Ako je slovenska vlada raspisivanjem četiriju referenduma željela ojačati svoj politički ugled, postigla je znatno manje od očekivanoga. S druge strane, ako je slovenska politička oporba velikim odazivom birača željela osporiti novi politički smjer vlade, ostvarila je tek ograničene rezultate. Ipak, referendumi su otvorili pitanja slabosti i neispunjenih obećanja prethodne vlade. Ukratko, riječ je o polovičnom uspjehu dvaju političkih tabora na suprotnim stranama slovenskoga političkog spektra.
Od četiriju referenduma održanih u nedjelju samo je jedan bio zakonodavni, a odnosio se na poništavanje izmjena postojećeg zakona o parlamentarnoj istrazi. Birači su odbacili tu zakonsku novinu, za koju su kritičari smatrali da bi mogla dovesti do uspostave svojevrsne političke policije i umanjivanja uloge Ustavnog suda. Osim toga, najmanje godinu dana neće biti moguće ponovno podnijeti prijedlog izmjena postojećeg zakona.
Zajedničko svim referendumima održanima ove nedjelje bio je rekordan odaziv birača za takvu vrstu izjašnjavanja. To je potaknulo i razmišljanja o mogućnosti uvođenja redovitoga referendumskog dana, barem jednom godišnje, kako bi građani mogli odlučivati o pitanjima koja izravno utječu na njihov život.
Preostala tri referenduma bila su savjetodavna, a odnosila su se na pitanja socijalne politike, biračkih prava stranih državljana i financiranja nacionalne radiotelevizije.
Na referendumu o novčanoj socijalnoj pomoći birači su odgovarali na pitanje trebaju li korisnici socijalne pomoći, ako im to zdravstveno stanje dopušta, biti obvezni obavljati određene poslove. Većina se izjasnila u prilog takvom prijedlogu.
Drugo pitanje odnosilo se na državljane neeuropskih država koji žive u Sloveniji, odnosno na to treba li im uskratiti pravo glasa na lokalnim izborima. I taj je prijedlog dobio većinsku potporu birača.
Najviše je zanimanja izazvao četvrti referendum, koji se odnosio na plaćanje RTV doprinosa za Radioteleviziju Slovenija. Posebno su se angažirale organizacije civilnog društva, zagovarajući očuvanje veće samostalnosti nacionalnih medija i njihove manje ovisnosti o državnim tijelima, s obzirom na to da se znatan dio njihova financiranja osigurava doprinosima građana.
Prema još uvijek neslužbenim rezultatima, tijesna većina birača izjasnila se protiv ukidanja RTV doprinosa.
Referendumska nedjelja nije donijela ni potpuno zadovoljstvo ni veliko razočaranje političkim strukturama, a slični su dojmovi prevladavali i u javnosti. Ipak, potaknula je veće zanimanje slovenskih građana za pitanja javnog života o kojima se odlučuje u političkim institucijama. Rezultati su još jednom pokazali da građani mogu utjecati na političke odluke izlaskom na referendum i izjašnjavanjem o pitanjima koja smatraju važnima.
Prema službenim podacima o poslovanju, godišnji prihodi Radiotelevizije Slovenija iznose 158 milijuna eura, od čega 69,3 posto čine prihodi od RTV doprinosa građana.
Ivan Botteri
