Izložba “Erik/a – vunasti nosorog” - atrakcija par exellence kakve se ne bi postidjeli ni najveći svjetski prirodoslovni muzeji

Izložba “Erik/a – vunasti nosorog” - atrakcija par exellence kakve se ne bi postidjeli ni najveći svjetski prirodoslovni muzeji sinoć je konačno otvorena za javnost nakon gotovo četrdeset godina od pronalaska te ponovno skrenula pozornost na jednu od najvrednijih zbirki arheologije iz prapovijesti u Hrvatskoj, koja još čeka suvremenu prezentaciju i zasluženi stalni postav. Autorica izložbe je arheologinja i kustosica GMV, Lovorka Štimac-Dedić dok je početna istraživanja obavila njezina prethodnica Marina Šimek. Erika/a je jedini takav nalaz u Hrvatskoj, pronađen u svom originalnom kontekstu, a istovremeno i najbolje sačuvan primjer, a sama izložba predstavlja jedan od najvećih projekata Gradskog muzeja u proteklih nekoliko godina. Izložba je koncipirana tako da prati nalaz od otkrića fosilnih ostataka, potkrijepljeno audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, dok je dio izložbe posvećen zaštiti nalaza, uz rekonstrukciju pleistocenske flore i faune.

U sklopu tog prikaza dio je posvećen gornjepaleolitičkim lovcima koji su obitavali na tom prostoru kada i Erik/a, a na kraju obilaska izložbe može se vidjeti i središnji eksponat kostura s proširenom stvarnošću.

Vunasti nosorog s multidisciplinarnom prikazom jedinstvenog paleontološkog nalaza prvi  se put predstavlja javnosti nakon dugotrajnih i zahtjevnih radova oko trajne zaštite provedenih u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u Zagrebu. Fosilni ostaci vunastog nosoroga, procijenjene starosti oko 20.000 godina, pronađeni su 1982. godine na području Malog Segečaka i predstavljaju najbolje sačuvani primjerak takve vrste u Hrvatskoj istaknuo je na otvorenju izložbe ravnatelj GMV-a Ivan Mesek, kojemu su se na otvorenju pridružili i Sandra Malenica, zamjenica gradonačelnika Grada Varaždina te Vesna Pascuttini Juraga, izaslanica ministrice kulture i medija, koja je podsjetila da je na području Varaždinske županije evidentirano više 200 arheoloških nalaza i nalazišta, a 50 arheoloških lokaliteta zaštićeno je kao kulturno dobro i upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Izaslanik predsjednika Vlade, saborski zastupnik Anđelko Stričak, dodao je da je, uz zaštitu 25 posto lokaliteta, svega desetak posto istraženo i ogroman je posao na istraživanju jer 90 posto kulturnog blaga na ovom području još je pod zemljom. Izložbu je otvorio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik Damir Habijan.

In situ “Erik/a – vunasti nosorog” pronađen je nakon urušenja prapora na području Malog Segečaka, strmog usjeka puta prema Vinogradima Ludbreškim, a na neobične kosti koje su se pojavile na površini prva je upozorila Erika Ivančić, po kojoj je nosorog i dobio ime.

Lubanja je bila djelomično vidljiva i kroz nju je raslo korijenje, a na nju se nadovezivala tri metra duga vrlo dobro očuvana kralježnica s rebrima te kosti kukovlja. Kostur je ležao na dubini od 110 do 120 centimetara. Uspio se spasiti gotovo cijeli kostur.U ožujku 1983. fosilni ostaci vunastog nosoroga iskopani su u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. – Istraživanja su pokazala da se radi o iznimnom paleontološkom nalazu koji, za sada, predstavlja najbolje očuvan te jedini takav in situ nalaz pronađen na području Republike Hrvatske.

Vunasti nosorog (Coelodonta antiquitatis) izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u razdoblju srednjeg i kasnog pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dvama rogovima na glavi (Dicerorhininae), od kojih danas postoji još samo sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). – Uz vunastog mamuta jedna je to od karakterističnih životinja ledenodobnih krajolika. S velikom i upečatljivom glavom te kutnjacima s visokom krunom, bio je vrlo dobro prilagođen tvrdoj travnatoj hrani pleistocenskih tundri i stepa. Vunasti nosorog bio je impozantna životinja sa zakrivljenim nazalnim rogom i do 90 centimetara duljine. Tijelo mu je bilo prekriveno dugom, oštrom dlakom, dosezao je težinu do 2,9 tona i dužinu tijela do 360 cm. Vunasti nosorozi spolnu zrelost postizali su u dobi od četiri do pet godina, a životni vijek bio im je od 40 do 45 godina. Ako se izuzmu paleolitički lovci, ove životinje nisu imale prirodnih neprijatelja.

Tematska izložba “Erik/a – vunasti nosorog” jedinstvena je muzejska priča kojom se publici kroz prizmu multidisciplinarnosti nastoji prikazati izniman paleontološki nalaz. Izložba prati nalaz vunastog nosoroga od njegova otkrića, potkrijepljenog audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, zatim kroz faze klasične i digitalne zaštite i obrade fosilnih ostataka, rekonstrukciju životinjskog i biljnog svijeta tijekom kasnog pleistocena u vidu 3D animacija s izlošcima materijalnih ostataka gornjopaleolitičkih lovaca. Zanimljivo je da se ispočetka smatralo da je riječ o ženki, no morfometrijska analiza lubanje u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju ukazuje na muški spol jedinke. – Kako se ime Erika ne bi mijenjalo jer predstavlja svojevrsni brend, ostaje se i dalje pri tom nazivu s naglašenim slovom A koje ograđuje znanstvenu spoznaju – objašnjavaju u Gradskom muzeju Varaždin.