Ova turistička godina je godina tržišne stabilizacije turizma, uz i dalje prisutnu izrazitu sezonalnost koja je najmanje izražena u hotelskom smještaju kojeg u domaćoj smještajnoj strukturi ima svega 9,2 posto, a najviše u objektima na kratkoročan turistički najam koji čine oko 70 posto smještajnih kapaciteta. Naime, u špici turističke sezone, u srpnju i kolovozu objekti za kratkoročni turistički najam bilježe dvije trećine ukupnog prometa, dok se u hotelskom smještaju u ta dva mjeseca realizira 39 posto ukupnog godišnjeg prometa. S obzirom da u narednim godinama ne možemo očekivati daljnji značajniji rast fizičkih pokazatelja u domaćem turizmu, odnosno broja gostiju i noćenja, posebno u špici sezone, za daljnji rast financijskih pokazatelja turizma ključno je poboljšanje nepovoljne smještajne strukture kroz rast udjela hotelskog smještaja. Zaključak je turističkih profesionalaca na 27. Kongresu hotelijera – powered by Istratech u organizaciji Udruge poduzetnika u hotelijerstvu (UPUHH), na kojem su nazočili i Tonči Glavina, ministar turizma i sporta te Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
”Ova turistička godina je bila izazovna no završila je u skladu s našim očekivanjima. Zahvaljujući prije svega znanju i profesionalizmu ljudi u sektoru uspjeli smo ostvariti još jednu uspješnu godinu. Turističke kompanije su ostvarile sličan fizički promet kao prošle sezone, uz blagi rast prihoda. To pokazuje da je 2025. godina tržišne stabilizacije turizma u Hrvatskoj. Ono što brine je da je hotelijerstvo, kao dio turizma u kojem se stvara najveća dodana vrijednost, pod snažnim pritiskom rasta troškova, pogotovo troška rada i hrane, koji u Hrvatskoj rastu značajno brže od konkurencije u okruženju. Hotelijeri su ove godine, a jednako će biti i u narednom razdobolju, nastojali tržišno prihvatljivim rastom cijena ostvariti pozitivne poslovne rezultate, uz maksimalan fokus na kvalitetu proizvoda i usluge. Nesumnjivo je da u Hrvatskoj za iskorak u turističkom rezultatu trebamo dodatne hotelske kapacitete kroz investicije, kako investicije u obnavljanje postojećih hotela (brownfield) tako i u nove investicije u nove projekte (greenfield). Podaci koje smo dobili analizirajući 20 većih hotelskih investicija u proteklih 10 godina pokazali su da hotelske investicije kroz 8 godina rezultiraju novostvorenom vrijednošću koja je jednaka visini investicije, a društva koja investiraju, u razdoblju od 12 godina kroz fiskalna i parafiskalna davanja državi dodatno uplate ukupnu vrijednost. To znači da hotelske investicije ne proizvode korist samo društvima koja investiraju već i ukupnoj društvenoj zajednici”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Na kongresu je istaknuto da je ove godine došlo do blagog povećanja broja kreveta u hotelima, no i dalje imamo izrazito nepovoljnu ukupnu smještajnu strukturu gdje je od gotovo 2 milijuna kreveta njih oko 1,5 milijuna u objektima za kratkoročni turistički najam.
Što se tiče poslovanja, hotelijere brine nastavak lošeg trenda bržeg rasta troškova od rasta prihoda. Rezultat je dodatno smanjenje operativne profitabilnosti u djelatnosti hotela i sličnog smještaja u odnosu na prošlu godinu. U deset mjeseci ove godine prihodi u turizmu u kategoriji smještaja rasli su 8,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Trošak rada je rastao brže, a u razdoblju od 2020. do 2025. godine porastao je kumulativno za 50,1 posto. Ako gledamo mediteranske zemlje, rast troška rada od 2020. do 2025. u tim zemljama iznosio je značajno manje - 36,9 posto. Drugi najznačajniji trošak je hrana gdje je u prvih devet mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje godinu ranije taj trošak rastao 4,9 posto dok je prosječan porast u EU bio 2,8 posto. Rezultat bržeg rasta troškova od prihoda je dodatno smanjenje EBITDA marže sa 28,2 posto ostvarene u 2024. godini na 26,6 posto očekivane EBITDA marže u 2025., a marže neto dobiti sa 8,2 posto u 2024. na očekivanih 7,7 posto u 2025. godini.
”Ponuda u organiziranom turizmu doživljava ozbiljnu transformaciju iz masovnog turizma u turizam visokokvalitetne ponude i sadržaja dodane vrijednosti. To nam omogućava određeni prostor za rast cijena, no taj rast cijena mora pratiti i adekvatno povećanje kvalitete. Snažan rast troškova i dalje je naš najveći izazov u toj transformaciji jer smanjuje prostor za investicije. Hrvatska više nije slabo poznata i jeftina destinacija, očekivanja od nas su viša i to trebamo pratiti. Najbolji pokazatelj u kojem smjeru trebamo ići je činjenica da za najkvalitetnijim hotelima postoji najveća potražnja i da se oni prvi rezerviraju i prodaju kapacitete”, izjavila je Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave kompanije Jadran d.d. Crikvenica.
Na 27. Kongresu hotelijera već tradicionalno su dodijeljene nagrade za najbolje direktore hotela, a nagrađene je izabrao stručni žiri UPUHH-a. Ove godine uvedene su dvije nove nagrade. Prva je nagrada za izvrsnost u otvaranju hotela koju je ponio Damjan Dumić, direktor Arba resorta Valamar Collection. Druga je nagrada za iznimnu dugogodišnju izvrsnost i vodstvo u hotelima 5* koju je ponio Mario Matković, direktor Hilton Imperial Dubrovnik.
U kategoriji za najboljeg direktora hotela u kategoriji boutique (mali) hotel nagrađen je Davor Jančić, direktor Hotela Supetar iz grupacije Jadranski luksuzni hoteli. Za najbolju direktoricu u kategoriji hotela s 4* proglašena je Nuša Korotaj, direktorica Termin Sveti Martin. U kategoriji za najboljeg direktora hotela s 5* i ukupno najboljeg direktora hotela u 2025. godini proglašen je Matija Bošković, direktor Marea Suites Valamar Collection. Nagrade pobjednicama su dodijeljene u partnerstvu sa prestižnim sveučilištem Les Roches iz Švicarske koje je direktorica i direktoricama hotela dodijelio školarine za odabrane Executive MBA i Master programe.
