vrijeme otvorenja namjerno je izabran jer se upravo tog dana i u to vrijeme potpisao Mirovni sporazum zaraćenih strana a time je svršio Veliki rat. Izložena građa raspoređena je u pet cjelina od početka 1918. do sredine 1919. godine, a prikupljena je iz cijele Hrvatske. Autorica izložbe je Andreja Smetko. Autori ambijentalnoga likovnog postava izložbe su Damir Gamulin i Antun Sevšek.
Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i tom je prigodom istaknula kako izložbu otvara na dan kad se diljem Europe i svijeta ljudi prisjećaju završetka Prvoga svjetskog rata i brojnih žrtava koje je taj Veliki rat odnio. Tema Prvoga svjetskog rata nas je povezala s drugim državama u Europi te potaknula na promišljanja o svemu što se to u našoj i europskoj povijesti dalje događalo, istakla je ministrica, dodavši kako je Prvi svjetski rat bio prijeloman događaj u modernoj europskoj povijesti s dalekosežnim i kobnim posljedicama koje se reflektiraju sve do 21. stoljeća. Izložba je ključni događaj a pojašnjava povijesno nasljeđe Velikoga rata kao i što je ono ostavilo našim nacionalnim državama kao tegobno nasljeđe koje se nastavilo kroz 20. stoljeće u različitim političkim i ratnim događajima. Obuljen Koržinek je posebno naglasila kako su sudbinska pitanja iz nasljeđa Prvoga svjetskog rata razriješena tek ratnih devedesetih godina.
Ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar napomenula je kako je, za razliku od ove izložbe na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja. Sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima naglasak stavlja na prijelomnu točku, odnosno na društvene i političke događaje koji su se našli pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Izložbu otvaramo na simboličan nadnevak koji, istaknula je, označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata. Izložba se bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na tijek hrvatske povijesti, rekla je Brstilo Rešetar dodavši kako Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje se odgađa do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu.
Izložena građa, naglasila je autorica izložbe Andreja Smetko, se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu HPM-a, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije. Iz građe Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.
Hrvatski državni arhiv (HDA) izložio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda HDA, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina. Manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena Države SHS i njezinog ulaska u Kraljevinu SHS nadoknađen je novinskim materijalom.
Izložba se može razgledati 19. svibnja 2019.
